Jorg Haider
(
Bad Goisern
,
26. sije?nja
1950.
?
Kottmannsdorf
,
11. studenog
2008.
) bio je
austrijski
politi?ar
. Rođen je u mjestu
Bad Goisern
i kr?ten kao katolik. Osnovnu ?kolu je pohađao je u
Bad Ischl
. Jorg je bio uzoran u?enik, izraziti ljubimac nastavnika, prema tvrdnjama poznanika dijete bujne ma?te, a godine
1966.
i jedan od troje koji su s odli?nim uspjehom polo?ili maturu.
Haider je 1968. polo?io maturu te je zatim, kako je to bilo uvrije?eno u njegovom okru?ju, odslu?io godinu dana u saveznoj vojsci (
Bundesheer
). Vojsku je slu?io u
Salzburgu
gdje je na mjesnom sveu?ili?tu upisao povijest i germanistiku, jedino ?to ga je zanimalo. Međutim preko no?i Haider je odlu?io oti?i u
Be?
studirati pravo. Njegova spontana odluka tako se u potpunosti poklopila s roditeljskom ?eljom, prije svega njegove majke. Kao student marljivo je posje?ivao predavanja i u najkra?em vremenu polagao ispite. U studentskim danima politi?ki se opredijelio za Krug slobodarske mlade?i (Ring Freiheitlicher Jugend). Na drugoj godini studija Haider je ve? bio savezni vođa Kruga slobodarske mlade?i. Tada je Haider pokrenuo list Tangente koji nije financiran novcem stranke ve? ga je nov?ano potpomagao industrijalac
Harald Prinzhorn
. Pod Haiderovim vodstom
Krug slobodarske mlade?i
razvio se u sna?nu organizaciju s velikim brojem ?lanova. Tako je u dobi od 22 godine ve? sjedio u saveznom predsjedni?tvu Slobodarske stranke Austrije
FPO
, iako jo? bez prava glasa. Haiderova marljivost je bila nevjerojatna. Kad bi nakon dugih sjednica putovali na sljede?i sastnak, ostali bi drijemali u automobilu Haider bi izvadio blok za bilje?ke i pripremao se za idu?i nastup. Nastupi u kojima je najavljeno Haiderovo sudjelovanje bili su hit. Kao mladi? s 22 godine po?eo je pu?iti lulu.
Kratko vrijeme prije zavr?etka studija Haider je smatrao kako je do?lo vrijeme da osnuje obitelj. Prijateljima puni u?i ?eljama da se ?to prije o?eni. I tada na jednom plesu u njegov ?ivot ulazi 18-godi?nja studentica publicistike Claudia. Uskoro je na putu dijete. Nakon toga nijednog trena nije bilo upitno vjen?anje i da ?e ?ena ostati kod ku?e. Naime Haiderov stav je da mnoga zla ovog svijeta proizlaze iz zaposlenosti majki: op?e odbijanje reda, veliki iluzorni zahtjevi, pasivnost u poslovnom svijetu, nemogu?nost formiranja osje?ajnih veza, gubitak savjesti, nihilisti?ki pogled na svijet, sklonost nasilju i egoizmu te neuroti?na zapu?tenost. Vjen?anje je obavljeno u crkvi u Bad Goisernu, a na kojem se Haider pojavio u narodnom odijelu. Slogan iznad vrata njegove ku?e, koju ?e kasnije sagraditi, glasi: Ova ku?ica je tek mje?tasce / u Bo?jem velikom svijetu / pa ipak to je cijeli svijet / ako u njemu nalazi? svoju sre?u. Danas Claudia Haider nadoknađuje ?to je onda propustila - na klagenfurtskom sveu?ili?tu zavr?ava studij
psihologije
.
