Hrvatska selja?ka stranka
Predsjednik	Kre?o Beljak [1]
Glavni tajnik	upra?njeno
Zamjenik predsjednika	Davor Vlaovi? [2]
Potpredsjednici	Klara ??uka [3] Hrvoje Petri? [3] Vlatko Smiljani? [3] Branko Gra?o [3] Tomislav Boljar [3] Teo Jeli?i? [3]
Politi?ki tajnik	Stjepan Ga?parovi? [2]
Osniva?	Antun i Stjepan Radi?
Slogan	Vjera u Boga i selja?ka sloga!
Osnovana	5./22. prosinca 1904. [4]
Sjedi?te	Zagreb
Dr?ava djelovanja	Hrvatska
Sestrinska stranka	Hrvatska selja?ka stranka Bosne i Hercegovine
Podmladak	Organizacija mladih HSS-a
Studentsko krilo	Sveu?ili?na organizacija HSS-a
Ideologija	trenuta?no demokratski agrarizam socijalni liberalizam [5] progresivizam [5] zelena politika [6] antifa?izam [7] povijesno antikomunizam [7] [8] konzervativizam [9] [8] demokr??anstvo [5]
Politi?ki polo?aj	centar (do 2016.) [10] lijevi centar (od 2016.)
Nacionalna skupina	Rijeke pravde
Sabor	1 / 151
Europski parlament	0 / 12
Slu?bene boje
Slu?bena stranica

Hrvatska selja?ka stranka ( HSS ) je hrvatska liberalna politi?ka stranka lijevoga centra . Jedna je od najstarijih hrvatskih stranaka. Osnovana je 1904. godine pod imenom Hrvatska pu?ka selja?ka stranka . 1920. godine mijenja ime u Hrvatska republikanska selja?ka stranka , a 1925. godine u dana?nje. Osnovali su je bra?a Stjepan i Antun Radi? . Trenuta?ni predsjednik stranke je Kre?o Beljak .

Uvod [ uredi | uredi kod ]

Hrvatska selja?ka stranka povijesno spada među najzna?ajnije hrvatske politi?ke stranke zahvaljuju?i svom utjecaju među Hrvatima u Austro-Ugarskoj , Kraljevini/Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevini Jugoslaviji . Zalagala se na op?u demokratizaciju hrvatskog dru?tva i rje?avanje hrvatskog nacionalnog pitanja. Po svojim na?elima bila je progresivna narodna odnosno pu?ka stranka koja je smatrala hrvatsko selja?tvo, tada ogromnu ve?inu u hrvatskom dru?tvu, temeljem hrvatskog naroda. Program stranke iz 1904. godine je u cijelosti ponovno objavljen 2015. godine i dostupan je na poveznici. ^[12] Bila je najprihva?enija politi?ka stranka među Hrvatima u prvoj polovici 20. stolje?a . HSS je preko svojih organizacija ( Hrvatsko srce , Selja?ka sloga ) odigrao veliku ulogu u emancipaciji ?ena . Te organizacije bile su osnivane radi "unaprjeđenja ?ene i socijalno i kulturno", a i radi toga da bi se "kod na?ih ?ena probudilo svijest ravnopravnosti ?ene s mu?karcem" i radi "propagiranja ?enskog prava glasa". ^[13] U Austro-Ugarskoj je prihvatila ideje austroslavizma , zala?u?i se za federalizaciju Monarhije na ?etiri federalne jedinice - njema?ku, mađarsku, ?ehoslova?ku i hrvatsku, odnosno ju?noslavensku.

Raspadom Austro-Ugarske nakon Prvoga svjetskog rata prihva?a ideju o ujedinjenju Ju?nih Slavena u jednu ju?noslavensku dr?avu. Međutim, unutar te dr?ave zala?e se za njezino uređenje na federalnom na?elu, te zbog toga dolazi u sukob s predstavnicima unitarizma, prete?ito srpskim politi?kim snagama. Unato? kritikama njezinog unutarnjeg uređenja, HSS je prihvatio novu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i postaje vode?a hrvatska politi?ka stranka unutar nje, zala?u?i se za stvaranje Hrvatske Selja?ke Republike, te shodno tome mijenja ime u Hrvatsku republikansku selja?ku stranku 1920. godine.

