Ta'thamiche (Walapai) 1907.
Hualapai mu?karac.
Zimski logor Hualapaia, 1907.
Hualapai
(Walapai).- Pleme
Yuman
Indijanaca sa srednjeg toka rijeke
Colorado
u
Arizoni
, srodni Indijancima
Yavapai
i
Havasupai
. Danas su nastanjeni na rezervatu Hualapai, s glavnim sredi?tem u gradi?u
Peach Springs
. 1,600 (2000., NAHDB)
Ime Hualapai do?lo je od
Xawalapaiyª
, u zna?enju "pine-tree folk". Ostali nazivi za njih bili su
Mataveke-Paya
ili "people to the north" (?), dano od Yavapaia, koji su ?ivjeli njima na jug, a istoga su porijekla i imena
Paxuado ameti
("people far down the river") i
Tabkepaya
(skra?eno od Mataveke-Paya). Hrdlicka (1906), navodi
E-pa
, kao njihovo vlastito ime.
Prema Kroeberu (navodi ga Swanton) Hualapai su se sastojali od vi?e pod-plemena:
-Sela: Hadu'-ba, Hai'ya, Hathekava-kio, Huwuskot, Kahwaga, Kwa'thekithe'i'ta, Mati'bika, Tanyika;
- Soto'lve-kopai
(west people) (Cerbat Mountains i zapadno prema Coloradu).
-Sela: Chimethi'ap, Hakamu?", Haka-tovahadja, Hamte", Ha'theweli'-kio', Ivthi'ya-tanakwe, Kenyua'tci, Kwateha, Nyi'i'ta, Quwi'-nye-ha, Thawinuya, Waika'i'la, Wa-nye-ha', Wi'ka-tavata'va, Wi- kawea'ta, Winya'-ke-tawasa, Wiyakana'mo;
-Sela: Crozier (ameri?ko ime), Djiwa'ldja, Hak-tala'kava, Haktutu'deva, H?'i, Katha't-nye-ha', Muketega'de, Qwa'ga-we', Sewi", Taki'otha'wa, Wi-kanyo;
-Sela: Agwa'da, Ha'ke-takwi'va, Haksa", Ha'nya-djiluwa'ya, Tha've-nalnalwi'dje, Wiwakwa'ga, Yiga't;
- Hakia' tce-pai
(?) ili
Talta'l-kuwa
(cane?) (u blizini Mohon Mountainsa).?
-Sela: Hakeskia'l, Hakia'ch, Ka'nyu'tekwa', Tha'va-ka-lavala'va, Wi-ka-tava, Witevikivol, Witkitana'kwa;
-Sela: Chivekaha', Djimwa'nsevio", Ha-djiluwa'ya, Hapu'k, Kwakwa', Kwal-hwa'ta, Kwatha'wa, Tak-mi'nva;
- Hua'la-pai
,
Howa'laa-pai
(pine people) (Hualpai Mountains.)-
-Sela: Hake-djeka'dja, Ilwi'-nya-ha', Kahwa't, Tak-tada'pa.
Hualapai su kroz povijest bili u dobrim odnosima s pristiglim bijelcima. Prvi ih vjerojatno 1540 susre?e
Hernando de Alarcon
, a
1598.
Marcos Farian de los Godos
. Otac
Francisco Garces
dolazi tek
1776.
među Hualapaije. Do nevolja dolazi dolaskom rudara '50.-tih i '60.-tih godina 19. stolje?a, koji su im oduzeli zemlju i odvode ih u roblje. Nakon ?to je ubijeno nekoliko Hualapai poglavica, ovi se podigo?e na oru?je, i ubijaju svakog rudara, koji je pristigao na njihov teritorij. Ovo nagoni ameri?ku vojsku da se umije?a, pa pale njihova sela i osve?uju ubijene bijelce. Hualapai su pobijeđeni od ameri?ke vojske između
1866.
i
1869.
Njihovi ostaci smje?teni su u kamp blizu
Parkera
, uz rijeku Colorado, gdje su mnogi i pomrli. Do pomora među Hualapaima dolazi zbog nesta?ice hrane, kao i raznih bolesti. Iz podru?ja kod Parkera, pre?ivjeli su upu?eni na 125 milja duga?ak mar? kroz pustinju, natrag u svoju postojbinu, gdje je nalaze nastanjenu bijelim do?ljacima. Na sada?nji rezervat smje?teni su
1883.
Hualapai su se prilagodili ?ivotu
Grand Canyona
, koji je za njih bio zna?ajan izvor hrane i medicinskih potreba. Glavnina divlje hrane potjecala je od
kaktusovog
vo?a i drugih sjemenki i raznih trava, koje su zahtijevale upotrebu
mlinskog kamena
(
metate i mano
). Arheolozi smatraju da su oni potomci naroda kojeg su nazvali
Cerbat
, a najstariji fizi?ki ostaci, du? obale Willow Beacha blizu brane Hoover Dam, datiraju iz
600.
godine nove ere.
Odlaskom na rezervat 1883.
Peach Springs
postaje njihovo plemensko sredi?te, koje se nalazi 50 milja isto?no od
Kingmana
, a svoje ime dobio je po stablima bresaka ?to su rasla u blizini izvora uz povijesnu
rutu 66
.
Od nekada?njih 700 Hualapaija (u domoroda?ko vrijeme), populacija im u novom tisu?lje?u iznosi oko 1,600 (prosje?na starost 23,6 godina
1990.
). Pleme danas ?ivi od turizma, govedarstva i drugih aktivnosti (rukotvorine).