Ivan Franjo Juki?
(
Banja Luka
,
8. srpnja
1818.
?
Be?
,
20. svibnja
1857.
)
[1]
bio je hrvatski
[2]
franjevac
, prosvjetitelj,
pjesnik
,
publicist
,
putopisac
,
jezikoslovac
,
hrvatski preporoditelj
, knji?evnik, kulturni, znanstveni i politi?ki djelatnik.
?ivotopis
Elementarnu pismenost i znanje osnova
latinskoga jezika
stekao je kod mjesnog ?upnika, fra Franje Sitni?a. Ni?e razrede gimnazije zavr?io je u
franjeva?kom samostanu u Fojnici
, filozofiju je studirao u
Zagrebu
, a
teologiju
u
mađarskom
Veszpremu
i
Dubrovniku
. Tijekom studija se politi?ki anga?irao. Odu?evio se idejama
ilirskoga pokreta
pa se zauzimao za kulturno podizanje
Bosne
, poti?u?i otvaranje
tiskara
,
knji?nica
, kulturnih dru?tava, narodnih ?itaonica i
muzeja
.
Pokazivao je sklonost za prosvjetiteljske ciljeve s naglaskom na reformu jezika, pravopisa (bio je prista?om
Gajeva
pravopisa) i utemeljenje ?kola. Bavio se tekstologijom i rukopisima starih hrvatskih pisaca.
Pokrenuo je, uređivao i ispisivao prvi bosanskohercegova?ki ?asopis "
Bosanski prijatelj
". Prikupljao je narodne pjesme koje je s
Grgom Marti?em
, a pod pseudonimom fra Filip Kuni?, objavio u
Osijeku
. Op?enito, mora se naglasiti da je Juki?ev rad neodvojivo vezan uz djelovanje fra Grge Marti?a.
Knji?evni i znanstveni rad
U njegovom knji?evnom radu, najvrjedniji su putopisi. Juki? je pisao i pjesme domoljubnog nadahnu?a, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod.
Omer-pa?a Latas
protjerao ga je zbog politi?kog anga?mana (zbog teksta "
?elje i molbe bosanskih krstjana
") u
Carigrad
i trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o slo?enosti odnosa Juki?-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi. Naime, Juki? je Latasa vidio kao Slavena, ?ovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. ?tovi?e, Juki?eva pjesma "
Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-pa?i
", dovodi do toga da je Latas dao uhititi Juki?a (1852.) i zato?iti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik
Antun Mihanovi?
.
U njegovom znanstvenom radu primje?uje se karakteristi?na istra?iva?ka opisnost, ali i kriti?nost, neuobi?ajena za ono vrijeme (djelo "
Zemljopis i poviestnica Bosne
").
Pokopan je u skupnu siroma?ku grobnicu na groblju St. Marxer Friedhof u Be?u. Pri preuređivanju susjedne skupne grobnice u kojoj je bio pokopan i
Mozart
, oznaka Juki?eva groba je zagubljena, pa su mu kao nadomjestak franjevci i be?ki Hrvati postavili spomen-plo?u u franjeva?kom samostanu u Be?u, na adresi Franziskanerplatz 4.
Njegovo memoarsko djelo "Progonstvo iz
Sarajeva
u Carigrad" objavljeno je 1931. godine u Zagrebu.
Njemu u ?ast franjeva?ka provincija
Bosna Srebrena
je 1971. pokrenula reviju koja nosi ime ovog franjeva?kog velikana,
Juki?
.
Izabrana djela
Knji?evna
- ?ivot Isusa Krista (preveo Mihovil ?ui?, 1848.)
- Slavodobitnica svietlomu gospodinu Omer-pa?i (1851.)
- Putovanja od Sarajeva do Carigrada, putopisi, 1852.
- Bogoljubni na?in (1855.)
- Narodne piesme bosanske i hercegova?ke, prikupljene narodne pjesme (zajedno s fra
Grgom Marti?em
), Osijek, 1858.
Znanstvena
- Po?etak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga (1848.)
- Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851 (pod imenom Slavoljub Bo?njak; posve?eno Ljudevitu Gaju)
?asopisi
- Bosanski prijatelj, I, II (?asopis, 1850. ? 1851.)
- Bosanski prijatelj, III (?asopis, 1861.)
Izvori
Literatura
- Darija Gabri?-Bagari?:
Bosanski domoljub i hrvatski rodoljub
, "Hrvatsko slovo", 3. kolovoza 2007., str. 22
- M. Lukenda:
Ivan Franjo Juki?, franjevac iilirac - redovnik naroda i domovine
, Zagreb 2000.
- M. Lukenda:
Ivan Franjo Juki?, seine literarische und aufklarische Tatigkeit
, Pergamena i Hrvatska katoli?ka misija Be?, Zagreb 2007.
Vanjske poveznice