Vremenom pada u sve ve?i sukob s unitaristi?kim snagama u dr?avi, predvođenih Narodnom radikalnom strankom , a vrhunac sukoba dogodio se atentatom u Narodnoj skup?tini na ?elni?tvo HSS-a, 20. lipnja 1928. godine, kada je radikal Puni?a Ra?i? ubio đuru Basari?ka i Pavla Radi?a , a ranio Ivana Pernara , Ivana Granđu i Stjepana Radi?a, koji je iste godine i umro. Potom je jugoslavenski kralj Aleksandar I. Karađorđevi? uveo ?estosije?anjsku diktaturu , 1929. godine, zabraniv?i sve politi?ke stranke. Kralj Aleksandar I. Karađorđevi? ubijen je 1934. godine u Marseillesu u atentatu koji su organizirali Usta?e u suradnji s bugarskim nacionalistima iz VMRO-a . Naslijedio ga je regent knez Pavle Karađorđevi? koji odobrava rad politi?kih stranaka, nakon ?ega na ?elo HSS-a dolazi Vladko Ma?ek .

Ma?ek je u suradnji s Jugoslavenskom demokratskom strankom kona?no rije?io hrvatsko pitanje u Jugoslaviji sporazumom između njega i Dragi?e Cvetkovi?a , kojim je stvorena Banovina Hrvatska na podru?ju Jugoslavije gdje su Hrvati ?inili ve?inu, te je uspostavljena koalicijska vlada koja je vodila dr?avu do o?ujskog pu?a 1941. godine. Povjesni?ari stvaranje Banovine Hrvatske smatraju poku?ajem i tendencijom daljnje federalizacije Jugoslavije. Cvetkovi? je kao predsjednik Vlade u o?ujku 1941. godine potpisao Trojni pakt s nacisti?kom Njema?kom , no krajem mjeseca koalicijska vlada i knez Pavle oboreni su u vojnom pu?u kojeg je predvodio general Du?an Simovi? . Simovi?ev pu? izvele su snage koje su se protivile daljnjoj federalizaciji Jugoslavije, a pod krinkom protivljenja paktu s Njema?kom.

Nacisti?ka Njema?ka je sa svojim saveznicima napala Jugoslaviju u travnju 1941. godine, te je ona ubrzo kapitulirala zbog op?e neorganiziranosti vojske, a u vrijeme napada uspostavila je, zajedno s fa?isti?kom Italijom Nezavisnu Dr?avu Hrvatsku kojoj je na ?elo do?ao usta?ki re?im predvođen Antom Paveli?em . Ma?ek je pozvao hrvatski narod na suradnju s novim re?imom a njega su Usta?e prvo kratko zato?ile u Sabirnome logoru Jasenovcu i potom internirale u Kupincu. Dio HSS-a priklonio se usta?kom pokretu, a dio se priklonio Narodnooslobodila?kom pokretu kojeg je predvodila Komunisti?ka partija na ?elu s Josipom Brozom Titom . Tre?i dio HSS-a nastavio je djelovati u iseljeni?tvu. Ivan ?uba?i? je uz podr?ku Ujedinjenog Kraljevstva s Josipom Brozom Titom potpisao Vi?ki sporazum na Visu u svibnju 1944. godine u kojem je dogovorena koalicijska vlada tzv. građanskih stranaka s komunistima i odr?avanju slobodnih izbora nakon rata. U suradnji s pobunjenim usta?kim ministrima, Mladenom Lorkovi?em i Antom Voki?em i nekolicinom domobranskih ?asnika, HSS je u kolovozu 1944. godine poku?ao oboriti usta?ki re?im i prikloniti Hrvatsku saveznicima, no urota zavr?ila je masovnim uhi?enjima.

U Privremenu vladu Demokratske Federalne Jugoslavije u o?ujku 1945. godine u?le su i građanske stranke, među njima i HSS. Međutim, kada su se trebali odr?ati op?i i demokratski izbori, komunisti su izbornim prijevarama preuzeli vlast i izbacili građanske stranke iz sudjelovanja u vlasti. Uskoro je zabranjeno djelovanje svih politi?kih stranaka izuzev Komunisti?ke partije, pa HSS ponovno zavr?ava u inozemstvu. Nakn smrti Ma?eka, stranku preuzima Juraj Krnjevi? koji ju je vodio do svoje smrti 1988. godine.

