Ira?ki Kurdistan
(
kurd.
??????? ????????;
Heremi Kurdistan
, arapski
??????? ?????? Iql?m Kurdistan
) je
autonomna regija
u
Iraku
. Grani?i s
Iranom
na istoku,
Turskom
na sjeveru,
Sirijom
na zapadu, te ostatkom
Iraka
na jugu.
Glavni grad
regije je
Arbil (Hevler)
odakle slu?beno upravlja kurdistanska regionalna vlada.
Prema podacima
Regionalne Vlade Kurdistana
(2024.), Ira?ki Kurdistan ima 5,2 milijuna stanovnika, uz prirodni prirast od 2,55 posto godi?nje. Kurdistan zauzima 40.000 ?etvornih kilometara (od ?ega 13,2 posto predstavlja obradive povr?ine) i nema izlaz na more, ali ima 722 km međunarodne granice sa Sirijom, Turskom i Iranom. Eksploatacija nafte i plina predstavlja oslonac gospodarstva.
[1]
Na podru?ju
Kurdistana
, koji je - izuzev manjih dijelova koji su potpali pod vlast
Irana
i
Ruskog Carstva
- bio jo? od doba Srednjeg Vijeka pod vla??u
Seld?u?kih Turaka
i potom
Osmanskog Carstva
, ju?ni dio su pri kraju
I. svjetskog rata
okupirale snage
Antante
; nakon ?to je u ratu Osmansko Carstvo ratovalo na strani
Centralnih sila
. To podru?je pod britansko vojnom okupacijom uklju?eno je u tzv.
Mandatnu Mezopotamiju
. Obzirom da je Arapa u podru?ju dotada?njeg Mosulskog vilajeta bilo malo, Turska je tra?ila da joj pripadne taj teritorij: govorilo se stoga tada o tzv. "mosulskom pitanju". Va?an aspekt u sporu ba? oko najju?nijeg dijela nastanjenoga Kurdima predstavljala je okolnost da su ondje ve? bile potvrđene zna?ajne rezerve
nafte
i ve? je postojala njena eksploatacija. Na Istanbulskoj konferenciji u svibnju 1924. god. je novovoosnovana
Republika Turska
- koja u tom ?asu jo? nije imala međunarodno priznate granice - pristala da Mosulski vilajet (koji se protezao ne?to vi?e prema jugu od dana?anjeg Ira?kog Kurdistana) pripadne
Iraku
, kao u ve?inski arapskoj dr?avi osnovanoj 1921. god. pod britanskim protektoratom.
[2]
Uspostava Ira?kog Kurdistana datira se u o?ujak
1970.
godine kada je nakon oru?anih borbi sklopljen sporazum između
Bagdada
i
kurdske
opozicije. Tijekom
1980-ih
godina
Iransko-ira?ki rat
i
Operacija al-Anfal
opusto?ili su regiju, a iseljavanje stanovni?tva prema Iranu i Turskoj nastavilo se i
1991.
godine kada je izbio op?i ustanak protiv ira?kog diktatora
Sadama Huseina
. Uspostava zabrane letenja iznad ovih podru?ja ubla?ila je ira?ku represiju odnosno omogu?ila povrat izbjeglog stanovni?tva. Ira?ka vojska napustila je Kurdistan u listopadu navedene godine ?ime je regija postala
de facto
nezavisna, no kurdske se politi?ke frakcije nisu uspjele usuglasiti o uspostavi vlasti pa izbija
građanski rat
između
KDP
-a i
PUK
-a. Situacija se stabilizirala
2005.
godine kada je usvojen novi ira?ki
ustav
prema kojem Ira?ki Kurdistan ostaje sastavnim dijelom
Iraka
, ali sa statusom
autonomije
.
Ira?ki Kurdistan danas je
parlamentarna demokracija
s regionalnim vije?em od 111 ?lanova. Trenuta?ni predsjednik je
Masud Barzani
koji je stupio na funkciju
2005.
godine, a iznova je izabran ?etiri godine kasnije. Autonomna regija sastoji se od tri
ira?ke pokrajine
:
Arbila
,
Sulejmanije
i
Duhoka
. Zajedno se prostiru na 40.643
km²
i prema procjenama iz
2010.
godine broje 4,690.939 stanovnika od ?ega su velika ve?ina
Kurdi
. Također, u regiji ?ive i na desetke tisu?a
Arapa
,
Asiraca
,
Kaldejaca
,
Armenaca
,
?abaka
,
Mandejaca
i drugih etni?kih skupina. Slu?beni jezici Ira?kog Kurdistana su
kurdski
i
arapski jezik
.
?etiri su
guvernerata
Ira?kog Kurdistana:
Dohu?ki
,
Arbilski
,
Sulejmanijski
i 2014. iz Sulejmanijskog izdvojeni
Halabjanski guvernerat
.
- Ostali projekti
- ↑
"Kurdistan Fact Sheet"
, Kurdistan Regional Government - Board of Investment. Pristupljeno 25. sije?nja 2024.
- ↑
"TO HISTORY OF STRUGGLE FOR ОТТОМАN (MOSUL) OIL IN BEGINNING OF THE XXTH CENTURY"
, Kireev, Nikolay, u "HISTORY AND HISTORY OF CIVILIZATIONS", Vol. IV. (str. 1873-1884), web-verzija 2015. (engleski)