Islamizam
je tuma?enje i shva?anje
islama
prema kojem muslimani trebaju trajno i aktivno raditi na stvaranju dru?tva potpuno utemeljenog na islamskim zakonima i praksi.
Prema islamisti?kom shva?anju vjerska i svjetovna vlast ?ine jednu i jedinstvenu cjelinu.
[1]
Islamizam se shva?a i kao sinonim politi?kog islamizma, odnosno poku?aj da se iz islama izvedu rje?enja za suvremene dr?avne, dru?tvene i politi?ke probleme.
[2]
S druge strane, radi ostvarenja islamizacije,
radikalni islamizam
promi?e uporabu svih sredstava, uklju?uju?i i nasilnih.
[3]
U vrijeme po?etka modernizacije u islamskim zemljama krajem 19. i po?etkom stolje?a javljaju se prvi autori koji zauzimaju stajali?te da u islamskim zemljama ne treba graditi politi?ke i dru?tvene institucije u skladu s idejama koje dolaze sa zapada, nego takve koje ?e biti u skladu s vjerskim naukom i tradicijom islama. Među njima se isti?e
pakistanski
(
indijski
) pravnik i orijentalist
Muhammad Iqbal
(1877. ? 1938.), koji se u politi?kom radu - u sklopu tada?nje Sveindijske muslimanske lige - zauzeo protiv tada modernih sekularisti?kih (koje umanjuju ulogu vjere u dru?tvenom i politi?kom ?ivotu) i nacionalisti?kih (gdje bi muslimanima u politi?kom pogledu moglo biti zna?ajnijim njihovo pripadanje nekoj etni?koj zajednici, od pripadnosti islamskoj vjerskoj zajednici) ideja, te za izdvajanje indijskih muslimana neovisno o njihovim dotada?njim pripadnostima razli?itim etni?kim zajednicama u Indiji - u zasebnu islamsku dr?avu. Nakon Iqbalove smrti takva ideja i provedena u djelo, osnivanjem Pakistana.
U
arapskim
zemljama se nakon pada
Osmanskog carstva
islamisti?ke ideje razvijaju uglavnom unutar
Muslimanskog bratstva
, osnovanog u
Egiptu
1928. godine iz redova pobornika
salafizma
- islamisti?kog vjerskog pokreta koji je nastao krajem 19. stolje?a. Muslimansko bratstvo se - pod motom "Islam je na? ustav" - zauzima za posve islamski ustroj dr?ave i dru?tva u muslimanskim zemljama, ?to osobito uklju?uje pravni ustroj zasnovan na
?erijatskom pravu
.
Iz redova salafisti?ke zajednice nastao je također i
Vahabizam
, vjerski i politi?ki pokret s izrazitim utjecajem u Saudijskoj arabiji, koji svoj utjecaj ?iri svijetom.
Oba ova salafisti?ka pokreta bili su u sukobu sa sekularisti?kom ideologijom ljevi?arske arapske stranke
Baas
, koja je 1963. godine uvela republikansku vlast u Siriji i Iraku - i nastojala svrgnuti monarhije u drugim arapskim zemljama; te ?ire sa sekularisti?kim idejama
arapskih nacionalista
, koji su pod vodstvom
Gamala Abdela Nasera
svrgnuli monarhiju u
Egiptu
(1952.), a pod vodstvom
Muammara al-Gadafija
monarhiju u
Libiji
(1969.). Smatra se uglavnom da su takve sekularisti?ke ideje (i republikanske) u arapskom svijetu do?ivjele vrhunac krajem 1960.-ih godina, ali su zapale u krizu nakon poraza Egipta i savezni?kih zemalja podr?avanih od
Sovjetskog saveza
u
Arapsko izraelskom ratu 1967. godine
.
Zbog zna?ajne - povremeno do razine neprijateljstva - podjele između muslimana
?ijita
i
sunita
, islamizam koji se vezuje uz ?ijitski Iran je vrlo zaseban u odnosu na sunitski islamizam; makar se i kod njega inzistira na islamskoj organizaciji dru?tva i ?erijatskom pravu. ?ijitski islamisti na elu s
ajatolahom Homeinijem
su 1979. godine izveli
revoluciju u Iranu
, te je
Iran
od tada ustrojen u skladu s njihovim idejama.
Kao islamisti?ko djelo koje je ozna?ilo po?etak ?irenja islamizma na podru?jima
Jugoisto?ne Europe
, izdvaja se
Islamska deklaracija
Alije Izetbegovi?a
, koja je bila ilegalno objavljena 1970. godine.
Neki teoreti?ari dr?e kako je islamizam ishod vesternizacije islama i globalizacije, nastao oblikovanjem islama u
ideologiju
kao odgovor na ideologije u modernom zapadu, kao ?to su
komunizam
,
socijalizam
i
kapitalizam
.
[2]
Pojedini teoreti?ari izjedna?avaju pojam islamizma s
islamskim fundamentalizmom
, a pojedini i s
vehabizmom
.
[1]
- Citati
- ↑
a
b
?osi?, 2008., str. 100.
- ↑
a
b
Jusi?, 2011., str. 31.
- ↑
?osi?, 2008., str. 112.
- Literatura