Nakon raspada SFR Jugoslavije i po?etka demokratizacije u SR Hrvatskoj , HSS je obnovio Drago Stipac , 1991. godine, koji je izabran i za predsjednika stranke. Međutim, HSS nije imao snagu koju je imao ranijih godina, a vode?a stranka bila je Hrvatska demokratska zajednica kojoj je na ?elu bio dr. Franjo Tuđman . HSS je vrhunac u neovisnoj Hrvatskoj do?ivio na parlamentarnim izborima 2000. godine, kada je dobio 17 zastupnika od 151, a od 2008. do 2011. godine sudjelovao je u koalicijskim vladama predvođenih HDZ-om. HSS ima sestrinsku stranku u Bosni i Hercegovini istog naziva, koja ne igra zna?ajnu ulogu u politi?kom ?ivotu hrvatskoga naroda u BiH.

Povijest HSS-a [ uredi | uredi kod ]

Djelovanje u doba Austro-Ugarske (1904. ? 1918.) [ uredi | uredi kod ]

Vidi ?lanak Hrvatska pu?ka selja?ka stranka .

Djelovanje u doba Prve Jugoslavije (1918. ? 1941.) [ uredi | uredi kod ]

Unato? sna?nom politi?kom pritisku beogradskoga re?ima, koji u "separatizmu" Hrvatske pu?ke/republikanske selja?ke stranke vidi najve?u opasnost za jedinstvo dr?ave, stranka je postigla izvrsne rezultate na izborima u razdoblju od 1920. do 1927. godine.

Od 1920. do 1924. godine Hrvatska selja?ka stranka vodi politiku opstrukcije. Odbija sudjelovanje u radu Ustavotvorne skup?tine Kraljevine SHS , a zatim odbija priznati centralisti?ki Vidovdanski ustav koji je ta skup?tina donijela 28. lipnja 1921. godine i sudjelovati u daljnjem radu te iste skup?tine koja djeluje kao Narodna skup?tina Kraljevine SHS . To se ponavlja i nakon izbora 1923. godine. Sljede?e godine međutim izabrani zastupnici Hrvatske republikanske selja?ke stranke (HRSS) (njih 70, od ukupno 312) ulaze u Skup?tinu.

U o?ujku 1924. godine predsjednik Demokratske stranke Ljubomir Davidovi? , nastoje?i sru?iti vladu Nikole Pa?i?a , radi na stvaranju Oporbenoga bloka sa Savezom zemljoradnika (koji osvaja znatan dio glasova Srba u Bosni i Hercegovini), Slovenskom ljudskom strankom , Jugoslavenkom muslimanskom organizacijom i Hrvatskom republikanskom selja?kom strankom. Taj je plan propao kada je potpredsjednik demokrata Svetozar Pribi?evi? sa skupinom istomi?ljenika zastupnika istupio iz te stranke, osnovao Samostalnu demokratsku stranku , te potom sklopio koaliciju s Pa?i?evom Narodnom radikalnom strankom .

Nastoje?i pridobiti bilo kakvu inozemu pomo? za rje?avanje "hrvatskog pitanja", predsjednik stranke Stjepan Radi? je u srpnju 1923. godine oti?ao u inozemstvo posjetiv?i London gdje je proveo neko vrijeme te potom odlazi u Be?. Nakon toga je 1924. godine posjetio i Moskvu , gdje je u?lanio stranku u Selja?ku internacionalu koja je bila pod komunisti?kim pokroviteljstvom, ?to tijela stranke prihva?aju. Nakon toga se poja?avaju pritisci na HRSS, dok se hrvatski narod i hrvatska borba etiketira u ono vrijeme vrlo negativnom etiketom "komunista". Krajem godine beogradski re?im na HRSS primjenjuje Obznanu i zabranjuje njezino djelovanje. Nakon povratka iz inozemstva u Zagrebu je u sije?nju 1925. godine Radi? uhi?en i predan sudu. U takvim uvjetima, organizirani su izbori u velja?i 1925. godine. Vlada je primijenila Obznanu na stranku no ipak joj je dopustila sudjelovanje izborima i postavljanje kandidatskih lista. ^[14] Na izborima HRSS potvrđuje svoju snagu i posti?e vi?e glasova nego na prethodnim izborima 1923. godine. ^[15] Tada međutim Stjepan Radi? , koji je u zatvoru, popu?ta i pravi veliki zaokret: izjavljuje kako HRSS prihva?a monarhiju i odri?e se republikanizma. Stranka mijenja ime, izbacuju?i iz naziva pridjev "republikanska". Radi? je pu?ten iz zatvora i odlazi u koalicijsku vladu s Narodnom radikalnom strankom (nazvana i RR-vlada, po "radikali" i "Radi?").

