D?iju-d?icu 柔術
Osniva?	Shirobei Akiyama
Osnovana	16. st.
Dr?ava podrijetla	Japan
Podrijetlo	Razne japanske borila?ke vje?tine
Olimpijski ?port	D?udo

D?iju-d?icu ili d?iju-d?ica ^[1] ( jap . 柔術; J?jutsu , Jujitsu , Jiu-jitsu ), jedna od najstarijih i najpo?tovanijih japanskih borila?kih vje?tina .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

D?iju-d?icu ili kako je neki nazivaju Yawara , drevna je japanska borila?ka vje?tina. Njen nastanak se ve?e za 16. stolje?e i za osniva?a Shirobei Akiyamu, studenta medicine koji se ?kolovao u Kini . On je prisustovao jednom neobi?nom događaju koji ga je naveo na razmi?ljanje i bio prvi korak u nastanku ove vje?tine. Jednog zimskog dana Shirobei Akiyama je promatrao kako se grane okolnog drve?a lome pod naletom i te?inom snije?nog pokriva?a, dok su se drvo i grane vrbe savijali ne pru?aju?i otpor snije?nom nanosu. Na tom principu je zasnovao i vje?tinu kojoj je dao ime D?iju-d?icu ( Nje?na vje?tina ili Vje?tina propusta ).

Osnova svih tehnika i principa u d?iju-d?icu proiza?la je iz Yoshin-ryu ?kole, ?iji je osniva? Akiyama. Vje?tina se masovno razvijala u Sengoki Eri, i nastavila svoj razvoj i u drugim periodima japanske povijesti. U periodu građanskih sukoba vje?tinu su najmasovnije koristili samuraji . Ovaj period predstavlja razvoj d?iju-d?icu vje?tine kao borbene vje?tine, a tek onda kao period fizi?kog i mentalnog u?enja. Najbolje godine za D?iju-d?icu predstavljaju period pred kraj 1869. koji je ozna?en kao period povratka japanskog cara i prestanak vladavine feudalnog na?ina ?ivota i vlasti. Ovim događajem samuraji su povratili svoju ?ast i tradiciju, omogu?ili o?uvanje d?iju-d?ice od zaborava. Nakon toga, d?iju-d?icu se masovnije pro?irila na ?etiri kontinenta, posredstvom turista koji su posje?ivali Japan. Nastanak d?iju-d?icu doprinio je razvoju i drugih borila?kih vje?tina, a tu se prvenstveno misli na d?udo i aikido . ^[2]

Zbog izuzetno nasilnog perioda u kom je d?iju-d?icu stvaran, vje?tina spada u nekoliko vje?tina za koje se ne mo?e tvrditi da su defanzivne. Majstori d?iju-d?ice nisu bili naivni, nisu vjerovali u krilaticu uzvrati udarcem nakon napada . Radili su na tome, da je ponekad dobra obrana sna?an napad. Za vrijeme Edo perioda nekoliko stotina ?kola d?iju-d?ice su javno dokumentirane i verificirane. Ipak, među mnogima od njih je kao razlika stajalo samo drugo ime, a ne i tehnika. Kako je doba feudalizma u Japanu prestajalo, tako se i potreba za d?iju-d?icu smanjivala. Mnoge ?kole su zatvarane ili su raspu?tane s gubitkom reputacije instruktora koji vi?e nisu imali posla kod veleposjednika koji su nestajali s Meiji reformacijom.

