Dr.
Ivo Sanader
(
Split
,
8. lipnja
1953.
),
hrvatski
politi?ar
, osmi
predsjednik Vlade Republike Hrvatske
u slu?bi od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine.
Mladost i obitelj
Sanader je rođen u siroma?noj obitelji podrijetlom iz
Dugobaba
kod
Klisa
. Sanaderov djed Jure bio je ljekar te je lije?io seljake ljekovitim travama kako su pravi lije?nici bili daleko, u
Splitu
ili
Trogiru
. Njegov sin, Sanaderov otac, Ante Sanader, kao 17-godi?njak, nakon pada
NDH
, na?ao se na
Kri?nom putu
i zavr?io u logoru u
?entvidu
kod
Ljubljane
. Nakon rata, obitelj je o tome ?utjela, tako da najmlađi stric Ive Sanadera, Vinko Sanader, uop?e nije znao da mu je brat bio u logoru.
[1]
Sanaderov otac Ante i njegov brat Ivan o?enili su dvije sestre iz susjednog sela
Vu?ice
iz obitelji Josipa i ?ime Vu?ice. Antina ?ena Ivanka rođ. Vu?ica ?ivjela je s Antom jedno razdoblje u Dugobabama, te su se kasnije preselili u Split. Zajedno s njima preselio se i stric Ivan, dok je najmlađi brat ostao s ocem Jurom. Sanaderov djed Jure 1960-ih je prodao ku?u u Dugobabama i preselio se u Brda kraj Splita, a potom na
Kopilicu
i
Lovrinac
, gdje je imao veliko imanje. Najmlađi stric Vinko zapo?eo je vojni?ku karijeru u
Jugoslavenskoj ratnoj mornarici
.
[1]
Sanaderov otac Ante, nakon ?to se preselio, zavr?io je soboslikarski zanat, a potom je po?eo raditi kao samouki vodoinstalater. Zajedno sa ?enom Ivankom imao je petero djece koja su se rodila u razdoblju od sedam godina. Najstariji je bio Ivo Sanader, a potom bra?a Miro (1955.), Vlado (1957.), Vinko (1958.) i sestra Danica (1960.). Ivo Sanader gre?kom je upisan kao "Ivica Sanader", a također je i njegovoj bra?i prezime bilo krivo upisano, ?to je kasnije ispravljeno.
[1]
Sanaderova obitelj ?ivjela je u skromnom stanu u radni?koj ?etvrti Veli Varo?. ?ivjeli su vrlo siroma?no, na samom socijalnom dnu. Problem je predstavljalo i to ?to je Sanaderov otac bio sklon alkoholu, pa je majka Ivanka bila primorana tra?iti pomo? od Crkve, posebice od ?asnih sestara klarisa. Zbog neima?tine je Sanaderov otac oti?ao raditi kao
gastarbajter
u
Njema?ku
, zbog ?ega se njegova obitelj na?la na udaru komunisti?kih vlasti u Splitu.
[1]
Obrazovanje
Sanaderov ?ivot u Veloj Varo?i imao je i svojih prednosti. Osnovna ?kola koju je upisao 1960. bila mu je udaljena samo 200-tinjak metara. U osnovnoj ?koli bio je odli?an i zatajan đak. Nakon ?to je zavr?io osnovnu ?kolu, pobo?na majka Ivanka zamolila je sve?enike da prihvate Sanadera u sjemeni?te. Razlog tomu bila je neima?tina. Sva Sanaderova bra?a i sestre bili su obrazovani u sjemeni?tu gdje su imali besplatan smje?taj i hranu. Sva Sanaderova bra?a zavr?ila su Nadbiskupijsku klasi?nu gimnaziju i bili u sjemeni?tu.
[1]
U gimnaziji, koju je upisao 1968., Sanader se istaknuo kao odlika?. Uz to, Sanader je pokazivao talent u nogometu, jezicima, te karakter vrsnog i prepotentnog polemi?ara. Njegovi profesori u gimnaziji gajili su za Sanadera velike nade. Mnoge istaknute osobe bile su zajedno s njim u toj generaciji, među njima don
Anđelko Ka?unko
,
Radoslav Dodig
, prof. klasi?nih jezika i poznati pobjednik na kvizovima, te
Augustin Ba?i?
, urednik na HRT-u, kao i poznati sve?enici
Splitsko-makarske biskupije
. U gimnaziji je Sanader razvio intelektualni potencijal, ?to je uo?io i njegov duhovnik don
Ante Juri?
, kasnije
biskup
. Međutim, sve?enstvu je smetao Sanaderov bunt i liberalizam. Kao gimnazijalac, Sanader je bio jedan od pokreta?a i urednika
Navje?tenja
, mjese?nika Nadbiskupijskog sjemeni?ta, u kojem je objavio zapa?ene ?lanke i intervjue. U ?etvrtom razredu gimnazije upoznao je i
Mirjanu ?ari?
, svoju budu?u ?enu.
