D?iju-d?icu
柔術
|
---|
|
Osniva?
| Shirobei Akiyama
|
|
Osnovana
| 16. st.
|
Dr?ava podrijetla
| Japan
|
Podrijetlo
| Razne japanske borila?ke vje?tine
|
Olimpijski ?port
| D?udo
|
D?iju-d?icu
ili
d?iju-d?ica
[1]
(
jap
. 柔術;
J?jutsu
,
Jujitsu
,
Jiu-jitsu
), jedna od najstarijih i najpo?tovanijih
japanskih
borila?kih vje?tina
.
D?iju-d?icu ili kako je neki nazivaju
Yawara
, drevna je japanska borila?ka vje?tina. Njen nastanak se ve?e za 16. stolje?e i za osniva?a Shirobei Akiyamu, studenta
medicine
koji se ?kolovao u
Kini
. On je prisustovao jednom neobi?nom događaju koji ga je naveo na razmi?ljanje i bio prvi korak u nastanku ove vje?tine. Jednog zimskog dana Shirobei Akiyama je promatrao kako se grane okolnog drve?a lome pod naletom i te?inom snije?nog pokriva?a, dok su se drvo i grane vrbe savijali ne pru?aju?i otpor snije?nom nanosu. Na tom principu je zasnovao i vje?tinu kojoj je dao ime D?iju-d?icu (
Nje?na vje?tina
ili
Vje?tina propusta
).
Osnova svih tehnika i principa u d?iju-d?icu proiza?la je iz
Yoshin-ryu
?kole, ?iji je osniva? Akiyama. Vje?tina se masovno razvijala u Sengoki Eri, i nastavila svoj razvoj i u drugim periodima japanske povijesti. U periodu građanskih sukoba vje?tinu su najmasovnije koristili
samuraji
. Ovaj period predstavlja razvoj d?iju-d?icu vje?tine kao borbene vje?tine, a tek onda kao period fizi?kog i mentalnog u?enja. Najbolje godine za D?iju-d?icu predstavljaju period pred kraj 1869. koji je ozna?en kao period povratka japanskog cara i prestanak vladavine feudalnog na?ina ?ivota i vlasti. Ovim događajem samuraji su povratili svoju ?ast i tradiciju, omogu?ili o?uvanje d?iju-d?ice od zaborava. Nakon toga, d?iju-d?icu se masovnije pro?irila na ?etiri kontinenta, posredstvom turista koji su posje?ivali Japan. Nastanak d?iju-d?icu doprinio je razvoju i drugih borila?kih vje?tina, a tu se prvenstveno misli na
d?udo
i
aikido
.
[2]
Zbog izuzetno nasilnog perioda u kom je d?iju-d?icu stvaran, vje?tina spada u nekoliko vje?tina za koje se ne mo?e tvrditi da su defanzivne. Majstori d?iju-d?ice nisu bili naivni, nisu vjerovali u krilaticu
uzvrati udarcem nakon napada
. Radili su na tome, da je ponekad dobra obrana sna?an napad. Za vrijeme Edo perioda nekoliko stotina ?kola d?iju-d?ice su javno dokumentirane i verificirane. Ipak, među mnogima od njih je kao razlika stajalo samo drugo ime, a ne i tehnika. Kako je doba feudalizma u Japanu prestajalo, tako se i potreba za d?iju-d?icu smanjivala. Mnoge ?kole su zatvarane ili su raspu?tane s gubitkom reputacije instruktora koji vi?e nisu imali posla kod veleposjednika koji su nestajali s Meiji reformacijom.
Kao spas za tada?nji d?iju-d?icu pojavljuje se
Jigoro Kano
koji poku?ava odr?ati vje?tinu ?ivom kombinacijom razli?itih ?kola. Ipak, primoran zahtjevima tada?njeg dru?tvenog shva?anja Jigor Kano vr?i promjene u novonastaloj vje?tini
d?udo
, uklanjaju?i nasilne tehnike i tehnike koje se nisu mogle sigurno izvoditi tijekom vje?banja. Tako modificirana vje?tina polako prerasta u
?port
koji se sve vi?e po?inje razilaziti od svoje izvorne vje?tine ? d?iju-d?icu.
[2]
Na prijelazu 19. u 20. stolje?e d?iju-d?icu tehnike su implementirane u sustav obuke na vojno-pomorskim akademijama u
Japanu
. Za vrijeme vladavine cara
Hirohita
, a prije izbijanja
Drugog svjetskog rata
, d?iju-d?icu su u vojsci pou?avala mnoga tajna dru?tva diljem Japana, a određen broj visokih ?asnika. Iz tog su razloga Saveznici pri kraju Drugog svjetskog rata ?kole d?iju-d?icua u Japanu proglasili leglom nacionalisti?kih ideja. Nakon poraza Japana, zapovjednik okupacijskih snaga, general
Douglas MacArthur
, zabranio je u toj dr?avi rad svih d?iju-d?icu ?kola. Jedan dio samuraja, koji su formirali tajno dru?tvo
Black Dragon
, bio je zadu?en za prvi prsten osiguranja japanskog cara. Drugi dio d?iju-d?icua vje?bao se u ilegali dok je najsli?nije onom ?to podsje?a na izvornu samurajsku vje?tinu prenio Kam Hock Hoe,
Kinez
rođen u
Kuala Lumpuru
, u
Maleziji
u 1903. godine.
