John Jacob Astor ( 17. srpnja 1763. ? 29. o?ujka 1848. ) bio je njema?ko-ameri?ki poslovni magnat, trgovac i investitor. John Astor je prvi istaknuti ?lan obitelji Astor, prvi multi-milijuna? u SAD -u, te tvorac prvog trusta u Americi. Oti?ao je u SAD nakon Ameri?kog rata za neovisnost te izgradio carstvo trgovinom krznom koja se protezala do Velikih jezera i Kanade, a kasnije se pro?irila na ameri?ki zapad i pacifi?ku obalu. Bio je također uklju?en u krijum?arenje opijuma . U ranom 19. stolje?u preusmjerio se na trgovinu nekretninama u New Yorku, a kasnije je postao poznati mecena .

Mladost [ uredi | uredi kod ]

Astorovi preci bili su valdenzijanski izbjeglice iz Savoje , a Astor je ostao ?lan Reformirane crkve tijekom svog ?ivota. ^[1] Rođen je u Walldorfu kao rođen kao Johann Jakob Astor, ^[2] u blizini Heidelberga u Staroj Fala?koj koja je godine 1803. postala dio Velikog Vojvodstva Baden (sada u sklopu okruga Rajna-Neckar u dr?avi Baden-Wurttemberg, Njema?ka). On je bio sin mesara Johanna Jacob Astora (7. srpnja 1724. ? 18. travnja 1816.) i Marije Magdalene Vorfelder. ^[3] Sin je karijeru zapo?eo s radom u Njema?koj kao pomo?nik u o?evoj tvrtki kao prodava? mlije?nih proizvoda. Godine 1779, sa 16 godina emigrirao je u London, gdje je u?io engleski dok je radio za svojim bratom Georgom u proizvodnja glazbenih instrumenata. ^[4]

Astor je stigao u SAD u o?ujku 1784. odmah nakon kraja rata za neovisnost. Njegov brat Henry Astor je stigao prije njega u New York, osnuv?i mesnicu s kojom John Jacob Astor je u po?etku bio uklju?en. On trguje krzna s Indijancima, a krajem 1780 zapo?eo trgovinu krznom robe u New Yorku. On je također postao New York agent za bratovo poslovanje s glazbenim instrumentima. ^[5]

Astor je o?enio Sarah Todd (k?i Adama Todda i Sarah Cox) 19. rujna 1785. ^{[6] [7]} Iako mu je donijela miraz od samo 300 dolara, posjedovala je skroman um i poslovnu sposobnost rasuđivanja koju je on smatrao boljom od ve?ine trgovaca. Pomagala mu je u prakti?nim pojedinostima njegovog poslovanja. ^[8]

Bogatstvo od trgovine krznom [ uredi | uredi kod ]

Astor je iskoristio Sporazum Jay između Velike Britanije i SAD-a godine 1794., kojim su otvorena nova tr?i?ta u Kanadi i regiji Velikih jezera. Tada u Londonu, Astor je jednom napravio ugovor s Northwest Company of Montreal and Quebec (tada magnatom i kanadske Canadian Northwest fur trade). On je uvozio krzna iz Montreala u New York, te ih dostavljao u sve dijelove Europe. ^[9] Do 1800. je skupio gotovo ?etvrt milijuna dolara, te je postao jedna od vode?ih figura u trgovini krznom. Godine 1800, slijede?i primjer broda Empress of China (carica Kine), prvog ameri?kog trgovinskog broda u Kinu, Astor je po?eo trgovati krznom, ?ajevima i sandalovinom s Kantonom u Kini, i uvelike se okoristio.

Ameri?ki zakon o embargu iz 1807, međutim, poremetio je njegovo uvozno / izvozno poslovanje. S dopu?tenjem predsjednika Thomasa Jeffersona, Astor je osnovao 6. travnja 1808. American Fur Company. Kasnije je formirao podru?nice: Pacific Fur Company, i Southwest Fur Company (u kojem su Kanađani imali određenu ulogu), kako bi se kontrolirala trgovina krznom na rijeci Columbia i Velikiim jezerima.

Njegovo Columbia River trgova?ko sredi?te u Fort Astoriji (osnovano u travnju 1811.) je bila prva ameri?ka zajednica na obali Pacifika. On je financirao kopnenu Astor ekspediciju godine 1810-12 do utvrdu. ?lanovi ekspedicije su otkrili South Pass, preko kojeg su pre?le stotine tisu?a doseljenika za Oregon i Kaliforniju.

Astorova trgovina krznom bila je opet prekinuta kad su britanci osvojili njegova trgovi?ta tijekom rata od 1812. Godine 1816. Astor se uklju?io u trgovinu opijumom . Njegova krznarska tvrtka kupila je deset tona turskog opijuma, zatim dostavljala krijum?arenu robu u Kanton. Astor je kasnije napustio trgovinu opijumom s Kinom i prodavao ga isklju?ivo u Englesku. ^[10]

Astorovo poslovanje se oporavilo godine 1817 nakon ?to je Ameri?ki Kongres donio protekcionisti?ki zakon kojim zabranjuje poslovanje stranim trgovcima na podru?ju SAD-a. Ameri?ka krznarska tvrtka je po?ela dominirati trgovinom u podru?ju oko Velikih jezera. Godine 1822, Astor je osnovao Astor House na Mackinac Island kao sjedi?te za reorganiziranu krznarsku tvrtku, ?to je otok pretvorilo u metropolu trgovine krznom. Astorove trgova?ke su se protezale preko cijelog svijeta, a njegovi brodovi su bili u svakom moru. ^[5]