Nakon ?to je, zbog verbalnih nasrtaja na predsjednika vlastite stranke, ostavio mjesto predsjednika Kruga slobodarske mlade?i (RFJ) Haider je poku?ao u?vrstiti svoj polo?aj u gornjoaustrijskom FPO-u. U kotaru
Gmunden
uspio je na jedva jedvice postati zamjenik predsjednika mjesne stranke. Na listi za izbore u Narodno vije?e bio je na 21. mjestu. To ba? i nisu bili sjajni izgledi za napredovanja u stranci. A onda se gotovo "nasukanom" mladom talentu telefonski javio slobodnja?ki gradona?elnik
Graza
Alexander Gotz
i upita ga bi li mu bio na raspolaganju za glavnog tajnika. S vremenom Haider se uzdigao na mjesto poslovnog tajnika stranke u
Koru?koj
. U Koru?koj se Haider kao tajnik stranke po?eo baviti organizacijskim pitanjima, A imao je i ono ?to je nazivao svojim drugim osloncem: namje?tenje kod koru?kog građevinskog poduzetnika Kostmanna s mjese?nom pla?om od 16.000 ?ilinga i slu?beni automobil. Poslije godinu dana smjenjen je s mjesta tajnika zbog pretjeranih zahtjeva.
U Koru?koj je Haider brzo napredovao. Zarađivao je vi?e nego strana?ke kolege na sli?nim polo?ajima. Vozio je slu?beni automobil i k tome jo? tra?i i voza?a. Uzimao je kredite, kupio zemlji?te u
Klagenfurtu
i po?eo graditi ku?u. Na putu je bilo i drugo dijete. Ku?a ga je kasnije stajala mnogih glavobolja jer su u posvađanom FPO-u Koru?ke jedan drugome prebacivali ra?une crnih fondova i prihode na koje nije pla?en porez. Haider je morao obja?njavati kako je uspio sagraditi ku?u vrijednu 2.000.000 ?ilinga, od kojih je samo 800.000 financirano kreditima. Od
1969.
do
1973.
na sveu?ili?tu u Be?u studira pravo i politologiju, a od
1973.
do
1976.
kao znanstveni asistent radio je na Institutu za politologiju i upravno pravo Sveu?ili?ta u Be?u. Od
1976.
do
1983.
djeluje kao zemaljski tajnik FPO-a (Slobodarske stranke Austrije) za Koru?ku, sve do
13. rujna
1986.
kada postaje saveznim ?efom Austrijske slobodarske stranke. Iste godine (
1986.
) Haider je naslijedio od svog bogatog praujaka njema?ke nacionalnosti - 1565
hektara
zemlje vrijedne 300.000.000 ?ilinga. Godinu dana ranije (
1985.
) izjavio je kako Slobodarska stranka sigurno nije nasljednica Nacionalsocijalisti?ke njema?ke starnke rada, jer da jest ona bi u Austriji imala ve?inu. Neki ?lanovi Slobodarske stranke zatra?ili su njegovo isklju?ene, ali od toga ni?ta nije bilo.
Nakon imenovanja Haidera za predsjednika stranke pobjednici su povikivali nacisti?ki pozdrav Sieg Heil!. Supruga upravo smjenjenog predsjednika Stegera morala je slu?ati kako bi njenog supruga trebalo ugu?iti
plinom
. Nikad nije bilo obja?njeno tko je bio odgovoran za ispade. Novinare, koji su se ponudili kao svjedoci, novo strana?ko vodstvno nije nikad ispitivalo. Pred strana?ki sud izveden je samo ?lan predsjedni?tva savezne stranke. On je u pobjedni?koj pometnji dijelio ljudima spomen-medalje
Adolfa Hitlera
. Zbog svega toga Slobodarska stranka Austrije isklju?ena je iz liberalne internacionale. Mnogi smatraju da je njegovim dolaskom liberalizmu u Slobodarskoj stranci odzvonilo i da je to, zapravo, desni?arska populisti?ka stranka koja se djelomice slu?i liberalnom retorikom, dok ga protivnici nazivaju paradnim liberalom. Iz svojih "ranih radova" Haider je postao poznat po izjavi: Pravi su fa?isti antifa?isti, a
Wehrmacht
je donio ne samo Austriji ve? i cijeloj Zapadnoj Europi pravu slobodu i demokraciju. Ali Haider u jednom intervjuu iz 1994. korigira svoj razbaru?eni radikalizam: Najve?a pogre?ka nacionalsocijalizma bilo je rasisti?ko ludilo. Kontrola je potpuno izgubljena, do toga je dovelo to ludilo. Politi?ku mo? graditi na osnovi uni?tenja ljudi, ?itavih rasa, besmisleno je, pa tko god to bio.