[3]
Postoje mnoge ina?ice ove vje?tine, ?to dovodi do razli?itih pristupa. ?kole za d?iju-d?icu (Ry?, 流) uglavnom rabe sve oblike tehnika hvatanja (bacanja, uvrtanja, poluge na zglobovima, zadr?avanja, privođenja, preusmjeravanja, gu?enja i udarce rukama i nogama). D?iju-d?icu je prakti?na vje?tina s maksimumom efikasnosti, koja ne zahtjeva fantasti?nu snagu i fleksibilnost, koja se ne krije pod velom misticizma i psihologije, ve? se zasniva na realnosti sukoba bez ikakvog preuveli?avanja. Osim goloruke borbe, mnoge ?kole su podu?avale i uporabu oru?ja. Iz izvornih ?kola d?iju-d?icua i stilova (
ryu-ha, 流派
), proiza?le su moderne borila?ke vje?tine
d?udo
,
aikido
,
sambo
,
brazilski d?iju-d?icu
, itd.
Kako je d?iju-d?icu imala mnogo aspekata, danas je ona postala temelj za razli?ite ?kole (stilove) i vje?tine. Kako je svaki majstor uklju?ivao nove tehnike i taktike u d?iju-d?icu, on je tako stvarao i razvio svoj
ry?
(?kolu). Neke od tih ?kola su d?iju-d?icu tehnike izmijenile, da vi?e sebe nisu smatrale stilom ove vje?tine.
Oko 1600. godine bilo je preko 2.000 d?iju-d?ici ?kola, ve?ina sa zajedni?kim karakteristikama. Specifi?ne tehni?ke karakteristike varirale su od ?kole do ?kole. Mnoge gore spomenute generalizacije ne vrijede za neke ?kole d?iju-d?icu. ?kole d?iju-d?ice s dugom tradicijom su:
- Asayama Ichiden-ry?
- Dait?-ry? aiki-j?jutsu
- Fusen-ry?
- Hongaku Kokki-ry?
- Hontai Y?shin-ry? (Takagi Ryu)
- Iga-ry?
- Iga-ry?ha-Katsushin-ryu
- Ishiguro-ry?
- Kashima Shin-ry?
- Jishukan-Ryu
- Kens?-ry?
- Kiraku-ry?
- Kit?-ry?
- Kukishin-ry?
- Kyushin Ryu
- Natsuhara-ry?
- Seizan-Ry? Kempo j?jutsu
- Sekiguchi-ry?
- Shind? Y?shin-ry?
- Shibukawa-ry?
- S?suishi-ry?
- Takenouchi-ry?
- Tatsumi-ry?
- Tenjin Shin'y?-ry?
- Tennen Rishin-ry?
- Yagy? Shingan-ry?
- Y?shin-ry?
Nakon dolaska tradicionalne d?iju-d?icu na Zapad, vje?tina je pro?la proces prilagođavanja od zapadnih majstora. Cilju je bio prilagoditi d?iju-d?icu zapadnoj kulturi. Danas postoji mnogo zapadnih stilova d?iju-d?icu, koji se u razli?itom stupnju dr?e svojih japanskih korijena.
Neke od najve?ih ?kola na Zapadu (osnovanih nakon 1905.) d?iju-d?ice su:
- Danzan-ry?
- Jugoshin-ry?
- Jiushin-ry?
- Goshin-ry?
- Njema?ka d?iju-d?ica
- Jigo Tenshin-ry?
- Atemi J?jutsu
- Hakk?-ry?
- Small Circle Ju-Jitsu
- Seizan-Ry? Kempo J?jutsu
- Budoshin Ju-Jitsu
Danas se d?iju-d?icu mo?e vje?bati kao izvorna japanska vje?tina (
kobudo, 古武道
) na isti na?in kao i prije vi?e stolje?a, kao moderna vje?tina samoobrane ili kao vje?tina uz izmijenjene obrasce za
?portsku
primjenu. Izvedeni ?portski oblici uklju?uju i
d?udo
i
brazilski d?iju-d?icu
, koji je izveden iz starije ina?ice Kodokan
d?uda
.