Kao spas za tada?nji d?iju-d?icu pojavljuje se Jigoro Kano koji poku?ava odr?ati vje?tinu ?ivom kombinacijom razli?itih ?kola. Ipak, primoran zahtjevima tada?njeg dru?tvenog shva?anja Jigor Kano vr?i promjene u novonastaloj vje?tini d?udo , uklanjaju?i nasilne tehnike i tehnike koje se nisu mogle sigurno izvoditi tijekom vje?banja. Tako modificirana vje?tina polako prerasta u ?port koji se sve vi?e po?inje razilaziti od svoje izvorne vje?tine ? d?iju-d?icu. ^[2]

Zabranjena vje?tina [ uredi | uredi kod ]

Na prijelazu 19. u 20. stolje?e d?iju-d?icu tehnike su implementirane u sustav obuke na vojno-pomorskim akademijama u Japanu . Za vrijeme vladavine cara Hirohita , a prije izbijanja Drugog svjetskog rata , d?iju-d?icu su u vojsci pou?avala mnoga tajna dru?tva diljem Japana, a određen broj visokih ?asnika. Iz tog su razloga Saveznici pri kraju Drugog svjetskog rata ?kole d?iju-d?icua u Japanu proglasili leglom nacionalisti?kih ideja. Nakon poraza Japana, zapovjednik okupacijskih snaga, general Douglas MacArthur , zabranio je u toj dr?avi rad svih d?iju-d?icu ?kola. Jedan dio samuraja, koji su formirali tajno dru?tvo Black Dragon , bio je zadu?en za prvi prsten osiguranja japanskog cara. Drugi dio d?iju-d?icua vje?bao se u ilegali dok je najsli?nije onom ?to podsje?a na izvornu samurajsku vje?tinu prenio Kam Hock Hoe, Kinez rođen u Kuala Lumpuru , u Maleziji u 1903. godine. ^[3]

Odlike vje?tine [ uredi | uredi kod ]

Postoje mnoge ina?ice ove vje?tine, ?to dovodi do razli?itih pristupa. ?kole za d?iju-d?icu (Ry?, 流) uglavnom rabe sve oblike tehnika hvatanja (bacanja, uvrtanja, poluge na zglobovima, zadr?avanja, privođenja, preusmjeravanja, gu?enja i udarce rukama i nogama). D?iju-d?icu je prakti?na vje?tina s maksimumom efikasnosti, koja ne zahtjeva fantasti?nu snagu i fleksibilnost, koja se ne krije pod velom misticizma i psihologije, ve? se zasniva na realnosti sukoba bez ikakvog preuveli?avanja. Osim goloruke borbe, mnoge ?kole su podu?avale i uporabu oru?ja. Iz izvornih ?kola d?iju-d?icua i stilova ( ryu-ha, 流派 ), proiza?le su moderne borila?ke vje?tine d?udo , aikido , sambo , brazilski d?iju-d?icu , itd.

?kole d?iju-d?icu [ uredi | uredi kod ]

Tradicionalne ?kole [ uredi | uredi kod ]

Kako je d?iju-d?icu imala mnogo aspekata, danas je ona postala temelj za razli?ite ?kole (stilove) i vje?tine. Kako je svaki majstor uklju?ivao nove tehnike i taktike u d?iju-d?icu, on je tako stvarao i razvio svoj ry? (?kolu). Neke od tih ?kola su d?iju-d?icu tehnike izmijenile, da vi?e sebe nisu smatrale stilom ove vje?tine.

Oko 1600. godine bilo je preko 2.000 d?iju-d?ici ?kola, ve?ina sa zajedni?kim karakteristikama. Specifi?ne tehni?ke karakteristike varirale su od ?kole do ?kole. Mnoge gore spomenute generalizacije ne vrijede za neke ?kole d?iju-d?icu. ?kole d?iju-d?ice s dugom tradicijom su:

Moderne ?kole [ uredi | uredi kod ]

Nakon dolaska tradicionalne d?iju-d?icu na Zapad, vje?tina je pro?la proces prilagođavanja od zapadnih majstora. Cilju je bio prilagoditi d?iju-d?icu zapadnoj kulturi. Danas postoji mnogo zapadnih stilova d?iju-d?icu, koji se u razli?itom stupnju dr?e svojih japanskih korijena.

