Johann Wolfgang von Goethe
[▶]
(
Frankfurt na Majni
,
28. kolovoza
1749.
?
Weimar
,
22. o?ujka
1832.
) bio je
njema?ki
knji?evnik, znanstvenik, mislilac i dr?avnik, ?ija su djela utjecala na europsku kulturu i knji?evnost.
Rođen je u Frankfurtu na Majni, a njegovi roditelji bili su Johann Caspar Goethe, bogati trgovac i pravnik, i Katharina Elisabeth Textor, k?erka gradona?elnika Frankfurta. Goethe je bio drugi od ?estero djece.
Studirao je
pravo
najprije na sveu?ili?tu u
Leipzigu
, a potom i u
Strasbourgu
. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a
1780.
slobodni zidar weimarske lo?e Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerprasident. Bio je i upravitelj weimarskog kazali?ta.
Putuje po
Njema?koj
i
?vicarskoj
, bavi se znanstvenim studijama, te se dru?i s
Herderom
i
Schillerom
. Pi?e, istra?uje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhva?a gotovo sve knji?evne rodove i nekoliko znanstvenih podru?ja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, knji?evnost
rokokoa
, pu?ka poezija razli?itih naroda, ?iroko podru?je
povijesti
,
teologije
,
filozofije
, teorije
umjetnosti
i
prirodnih znanosti
. Najve?u popularnost u suvremenika stekao je romanom
Patnje mladog Werthera
, jer je u tom djelu sru?io sve primjere
klasicizma
koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki na?in uveo u modernu knji?evnost. Sna?no je utjecao na sve europske knji?evnosti.
Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj
lirike
,
drame
,
epa
,
romana
, te u?enjak izuzetno o?trog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Jo? za ?ivota postao je spomenik njema?kog klasi?nog
humanizma
.
Manje poznate zanimljivosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Nakon ?to je
1775
. imenovan tajnim savjetnikom u
Weimaru
postavljen mu je kao zadatak obnova
rudnika
bakrenog ?kriljca
Ilmenau
. Sam Goethe ovo razdoblje svoga ?ivota ozna?ava
rudarskom epoho
m
. Prihvatio se posla s velikim poletom. ?estim obilaskom rudnika stvorio je prve zaklju?ke o ekonomskoj strani
rude
. Na novoj du?nosti se dobro snalazi, upoznaje se s tada poznatim rudarskim stru?njacima i uskoro prihva?a rudarsku terminologiju. Obnova i rad u rudniku
Ilmenau
ometan je nizom pote?ko?a ? tehni?ke i financijske prirode. Goethe se ne da pokolebati. Daje nove prijedloge o jamskom radu,
oplemenjivanju
i topionici rude.
Dana 23. X.
1796
. dolazi do ve?eg zaru?avanja u rovu
Martinroeder
uslijed kojega je onesposobljen sustav odvodnjavanja, a i cijeli pogon. Goethe sam ulazi u rov i odlu?uje o potrebnim mjerama i izrađuje skicu zaru?ka. Nakon ove neprilike obujam radova je znatno smanjen. No iako je to za njega bio udarac, on u svom
epu
Ilmenau
s nadom ka?e:
Ni u?e ni posuda ne?e u duljem miru stajati iznad uru?enog okna
. No,
1804
. rudnik je definitivno zatvoren.
U knji?evnim djelima ?esto opisuje rudarski ?ivot. U
Lutanjima Wilhelma Meistera
zorno opisuje prizore iz rudarskog ?ivota. Opisuje rudara Jarna kao ?ovjeka ozbiljnog, svjesnog odgovornosti, punog znanja i iskustva.
Rudar
Jarno ka?e jednom:
?
Rudnik
je nijemi u?itelj i stvara ?utljive u?enike.”
Imao je lijepu zbirku
minerala
koju je nastojao nadopunjavati.
Po Goetheu je nazvan mineral
getit
ili goethit koji je modifikacija prirodnog ?eljezo-hidroksida FeO(OH). Pojavljuje se u rudnicima
?eljezne rude
te kao primjesa
boksita
.
- Vladimir Abramovi?:
Rudarsko-geolo?ko-naftni zbornik
, Vol. 5., Zagreb. 1993.