Intranet

Izvor: Wikipedija

Intranet je privatna ra?unalna mre?a neke organizacije koja rabi internetski protokol , mre?nu povezanost i mogu?nosti javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omogu?ila svojim zaposlenicima sigurnu razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Ponekad se termin intranet odnosi na svoju najuo?ljiviju uslugu, interne web stranice. Za izgradnju intraneta koriste se isti koncepti i tehnologije potrebne i za Internet , kao ?to su klijenti i serveri koji koriste internetski protokol (IP). Koriste se i drugi internetski protokoli kao ?to su HTTP , FTP i e-mail .

Pojednostavljeno, intranet se mo?e objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik interneta ograni?en na jednu organizaciju.

Ekstranet [ uredi | uredi kod ]

Intranet mre?e razlikuju se od ekstranet mre?a po tome ?to se one prvenstveno odnose na zaposlenike neke organizacije dok ekstranet karakterizira dostupnost i klijentima, dobavlja?ima, suradnicima ili drugim ovla?tenim strankama. Intranet ne mora nu?no imati pristup internetu. Ako je omogu?en, obi?no se odvija kroz izlaz za?ti?en vatrozidom , uz identifikaciju korisnika, kodirane poruke i ?esto kroz upotrebu virtualnih privatnih mre?a ( VPN ). Kroz takav sustav, zaposlenici mogu s udaljenih mjesta pristupiti informacijama organizacije, ra?unalima i internom komunikacijskom sustavu. Intranet, osim međusobne komunikacije zaposlenika, koja mo?e kori?tenjem on-line foruma dovesti i do stvaranja novih poslovnih ideja, koristi se i za isporuku softverskih alata i aplikacija za unaprijeđenje produktivnosti.

Prednosti [ uredi | uredi kod ]

  1. Produktivnost rada: intranet omogu?uje zaposlenicima brz pristup informacijama i aplikacijama zna?ajnima za njihove zada?e i du?nosti. Pomo?u jednostavnog web preglednika korisnici mogu bilo kada i, ovisno o sigurnosim propisima, od bilo kuda pristupiti podacima sadr?anima u bilo kojoj bazi podataka u koju organizacija ?eli omogu?iti pristup. Na taj na?in pove?ava se mogu?nost da zaposlenici organizacije obavljaju svoj posao preciznije, br?e i s pouzdanjem u vjerodostojnu informaciju.
  2. Vrijeme: uz pomo? intraneta, zaposlenicima su tra?eni podaci dostupni u vrijeme u koje to njima treba, umjesto da ih se nemarno zatrpava e-mailovima, koji, mo?da, i nisu toliko precizni.
  3. Komunikacija: intranet se koristi kao zna?ajno sredstvo kako u vertikalnoj, tako i u horizontalnoj poslovnoj komunikaciji. Objavljivanjem podataka na mre?i omogu?uje se odr?avanje "znanja" organizacije i pristupa njemu koriste?i web tehnologije. Pod time se misli na, primjerice, priru?nike za zaposlene, podatke o povlasticama, poslovne standarde, pa ?ak i online edukaciju. Budu?i da svaka poslovna podru?nica mo?e dokument objavljen na mre?i zamijeniti novime, najnovija verzija uvijek je preko intraneta dostupna zaposlenicima.
  4. Poslovno djelovanje i odlu?ivanje: intranet mo?e poslu?iti i kao podloga za razvoj i plasiranje poslovnih aplikacija kojima se podr?ava poslovno djelovanje i/ili odlu?ivanje u poslovanju koje se odvija u okru?ju Interneta.

Nedostaci [ uredi | uredi kod ]

  1. Mora se kontrolirati objavljivanje informacija kako bi se osiguralo postavljanje isklju?ivo preciznih i prikladnih podataka na intranet.
  2. Moraju postojati strogi sigurnosni zahtjevi kako bi se sprije?ilo neovla?teno kori?tenje intranetom ili njegova zlouporaba.

Planiranje i postavljanje intraneta [ uredi | uredi kod ]

Ve?ina organizacija odvaja zna?ajna sredstva za implementaciju intraneta kao va?nog strate?kog koraka u postizanju poslovnih ciljeva. U planiranju intranet mre?e, neka od pitanja kojim se treba voditi jesu:

  • ?to ?ele posti?i intranetom?
  • Koji bi odjel ili osoba imala kontrolu?
  • Kako bi se nadomje?tali postoje?i sustavi?
  • Na koji bi se na?in vodila briga o sigurnosti?
  • Kako se nositi za zakonskim i drugim ograni?enjima?

Samo postavljanje mre?e obuhva?alo bi korake:

  • Postavljanje web servera s odgovaraju?im hardwerom i softwerom
  • Omogu?iti pristup web serveru preko TCP/IP mre?e
  • Instalirati korisni?ke programe na sva potrebna ra?unala
  • Stvoriti homepage (glavnu stranicu) za sadr?aj

Izvori [ uredi | uredi kod ]