Sudjelovanje u vladi međutim nije dovelo do onih pobolj?anja koje je Stjepan Radi? o?ekivao, jer radikali i krug oko kralja Aleksandra I. Karađorđevi?a odbija predlo?ene umjerene reforme. Koalicija se raspada krajem 1926. godine i HSS je ponovno u oporbi. Na izborima odr?anim 1927. godine Hrvatska selja?ka stranka do?ivljava zamjetljiv pad u broju glasova, iako znatno manje u broju osvojenih mandata.

Nakon parlamentarnih izbora 1927. godine HSS sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara Pribi?evi?a stvorila je Selja?ko-demokratsku koaliciju . ^[16]

Dok je djelovala i postojala u Ba?koj , Hrvatska selja?ka stranka svojim djelovanjem uvelike je pridonijela o?itovanju Bunjevaca i ?okaca kao Hrvata, u smislu da je u?vrstila ve? postoje?e nacionalno ime Hrvata među tamo?njim Hrvatima, njihovo nacionalno osvje?tavanje i nacionalnu integraciju ba?kih Bunjevaca i ?okaca s ostatkom Hrvata, odnosno utjecala je na one koji su se kolebali oko nacionalnog izja?njavanja da se javno izjasne kao Hrvati. ^{[17] [18]} Po?etci djelovalanja Hrvatske selja?ke stranke u Ba?koj su od 1930-ih godina 20. stolje?a . Tada je stranka djelovala uglavnom na podru?ju kulture, utje?u?i prijeko kulturnih i prosvjetnih dru?tava a poslije se je pro?irila na svaki aspekt dru?tvenog djelovanja ( ?port , kultura , prosvjeta , umjetnost i ini). Tek od 1935. godine uspjeli su ne?to konkretno poduzeti. Sve je to bilo plodom djelovanja HSS-ovih organizacija ( Selja?ka sloga , Gospodarska sloga , Hrvatska ?portska sloga , Hrvatski radni?ki savez ) ili organizacija koje su anga?irale ?lanstvo HSS-a ili ljude bliske HSS-u. ^{[17] [18]} U ono doba nejasno definiranih teritorijalnih granica, neki ?elnici Hrvatske selja?ke stranke su se zalagali i za pripajanje (dijelova) Ba?ke matici Hrvatskoj. ^{[17] [18]}

Atentat u Narodnoj skup?tini [ uredi | uredi kod ]

Dne 20. lipnja 1928. godine, dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puni?a Ra?i? u atentatu u Narodnoj skup?tini , pucnjima iz revolvera na zastupnike HSS-a, ranjava Ivana Pernara i Ivana Granđu , smrtno ranjava Stjepana Radi?a te usmr?uje đuru Basari?ka i Pavla Radi?a . Ivan Granđa, seljak, zastupnik iz sela ?a?inovca , sjedio je u zastupni?koj klupi pokraj Stjepana Radi?a i ranjen je u lijevu ruku kada je, u momentu atentata, svojim tijelom za?titio Stjepana Radi?a i tako ga spasio od neposredne smrti. ^[19] Stjepan Radi? umro je 8. kolovoza 1928. godine, od posljedica ranjavanja.

