Ivan Zapolja
(
mađ.
Zapolya Janos
,
Szapolyai Janos
) (Spi?sky Hrad,
Slova?ka
,
2. lipnja
1487.
?
Sebe?
,
Rumunjska
,
22. srpnja
1540.
),
ugarski
velika?,
erdeljski
vojvoda i knez iz plemenita?ke obitelji
Zapolja
te protukralj
Ferdinandu Habsbur?kom
(1527. ? 1540.)
[1]
Bio je sin
ugarskog palatina
Stjepana Zapolje
i od
1511.
godine erdeljski vojvoda.
[2]
Bio je vođa skupine ugarskih plemi?a koja je tvrdila da strani vladar ne mo?e biti kralj
Ugarsko - Hrvatskog kraljevstva
. To je pitanje do?lo na stol
1526.
godine, nakon pogibije kralja
Ludovika II.
(1516. ? 1526.) u
Moha?koj bitci
. Tajnikom mu je nakon te pogibije postao Ludovikov osobni kapelan
Juraj Srijemac
.
[3]
Juraj (đuro) Srijemac je u svojoj kronici iznio mi?ljenje da je Zapolja Hrvat iz Bosne (" Sklav t. j. Hrvat iz Bosne, iz sela Zapulja").
[4]
Mjesto Zapolje je smje?teno u Slavoniji a ne u Bosni. Nalazi se udaljeno sedam kilometara isto?no od Nove Gradi?ke. Prema iskopinama u blizini crkve Sv. Nikole (sada ?upne crkve Mu?eni?tva Ivana Krstitelja), pronađeni su ostaci srednjovjekovnog dvora-utvrde i to u sada?njoj apsidi stare crkve, na kojoj su vidljive pu?karnice. Na ju?nom dijelu zida crkve pronađeni su ostaci zida dvora na kojemu su vidljivi goti?ki prozori, dok se uokolo nalazio veliki opkop s vodenom za?titom, a ?to sve upu?uje na dvor obitelji Zapolja. U velikom prostoru crkvenog cintora nalazili su se i manji kameni ste?ci ispisani bosan?icom. Na?alost, ti su ste?ci zavr?ili u temeljima - temeljni kamen - novoga ?upskoga dvora 1965. godine. Tu se nalazilo i veliko groblje. Kod iskapanja temelja nai?lo se na veliku masovnu grobnicu.
Dana
11. studenog
1526.
godine ugarsko plemstvo ga je u
Stolnom Biogradu
(
Szekesfehervar
) izabralo za kralja, nasuprot drugome pretendentu na krunu, nadvojvodi Ferdinandu. Nosio je krunu uz potporu ugarskih i
slavonskih
plemi?a, koji su ga uz podr?ku kneza Krste Frankapana Brinjskog i biskupa ?imuna Erd?dyja, izabrali za kralja na slavonskom saboru u Dubravi kod ?azme.
[2]
Zbog toga, a i zbog ?injenice da je kralj poslije do?ao pod patronat
osmanskog
sultana
Sulejmana I. Veli?anstvenog
(1520. ? 1566.), izbio je
građanski rat
u Hrvatsko-Ugarskoj.
Velikovaradinskim mirom
1538.
između Ferdinanda i Ivana Zapolje je Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, a Ferdinandu Habsburgu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti je Ferdinandu imala pripasti i Ugarska. Pred smrt se Ivanu Zapolji rodio sin te je Ivan Zapolja ignorirao odredbe tog mira te je svoja prava prenio na sina Ivana Sigismunda, a ne na Ferdinanda.
Podjele Ferdinandovaca i Zapoljaca tresla je dr?avu 1540. godine. Na strani Zapoljine udovice Izabele i njena sina na?ao se
Petar Petrovi?
, a na strani Ferdinanda Hasburgovca bio je
Juraj Utje?enovi?
.
[5]
Stjepan se je Majlath u Sedmogradskoj digao protiv kralja Zapolje.
[6]
To je privuklo svu pozornost turskih pa?a i samog sultana, ?to je Zrinskima dalo tako potrebni predah.
[6]
Protiv Zapolje bili su vojvode Stjepan Majlath i Emerik Bala?a, zatim
Petar Perenj
,
Sigismund Bala?a
i kalo?ki nadbiskup
Franjo Frankapan
. Zbog toga ?to se nisu slagali s Utje?enovi?em (Uti?eni?em), pre?li su k Ferdinandu.
[5]
O tome je sve izvje??ivao
Antun Vran?i?
u svojim pismima.
[5]
Majlath je pak radio na tome za do?i na kne?evsko mjesto u Sedmogradskoj.
[6]
Pritom si je za mogu?e saveznike smatrao i Austrijance (Ferdinanda Habsburgovca) i Turke (Sulejmana).
[6]
Stoga je kralj Ivan bio prisiljen zaratiti protiv Stjepana Majlatha i druga mu Emerika Bala?u. Zapolja je uspio osvojiti ve?i broj gradova koji su bili na strani Majlatha i Bala?e. Njih su se dvojica zatvorili u utvrđeni grad
Fogara?
, a Zapolja ga je dao
podsjesti
.
[6]
Tijekom opsade Ivan Zapolja je obolio, pa je lije?nik dao neka ga odvedu u
Szaszsebes
, gdje su ga odveli 10. srpnja.
[6]
Potom ga je opet udarila kap. Uspio je ?uti da mu je supruga Izabela 7. srpnja u Budimu rodila sina Ivana Sigismunda Zapolju, no sutradan ga je opet udarila kap.
[6]
Pred smrt je okupio svoje prista?e kojima je preporu?io svoju suprugu i sina, kojega neka dadu proglasiti za kralja.
[6]
Uti?eni?a je proglasio za skrbnika svog sina, a ostale prista?e je zamolio neka ga pomognu "zborom i tvorom".
[6]
Drugo ?to im je napovjedio jest da se okanu svake misli da bi se ikad podvrgli ikojemu kralju od Habsburgovaca.
[6]
Zanimljivo je ?to se uzdao u Turke: prista?ama je rekao neka si osiguraju sultanovu milost te da radi umilostivljenja sultana njemu po?alju poklisare s bogatim darovima.
[6]
[1]
Izdr?ao je jo? devet dana i umro 22. srpnja 1540. godine.
[1]
Ivan Zapolja se za kratko vrijeme razbolio i umro 1540., izbila je borba za prevlast u dr?avi
[5]
i tako su nove borbe tresle Hrvatsku, Ugarsku i Sedmogradsku.
Naslijedio ga je njegov sin
Ivan ?igmund Zapolja
.
- ↑
a
b
c
Archive.org
Vjekoslav Klai?
: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stolje?a (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 144.
- ↑
a
b
Ivan Zapolja - Hrvatska enciklopedija
- ↑
Hrvatski leksikon
, natuknica Srijemac, Juraj; Naklada leksikon doo, Zagreb, 1996.
- ↑
Matija Evetovi?
:
Kulturna povijest bunjeva?kih i ?oka?kih Hrvata
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 2. velja?e 2010. (
Wayback Machine
), Subotica, 1941.
- ↑
a
b
c
d
Diana Sori?:
Klasifikacija pisama Antuna Vran?i?a
, Colloquia Maruliana XVIII (2009.), str. 104.
- ↑
a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
k
Archive.org
Vjekoslav Klai?
: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stolje?a (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 143.