[1]
Nakon maturiranja, samo je nekoliko sjemeni?taraca iz Sanaderove generacije upisalo studij bogoslovije, među njima bio je i sam Sanader. On je, zajedno s Anđelom Ka?unkom, studirao na
Bogoslovnom fakultetu u Splitu
godinu dana, nakon ?ega je oti?ao na odslu?enje vojnog roka u
Pulu
.
[1]
Nakon toga odlazi u
Rim
na studij
filozofije
. No, ubrzo uviđa kako mu se tamo ba? i ne sviđa te se vra?a u Split. Nakon vjen?anja s Mirjanom ?ari?, mladi bra?ni par odlazi u
Innsbruck
(
Austrija
) na studij gdje upisuje
komparativnu knji?evnost
i
romanistiku
. Diplomirao je
1982.
na temu Nazor o svijetu u kazali?nom djelu
Jeana Anouilha
.
Nakon zavr?etka studija bra?ni par Sanader vra?a se u Hrvatsku. Po povratku Ivo prvi posao pronalazi u marketin?kom odjelu Dalmacijaturista. No, tu nije ostao zadugo. Pronalazi novo radno mjesto u nakladni?koj tvrtki Logos gdje se zapo?ljava na radnom mjestu programskog urednika 1983. Pet godina kasnije (1988.) postaje glavni i odgovorni urednik Logosa. U to vrijeme radi na uređivanju ?asopisa Mogu?nosti. Karijeru u nakladni?koj ku?i prekida iznenadni otkaz. Sanader odlazi u Austriju gdje osniva dvije privatne tvrtke. Iz Austrije surađuje s magazinom Start koji je u to doba bio veoma popularan. Sanader je tada bio uposlen u agenciji Meyer Press s kojom je Start dogovorio nabave materijala.
Politi?ka karijera
Tijekom 1990-ih
Nakon prvih demokratskih izbora odr?ane u prolje?e 1990., pristupa u kolovozu
HDZ
-u u Austriji. Politi?ki se anga?ira u listopadu 1990. godine, kada u Innsbrucku osniva ogranak
HDZ
-a.
[2]
Ostvaruje prve kontakte s
Franjom Tuđmanom
.
[3]
Po povratku u Hrvatsku, Ivo Sanader postao je intendant
Hrvatskog narodnog kazali?ta u Splitu
(
1991.
?
1992.
). Na izborima u kolovozu
1992.
izabran je za zastupnika u Zastupni?kom domu Sabora Republike Hrvatske, međutim ulazi u
vladu Hrvoja ?arini?a
u kojoj obna?a du?nost ministra znanosti i tehnologije. No, unato? svojoj funkciji bavi se uglavnom pregovorima s međunarodnim mirovnim posrednicima. Du?nost ministra obna?a do
7. sije?nja
1993.
, kada postaje zamjenik
ministra vanjskih poslova
. Tu je du?nost obna?ao do
1995.
godine, ali i u razdoblju od
1996.
do
2000.
Od 1995. do 1996. obna?ao je du?nost predstojnika
Ureda Predsjednika Republike Hrvatske
i glavnog tajnika
Vije?a obrane i nacionalne sigurnosti
(VONS).
Dolazak na ?elo HDZ-a
Na 5. Op?em saboru HDZ-a
2000.
izabran je za predsjednika stranke nasljediv?i na tom mjestu Franju Tuđmana.
Sanader je iste godine izabran za zastupnika u
Hrvatskom saboru
, a u tom sazivu obna?ao je i du?nost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku.
Godine 2001. na prosvjedu na
splitskoj
rivi, odr?anom u znak podr?ke
Mirku Norcu
, hrvatskom generalu optu?enom za
ratne zlo?ine
, Sanader se istaknuo kao vođa pokreta podr?ke generalima. Kasniji njegovi potezi po pitanju ratnih zlo?ina i suradnje s
Međunarodnim sudom za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije
nisu bili posve u skladu sa stavovima izre?enim na splitskoj rivi.
[4]
[5]
Predsjednik Vlade
Nakon ?to je njegova stranka
HDZ
pobijedila na parlamentarnim izborima 2003. godine,
9. prosinca
ga je
predsjednik Republike Hrvatske
predlo?io za premijera, te je
Hrvatski sabor
njegov prijedlog izglasao s 88 glasova (od ukupno 152).
Nakon odr?anih
parlamentarnih izbora 2007. godine
, njegova stranka dobila je pojedina?no najvi?e zastupnika u novom sazivu Hrvatskog sabora te mu je
predsjednik Republike Hrvatske
Stjepan Mesi?
15. prosinca
, nakon obavljenih konzultacija s predsjednicima parlamentarnih stranaka, dao mandat za sastavljanje nove Vlade Republike Hrvatske.
11. sije?nja
2008.
Hrvatski sabor je izglasao povjerenje novoj Vladi.
Dana
1. srpnja
2009.
podnio je ostavku na mjesto premijera i sve strana?ke du?nosti.
[6]
Hrvatski sabor
prihvatio je njegovu ostavku
2. srpnja
2009.