Smatraju ga
populistom
,
neonacistom
, politi?kim
kameleonom
, desnim radikalom, premda za sebe ka?e da mu je uzoru politici njema?ki socijaldemokrat
Helmut Schmidt
. Haider ima toliko politi?kih naljepnica koliko ih nema niti jedan drugi austrijski
politi?ar
. Jedan je od najbogatijih austrijskih politi?ara. Po vlastitu iskazu novac mu ne predstavlja veliko zadovoljstvo, niti mu je izazov. Politika je, zapravo, njegov izazov. Kad se nađe u neprilici poziva se na
Simona Wiesenthala
, koji je u jednom intervjuu izjavio da Haider nikad nije izjavio ne?to protiv
Izraela
i protiv ?idovstva. No, Wiesenthal nije znao da je mali Haider vje?bao sportsko ma?evanje na lutki od slame na kojoj je bio natpis: Wiesenthal. Zatim je od
15. lipnja
1979.
do
14. lipnja
1983.
zastupnik u saveznom
parlamentu
. ?lanom zemaljske koru?ke vlade postao je
1983.
godine. Tu je ulogu obna?ao do
1986.
godine. Bio je zastupnik i ?ef kluba FPO-a u
Nationalratu
od
17. prosinca
1986.
do
30. svibnja
1989.
godine.
Haider prima zlatnu medalju Koru?ke. U prosincu
1988.
godine Haidera je na neugodan na?in sustigla njegova pro?lost. Pisma biv?eg predsjednika stranke
Friedricha Petera
nekako su do?la u javnost. Negda?nji Haiderov duhovni otac pisao je da se Slobodarska stranka razvila u svinjac. Pritom je Haider, nabacivaju?i se politi?kim gadostima, doveo slobodnjake u politi?ki geto, a stranka je na potpuno eogisti?an na?in ustrojena po njegovoj mjeri. Zato nije ?udo da oko njega nema boljih ljudi nego sami bezvrijednaci, iz kojih se trajno ne mo?e razviti dobar plod. Haider je reagirao: To je ipak samo zavist vje?no bezuspje?nog politi?ara, koji bi mlađeg od sebe rado dr?ao na uzici. Kasnih
1980-ih
Haider je uplovio u jo? jednu aferu kao zemaljski poglavar Koru?ke jer je odbio dodijeliti odli?ja biv?im
partizanima
. Napravio je skandal i prijedlogom da djeca stranaca u ?kolama trebaju biti odvojena prema svome porijeklu i materinjem jeziku od ostale djece. Od
30. svibnja
1989.
do
21. lipnja
1992.
obna?ao je du?nost koru?kog poglavara. Na tu je du?nost izabran uz pomo? glasova Austrijske pu?ke stranke. U novom sazivu saveznog parlamenta Haider je zastupnik i ?ef kluba zastupnka FPO-a. Zatim opet od
8. travnja
1999.
godine. Ulogu poglavara Koru?ke preuzima
8. travnja
1999.
, po drugi put dobiv?i 42,3 % glasova. Godinu dana ranije (ljeto
1998.
) na bezazleno novinarsko pitanje, za?to se Slobodarska stranka ne izjasni za austrijsku naciju, odgovorio je kako smatra austrijsku naciju ideolo?kom nakazom.
Tada se nakon izbora za zemaljskog poglavara usporedio se s
Isusom Kristom
, kojeg su također jednom nabili na kri? - i koji je zatim uskrsnuo. Na mjestu zemaljskog poglavara Koru?ke hvalio je pravilnu politiku zapo?ljavanja u Tre?em Reichu i odavao po?ast nekada?njim
SS
-vojnicima kao ?estitim i ljudima od karaktera. Svoj koru?ki program Haider je ozna?io kao ?eljeni model za Austriju. Haider nije u?inio ni?ta vi?e nego ?to se o?ekuje kod bilo koje promjene vlasti. Zapo?eo je sa simboli?nim djelima koja su pobudila pa?nju javnosti. Tako je ukinuo titulu dvorskog savjetnika; dao je montirati zid za penjanje u uredskim prostorijama zemaljskog poglavara; sa svima je odmah bio na ti; posje?ivao je vatrogasne sve?anosti i raznrazna događanja pod ?atorima, pla?ao je runde pi?a i navodno davao tako visoke priloge npr. za orkestre limene glazbe, da slu?benici ostalih stranaka nisu vi?e mogli s njim dr?ati korak. Njegovim imenovanjem za poglavara Koru?ke pokrajinski ?inovnici koji su imali pogre?nu strana?ku knji?icu smjenjivani su uz poklike. U pokrajini je vladalo raspolo?enje kao da je izbio dr?avni udar. Kao i ranije Haiderova karijera ponovo je bila obilje?ena skandalima. Prvi međunarodni diplomatski skandal prouzro?io je za vrijeme posjeta predsjednika Poljske
Lecha Walese
rekao da mu je ve?a ?irina nego visina, a njegove sudr?avljanje je ozna?io kao neradnike. Za njega nije dolazilo u pitanje da se ispri?a, jer to ?ine samo oni koji nemaju kralje?nicu. Cini?no je izjavio, kako ima bar smisla za ?alu, tako da se ljudi mogu smijati. Na mjestu koru?kog poglavara odbio je prihvatiti rumunjske izbjeglice koje su bile raspoređene Koru?koj. Na saveznim izborima
3. listopada
1999.