Neke od najve?ih ?kola na Zapadu (osnovanih nakon 1905.) d?iju-d?ice su:

• Danzan-ry?
• Jugoshin-ry?
• Jiushin-ry?
• Goshin-ry?
• Njema?ka d?iju-d?ica
• Jigo Tenshin-ry?
• Atemi J?jutsu
• Hakk?-ry?
• Small Circle Ju-Jitsu
• Seizan-Ry? Kempo J?jutsu
• Budoshin Ju-Jitsu

Danas se d?iju-d?icu mo?e vje?bati kao izvorna japanska vje?tina ( kobudo, 古武道 ) na isti na?in kao i prije vi?e stolje?a, kao moderna vje?tina samoobrane ili kao vje?tina uz izmijenjene obrasce za ?portsku primjenu. Izvedeni ?portski oblici uklju?uju i d?udo i brazilski d?iju-d?icu , koji je izveden iz starije ina?ice Kodokan d?uda . Brazilski d?iju-d?icu je razvijen nakon ?to je Mitsuyo Maeda donio d?udo u Brazil 1914. god. U to vrijeme d?udo je jo? uvijek ?esto bio pod nazivom d?iju-d?icu , i time se obja?njava za?to se ta d?uda?ka izvedenica zove Brazilski d?iju-d?icu umjesto Brazilski d?udo. D?iju-d?icu je stariji oblik transkripcije iz razdoblja kada je vje?tina do?la na Zapad. Po dana?njem standardu za transkripciju i pravopis japanskog pisma na latinicu ( Hepburnova romanizacija ), naziv vje?tine mo?e se pisati i kao d?u-d?ucu ; 柔術.

Vje?banje d?iju-d?icu [ uredi | uredi kod ]

Stupnjevi [ uredi | uredi kod ]

Rangiranje stupnjeva u d?iju-d?icu

Rang	Boja pojasa	Japanski naziv
6. Ky?		Rokky? (六級)
5. Ky?		Goky? (五級)
4. Ky?		Yonky? (四級)
3. Ky?		Sanky? (三級)
2. Ky?		Niky? (二級)
1. Ky?		Ikky? (一級)
1. Dan		Shodan (初段)
2. Dan		Nidan (二段)
3. Dan		Sandan (三段)
4. Dan		Yondan (四段)
5. Dan		Godan (五段)
6. Dan		Rokudan (六段)
7. Dan		Nanadan (七段)
8. Dan		Hachidan (八段)
9. Dan		Kudan (九段)
10. Dan		J?dan (十段)

D?iju-d?icuke su rangirani u skladu sa svojim znanjem i rezultatima postignutim u borbama. Ne postoji ustaljen obrazac stupnjevanja koji se primjenjuje unutar svih klubova, saveza ili federacija u svijetu, ali je ustaljeno da se znanje i postignuti rezultati određuju bojom pojasa. Naj?e??e postoji ?est u?eni?kih i deset majstorskih zvanja.

Oprema [ uredi | uredi kod ]

Dvorana u kojoj se vje?ba d?iju-d?icu zove se Dojo (dođo). Prilikom ulaska u dojo potrebno je da se u?enici poklone u znak po?tovanja onog ?to se u?i. Ljudi koji vje?baju d?iju-d?icu obi?no se nazivaju d?iju-d?icuke. D?iju-d?icuke vje?baju u vrsti kimona koja se zove D?udogi (d?udo kimono). Da biste mogli u?vrstiti kimono potrebno je imati obi (pojas), ?ija boja odgovara d?iju-d?icukinom rangu.

Oru?je [ uredi | uredi kod ]

U d?iju-d?icu se pored tehnika bez upotrebe oru?ja, vje?baju i tehnike s oru?jem. Za vje?banje d?iju-d?icu potrebno je imati tant? , a od ostalih oru?ja koristi se tonfa, pi?tolj i policijska palica.

D?iju-d?icu u Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

U Hrvatskoj d?iju-d?icu je poznata od 1910. godine, kada je o ovoj vje?tini u đakovu objavljena bro?ura. ^[4]

Savezi u Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

• Hrvatski Ju-jitsu savez (HJJS)

Klubovi u Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Jujutsugi
• D?udo
• Aikido

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske povezice [ uredi | uredi kod ]

• The History and Style of Japanese Jujutsu