Imperijalizam
se odnosi na politiku dr?ave koja nastoji pro?iriti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.
Imperijalizam tako provodi
hegemoniju
nad ostalim dr?avama i teritorijama. Ova politika mo?e se provoditi između ostalog populacijskom, nacionalisti?kom i ekonomskim mjerama
politike
.
Kada financijski
kapital
uzima prevlast u nekoj dr?avi i dosljedno tome i u međunarodnim odnosima, a mo?e ozna?avati politiku koja te?i pot?injavanju drugih naroda i
dr?ava
. Svojstven je osobito velikim silama koje su te?ile novim
tr?i?tima
i ostvarenju prevlasti u svjetskim razmjerima.
Tada su osnovani protivni?ki savezi svjetskih velesila, takozvani
Trojni savez
(Njema?ka, Italija, Austro-ugarska) te
Antanta
(Rusija, Velika Britanija i Francuska). Dr?ave trojnog saveza bile su nezadovoljne podjelom
kolonija
, dok su dr?ave Antante bile vrlo zadovoljne tom podjelom. 1875. u
Bosni i Hercegovini
izbija ustanak. U njega su se uplele Srbija i Crna Gora, ali Srbija je 1876. godine pora?ena te je u pomo? pozvala vojsku carske Rusije. Ona je sa svojom vojskom u?la u Bugarsku, do?la pod
Carigrad
te natjerala Tursku na nepovoljni mir u Svetom Sjepanu. Tako je
Bugarska
ponovno oja?ala, dobila je
Makedoniju
, te je imala vi?e utjecaja na
Balkanskom poluotoku
. Tomu su se suprotstavile velesile, poglavito Engleska i Njema?ka te su sazvale Kongres u
Berlinu
. Na njemu je rije?ena Isto?na kriza, Bugarska je smanjena, Srbija je dobila nezavisnost, a Austro-Ugarska je dobila pravo da zaposjedne BIH ?to je uskoro i proveo general Filipovi?. Tako je u Berlinu za "zelenim stolom" poni?teno sve ono ?to je Rusija osvojila ratovanjima a bilo je povremeno rije?eno i Isto?no pitanje.
Sredinom 19. stolje?a zagovornici slobodne trgovine su zagovarali teoriju da je otvorenost tr?i?ta zna?ajnija od priklju?ivanja novih podru?ja.
Hobson
je u svom djelu
Imperijalizam
tvrdio da su teritorijalna ekspanzija i osvajanje samo logi?no nastavljanje tendencija i na taj na?in imperijalizam ne predstavlja razvoj nacionalizma ka internacionalizmu. Obja?njava ekspanzionisti?ku politiku ukazivanjem na tendenciju nedovoljne potro?nje koja je implicitna unutra?njem razvoju kapitalisti?kog sistema.
Marksisti?ka analiza je uzroke imperijalisti?ke ekspanzije nalazila u osnovnim proturje?nostima kapitalisti?kog sistema. Uzroke su vidjeli u padanju profitne stope ?to se moglo pripisati mijenjanju organskog sastava kapitala.
Osnovne crte kolonijalisti?ke ekspanzije su bili nejednaki odnosi i dominacija. ?injenica je da su se razli?iti "nacionalni" imperijalizmi sve otvorenije sukobljavali - ?to je dovelo do Prvog svjetskog rata. Imperijalisti?ki sukobi su pokazali da su "nacionalni interesi" ja?i od međunarodne solidarnosti kapitala. Osnovni cilj imperijalizma je bio ja?anje ekonomske mo?i i dominacija.