Haider i Austrijska slobodarska stranka veliki su pobjednici. Po?etkom godine
2000.
Haiderova stranka ulazi u koaliciju s narodnjacima (
OVP
) i tako se stvara vlada liberala i narodnjaka bez socijalista. Na kongresu FPO-a po?etkom svibnja 2000. pod pritiskom doma?e i strane javnosti Haider se povla?i s mjesta ?efa stranke. Dolaskom njegove stranke na vlast
Europska unija
uvela je sankcije Austriji.
U politi?kom smislu Haider se po?eo profilirati kao dru?tveno-politi?ki glasnogovornik FPO-a. Tako se ?alio na nezaposlenost mladih, protiv koje se ?eli boriti dr?avnom potporom pla?ama. Zahtijeva smanjenje broja stranih radnika i odricanje jedne pla?e ?inovnika kako bi se mogla financirati nezaposlenost. ?eli da se pravo na rad i pravo na mjesto naukovanja po slobodnom izboru unesu u ustav kao osnovna prava. Upozorava na problem birokratizma u socijalnom osiguranju i ?eli dokinuti vi?estruke mirovne. Obra?a pozornost na luksuzni stil ?ivota du?nosnika u dr?avnim monopolisti?kim poduze?ima. Pristalica je punog oporezivanja pla?a i dodataka politi?ara. To i ukidanje povlastica postala je njegova stalna preokupacija. Kad je promjenama bilo predviđeno daljnje pove?anje prihoda politi?ara, podvrgavao je tjednima verbalnoj paljbi svoje strana?ke kolege, da bi na kraju kao jedini zastupnik glasovao protiv prijedloga u Narodnom vije?u. Uspje?no se borio za radnike koji rade u smjenama, za bolje zdravstveno osiguranje seljaka, protiv nepravde kod slobodnog prijevoza u?enika i protiv poreza na dodanu vrijednost na tro?kove njege u stara?kim domovima. A kada je proizvođa? iverice, tvrtka Funder oti?la u ste?aj, strana?ki (
SPO
) predstavnik sindikata u Koru?koj objasnio je da ?e oni pomo?i samo sindikalnim ?lanovima da dođu do svoga novca. Omdah se zatim pojavio Haider i ponudio odvjetnika i za ostale.
Do sada je Haider objavio i tri knjige:
Sloboda, koju mislim
(Die Freiheit, die ich meine) - kasnije se djelomi?no odrekao ove knjige,
Oslobođena budu?nost
i
S onu stranu desnog i lijevog
.
Poginuo je 11. studenog 2008. u prometnoj nesre?i koju je sam prouzrokovao.
[1]
[2]
[3]
[4]
Po istrazi zadu?ene policijske komisije, Haider je vozio s 1,8 promila
alkohola
u
krvi
i s vi?e od 140 km/h pri ograni?enju od 70 km/h. Na osnovu toga, vlada Koru?ke potra?uje od?tetu od obitelji za uni?teni slu?beni automobil. Claudia Haider je podigla protutu?bu u kojoj ?eli dokazati da Jorg nije bio alkoholiziran te da se radi o gre?ci istra?itelja.
moljac.hr
::
Jorg Haider
,
uz dozvolu autora teksta