Astor je godine 1804. kupio od Aarona Burra ono ?to je ostalo od 99-godi?njeg zakupa na nekretnine na Manhattanu . U to vrijeme, Burr je slu?io kao potpredsjednik u Thomasa Jeffersona i o?ajni?ki je trebao nabavnu cijenu od 62.500 $. Zakup je za vrijedio do 1866. Astor je zapo?eo podjelom zemlje na gotovo 250 dijelova te ih je dao u podnajam. Njegovi su uvjeti bili da stanar mo?e raditi ?to god ?eli sa zemlji?tem na dvadeset i jednu godinu, nakon ?ega se mora obnoviti zakup ili vratiti Astoru.

Posao s nekretninama i umirovljenje [ uredi | uredi kod ]

Astor je godine 1799. po?eo kupovati zemlji?ta po New Yorku i stekao znatan fundus. Nakon po?etka 19. stolje?a, u istoj razini s Kinom trgovinskih profita, njegov interes za nekretnine postajao je sve sustavniji, ambiciozniji i prora?unatiji. Godine 1803. kupio je 70 hektara farme koja se protezala zapadno od Broadwaya do rijeke Hudson između dana?nje 42. i 46. ulice. Te ste godine kao i sljede?e, on je kupio znatne udjele od osramo?enog Aarona Burra. ^[11]

Tijekom 1830-ih, John Jacob Astor je predvidio da ?e sljede?i veliki bum biti izgradnja New Yorka, koji ?e uskoro postati jedan od najve?ih svjetskih gradova. Astor se povukao iz ameri?ke krznarske tvrtke, kao i svih drugih poslova i koristio novac za kupnju i razvoj velike povr?ine Manhattana za nekretnine. Astor je to?no predvidio brzi rast New Yorka na sjever u pravcu Manhattana, kupuju?i sve vi?e zemlji?ta izvan tada postoje?ih granica grada. Astor je rijetko gradio na svojoj zemlji ve? je iznajmljivao drugima na kori?tenje.

Nakon povla?enja iz posla, Astor je proveo ostatak svog ?ivota kao mecena kulture. On je podr?avao ornitologa Johna Jamesa Audubona i predsjedni?ku kampanju Henryja Claya .

Oporuka [ uredi | uredi kod ]

U vrijeme njegove smrti 1848, Astor je bio najbogatiji ?ovjek u Sjedinjenim Dr?avama , ostaviv?i imovinu imanje ?ija se vrijednost procjenjuje na najmanje 20 milijuna tada?njih dolara. Njegova procijenjena neto vrijednosti, ako se usporedi s ameri?kim BDp-om u to vrijeme, bila bi jednaka 110,1 milijarde dolara iz 2006. godine, ?ime je postao peti najbogatiji ?ovjek u ameri?koj povijesti. ^{[12] [13]} Procjena koja se temelji na inflacije od zakonom propisanog ameri?kog zlatnog standarda po stopi od 21 dolara po unci godine 1850 ^[14] iznosi 1,272 milijarde dolara u godini 2011 ^[15] dolara.

U svojoj oporuci, on je ostavio 400.000 dolara za izgradnju Astor knji?nice za javnost u New Yorku (kasnije konsolidirane s drugim knji?nicama u obliku New York Public Library), te 50.000 dolara za usluge ubo?nica i siroti?tu u svom rodnom gradu Walldorfu. Astorhaus je sada muzej u ?ast gradskih predaka i poznata dvorana za svadbe. Nadalje Astor je donirao 25.000 dolara za Njema?ko dru?tvo Grada New Yorka, ?iji je predsjednik bio je od 1837 do 1841. Također 30.000 $ koji ?e se koristiti za profesora na katedri njema?ke knji?evnosti na Sveu?ili?tu Columbia, ali zbog razlika u odnosu na dekanat to je kasnije izbrisano iz oporuke.

Astor je ostavio ve?inu svog bogatstva svom drugom sinu, Williamu Backhousu Astora, s.tarijem Njegov najstariji sin, John Jacob Astor, Jr., io je du?evno bolestan a Astor mu je ostavio dovoljno novca da bi se brinuli za njega ostatak svog ?ivota.

John Jacob Astor je pokopan u groblju Svetog Trojstva groblju u Manhattanu, jer su mnogi ?lanovi njegove obitelji bili ?lanovi te crkve, iako je Astor ostao ?lana lokalne reformirane crkve do njegove smrti. ^[16] Herman Melville koristiti je lik Astora kao simbol najranijih bogatstava u New Yorku u svom romanu "Bartlebyju, pisar".

Par mramornih lavova koji sjede na ulazu u New York Public Library na Petoj aveniji i 42. ulice su izvorno nazvani Leo Astor i Leo Lenox, po Astoru i Jamesu Lenoxu, koji su osnovali knji?nicu. Tada su se zvali Lord Astor i Lady Astor Lenox (oba lava su mu?jaci). Gradona?elnik Fiorello La Guardia preimenovana ih je "Patience" i "Fortitude" tijekom Velike depresije .

Godine 1908, kada je nogometni klub osnovan u njegovom rodnom mjestu dobio je ime je dobila Astoria u ?ast njega iI njegove obitelji i danas se zove FC Astoria Walldorf . ^[17]

Izvori [ uredi | uredi kod ]