,
[7]
a du?nosti
predsjednika Vlade Republike Hrvatske
razrije?en je 6. srpnja.
[8]
4. sije?nja
2010. njegovo ime je izbrisano s popisa ?lanova HDZ-a.
Povratak u politiku i izbacivanje iz HDZ-a
U suprotnosti sa svojim ranijim izjavama (
1. srpnja
2009.
), Sanader je najavio da ?e se vratiti na aktivniju ulogu u politici, navode?i da je njegova odluka o povla?enju bila pogre?ka, te da je HDZ
"pobjedni?ka stranka, a ne stranka koja osvoji 12% glasova"
, koju je izjavio nakon prvog tjedna
predsjedni?kih izbora
.
[9]
On je podr?an od strane desetak zastupnika HDZ-a, uklju?uju?i i
Luku Bebi?a
, ali nikoga od ?lanova Vlade. Nekoliko zastupnika kasnije je odreklo povezanost sa Sanaderom i tvrdili su da su bili prevareni.
Nakon cijelog dana susreta vodstvo HDZ-a,
4. sije?nja
2010.
Ivo Sanader je bio izba?en iz Hrvatske demokratske zajednice. Od 22 ?lanova predsjedni?tva stranke, 16 su glasali za izbacivanje, tri su bili protiv (
Luka Bebi?
,
Mario Zubovi?
i
Damir Polan?ec
) i dva suzdr?ana (
Bianca Matkovi?
i
Petar Selem
). Sanader nije bio prisutan na sastanku.
[10]
U jesen 2010. Sanader je iskoristio svoje pravo da kao
nezavisni
zastupnik uđe u
Sabor
, odnosno zauzme mjesto koje je kao nositelj liste HDZ-a osvojio 2007.
Nakon ?to je
9. prosinca
2010.
objavljeno da
Dr?avno odvjetni?tvo Republike Hrvatske
od Hrvatskog sabora tra?i ukidanje zastupni?kog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka, Ivo Sanader je svega nekoliko sati nakon toga napustio Hrvatsku. Nakon ?to mu je Hrvatski sabor skinuo imunitet, izdana je tjeralica. Tereti ga se za po?injenje kaznenog djela udru?ivanja za po?injenje kaznenog djela i zlouporabu polo?aja i ovlasti.
[11]
Sanader je uhi?en sljede?eg dana u
Austriji
i priveden u Zemaljski sud u
Salzburgu
.
[12]
"USKOK je ?upanijskom sudu u Zagrebu podnio ?albu na prvostupanjsku presudu Ivi Sanaderu u predmetu Hypo i Ina-Mol, te tra?i da se biv?eg premijera sudi na maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora, objavljeno je na internetskim stranicama DORH-a."
[13]
Prvi osuđeni ratni profiter
Ivo Sanader osuđen je na osam i pol godina zatvora te je time postao prvi osuđeni biv?i premijer i ratni profiter u Hrvatskoj. Pravomo?nu presudu su donijeli suci na
Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
Zdenko Konji?, Dra?en Tripalo i Marin Mr?ela. Sanader je zbog primanja mita ?efa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na deset godina zatvora no potvrđuju?i presudu na
Vrhovnom sudu Republike Hrvatske
kazna mu je smanjena na osam i pol godina zatvora.
Privatni ?ivot
O?enjen je
Mirjanom Sanader
s kojom ima dvije k?erke, Petru i Brunu. Supruga radi na Odjelu za arehologiju
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
. Jedan brat Ive Sanadera je sve?enik, drugi je prosvjetni radnik, dok je sestra redovnica. Zanimljivo je spomenuti kako je Sanaderova baka sestra
Ante Topi?a Mimare
. Objavio je i dvije knjige:
I ru?i?asto je crno
, te
Fenomen parfema
. U suradnji s
Antom Stama?em
sastavio je
U ovom stra?nom ?asu
: antologija suvremene hrvatske ratne lirike
, koja je kasnije prevedena na dvadesetak jezika. ?lan je
Dru?tva hrvatskih knji?evnika
i
Hrvatskog centra P.E.N.-a
.
[3]
Govori ?etiri strana jezika:
engleski
,
francuski
,
njema?ki
i
talijanski
.
Odlikovanja
Djela
Objavio je vi?e knjiga te niz znanstvenih i stru?nih tekstova iz podru?ja knji?evne povijesti i kritike te
politike
i
diplomacije
.
- "I ru?i?asto je crno : (nazor o svijetu u kazali?nom djelu Jeana Anouilha)", Split : Knji?evni krug, 1988.
- "Fenomen parfema: germanisti?ke rasprave, eseji, osvrti", Izdava?ki centar Rijeka, Rijeka, 1989.
- "U ovom stra?nom ?asu: antologija suvremene hrvatske ratne lirike" (suautor
Ante Stama?
), ?kolska knjiga, Zagreb, 1994.
- "Hrvatska u međunarodnim odnosima: 1990. ? 2000.", Golden marketing, Zagreb, 2000.,
ISBN
953-212-029-7
Izvori
Ostali projekti