Brazilski d?iju-d?icu
je razvijen nakon ?to je Mitsuyo Maeda donio
d?udo
u
Brazil
1914. god. U to vrijeme d?udo je jo? uvijek ?esto bio pod nazivom
d?iju-d?icu
, i time se obja?njava za?to se ta d?uda?ka izvedenica zove Brazilski d?iju-d?icu umjesto Brazilski d?udo.
D?iju-d?icu
je stariji oblik transkripcije iz razdoblja kada je vje?tina do?la na Zapad. Po dana?njem standardu za transkripciju i pravopis japanskog pisma na latinicu (
Hepburnova romanizacija
), naziv vje?tine mo?e se pisati i kao
d?u-d?ucu
; 柔術.
Vje?banje d?iju-d?icu
[
uredi
|
uredi kod
]
Rangiranje stupnjeva u d?iju-d?icu
Rang
|
Boja pojasa
|
Japanski naziv
|
6. Ky?
|
|
Rokky?
(六級)
|
5. Ky?
|
|
Goky?
(五級)
|
4. Ky?
|
|
Yonky?
(四級)
|
3. Ky?
|
|
Sanky?
(三級)
|
2. Ky?
|
|
Niky?
(二級)
|
1. Ky?
|
|
Ikky? (一級)
|
1. Dan
|
|
Shodan
(初段)
|
2. Dan
|
|
Nidan
(二段)
|
3. Dan
|
|
Sandan
(三段)
|
4. Dan
|
|
Yondan
(四段)
|
5. Dan
|
|
Godan
(五段)
|
6. Dan
|
|
Rokudan
(六段)
|
7. Dan
|
|
Nanadan
(七段)
|
8. Dan
|
|
Hachidan
(八段)
|
9. Dan
|
|
Kudan
(九段)
|
10. Dan
|
|
J?dan
(十段)
|
D?iju-d?icuke su rangirani u skladu sa svojim znanjem i rezultatima postignutim u borbama. Ne postoji ustaljen obrazac stupnjevanja koji se primjenjuje unutar svih klubova, saveza ili federacija u svijetu, ali je ustaljeno da se znanje i postignuti rezultati određuju bojom pojasa. Naj?e??e postoji ?est u?eni?kih i deset majstorskih zvanja.
Dvorana u kojoj se vje?ba d?iju-d?icu zove se
Dojo
(dođo). Prilikom ulaska u dojo potrebno je da se u?enici poklone u znak po?tovanja onog ?to se u?i. Ljudi koji vje?baju d?iju-d?icu obi?no se nazivaju d?iju-d?icuke. D?iju-d?icuke vje?baju u vrsti kimona koja se zove
D?udogi
(d?udo kimono). Da biste mogli u?vrstiti kimono potrebno je imati
obi
(pojas), ?ija boja odgovara d?iju-d?icukinom rangu.
U d?iju-d?icu se pored tehnika bez upotrebe oru?ja, vje?baju i tehnike s oru?jem. Za vje?banje d?iju-d?icu potrebno je imati
tant?
, a od ostalih oru?ja koristi se tonfa,
pi?tolj
i policijska palica.
D?iju-d?icu u Hrvatskoj
[
uredi
|
uredi kod
]
U Hrvatskoj d?iju-d?icu je poznata od 1910. godine, kada je o ovoj vje?tini u
đakovu
objavljena bro?ura.
[4]
- Hrvatski Ju-jitsu savez (HJJS)
- Ju-Jitsu Klub "Mangetsu", Zagreb
- Ju-Jitsu Klub Ja?aona BD, Zagreb
- Ju-Jitsu Klub "Black Belt", Zagreb
- Ju-Jitsu Klub "Alfa", Zagreb
- Ju-Jitsu Saveza Grada Zagreb, Zagreb
- Ju-Jitsu Klub "Zadar", Zadar
- Ju-Jitsu Klub Kastav, Kastav
- Ju-Jitsu Klub "Crni Zmaj", Split
- Ju-Jitsu Klub "Komuso", Gornji Stupnik
- Ju-Jitsu Klub "?ibenik", ?ibenik
- Ju-Jitsu Klub "Tatami" Osijek
- Ju-Jitsu Klub "Lotus", Pula
[5]
- ↑
Stjepan Babi?, Bo?idar Finka, Milan Mogu?,
Hrvatski pravopis
, Pretisak, ≫?kolska knjiga≪, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990.,
ISBN
86-03-00121-9
, str. 67., § 295.,
(
NSK
)
- ↑
a
b
The History and Style of Japanese Jujutsu
liveabout.com. Pristupljeno 3. studenog 2019.
- ↑
D?iju-d?icu je najbolja vje?tina koja priprema duh i tijelo vojnikaza borbu
ve?ernji.hr. Pristupljeno 3. studenog 2019.
- ↑
D?iju-d?icu
encikopedija.hr. Pristupljeno 3. studenog 2019.
- ↑
?lanovi Saveza
hjjs.hr. Pristupljeno 3. studenog 2019.