Pet dana nakon Radi?eve smrti, 13. kolovoza 1928. godine, na sastanku kluba zastupnika HSS-a, izabranih na posljednjim skup?tinskim izborima 1927. godine, za novoga predsjednika stranke izabran je dr. Vladko Ma?ek . ^[20]

Rezultati na parlamentarnim izborima [ uredi | uredi kod ]

U doba ograni?enog parlamentarizma, 1920. ? 1929. , ?etiri su puta odr?ani izbori za Narodnu skup?tinu Kraljevine SHS . Na tim izborima HPSS/HRSS/HSS nastupa samostalno. Nakon razdoblja ?estosije?anjske diktature , odr?ani su izbori 1935. i 1938. godine, na kojima HSS nastupa u okviru ujedinjene oporbe.

Izbori za ustavotvornu skup?tinu 1920. [ uredi | uredi kod ]

Na izborima za ustavotvornu skup?tinu odr?anim 28. studenoga 1920. godine HPSS je istakla svoje liste samo na podru?ju Hrvatske i Slavonije (koja je bila podijeljena na devet izbornih jedinica). Na tim izborima prvi put imaju pravo glasa svi odrasli mu?karci, dok je prije Prvoga svjetskog rata to pravo imalo tek njih oko 15 posto. Prije rata marginalna, HPSS gotovo je posve uni?tila konkurenciju hrvatskih građanskih stranaka. Dobiva 230.590 glasova i osvaja 50 mandata od 93, koliko je ukupno otpadalo na Hrvatsku i Slavoniju. Jugounitaristi?ka Demokratska stranka osvojila je 19 (znatan broj glasova Hrvata), srbijanska Narodna radikalna stranka devet, komunisti sedam (u Zagrebu i drugim ve?im gradovima), te hrvatske građanske stranke ukupno osam mandata: Hrvatska pu?ka stranka tri, Hrvatska zajednica tri i Hrvatska stranka prava dva. ^[21]

≫≫O?ekivalo se da ?e se ona sna?no afirmirati, ali da ?e tako re?i pregaziti stare hrvatske građanske stranke ? to je bilo iznenađenje. Građanske stranke raspolagale su razmjerno velikom ?tampom, raspolagale su i izvjesnim nov?anim sredstvima; sam Radi? bio je u zatvoru, u selima nije bilo vidljive agitacije, nisu se odr?avale nikakve velike skup?tine pa ipak ? njegova stranka ?etverostruko tu?e hrvatske građanske stranke. (...) Uzroci toga uspjeha jasni su kao na dlanu. U sve vidljivijoj borbi između dviju koncepcija uređenja dr?ave stranke pomirljive politike morale su biti ekrazirane. Te koncepcije centralizma i anticentralizma narodne su mase osje?ale u dnevnom ?ivotu. I one na njih reagiraju, jasno vele ?to ne?e. Selja?ki pokret, nauk bra?e Radi? je pobijedio. On uskrisuje vjeru u pravicu kao lijek protiv svih zala, i narod tra?i nacionalnu i socijalnu pravicu. Narod prihva?a misao bra?e Radi?a da dr?ava nije ne?to izvan njega, da je dr?ava narod, ?ivi narod koji ho?e biti gospodarem, koji ho?e selja?ku demokraciju. Dana 28. XI. 1920. u hrvatskoj politici vidljivo je dovr?ena velika duhovna revolucija.≪ ^[22] ≪

Ubrzo nakon tih izbora, HPSS mijenja ime u Hrvatska republikanska selja?ka stranka (HRSS), ?ime jo? vi?e zao?trava sukob s vladaju?im beogradskim re?imom. ?iri se i van podru?ja Hrvatske i Slavonije.

Parlamentarni izbori 1923. [ uredi | uredi kod ]

Na izborima za Narodnu skup?tinu Kraljevine SHS 18. o?ujka 1923. godine HRSS isti?e svoje liste također i u Dalmaciji, BiH i Sloveniji. Do?ivljava potpuni trijumf. U Hrvatskoj i Slavoniji "pomeli" su konkurenciju: osvojili su 367.847 glasova i 52 od 68 mandata, a osim njih mandate su osvojili samo demokrati (10) i radikali (6). U Dalmaciji je također postala najja?a stranka s 27.688 glasova i 7 od 15 mandata (radikali 5, lista Trumbi? - Drinkovi? 2 i demokrati 1). U BiH osvaja 68.013 glasova i 9 (od 48) mandata osvojiv?i veliku ve?inu hrvatskih glasova (muslimani glasuju za JMO a Srbi za radikale i Savez zemljoradnika ), a u Sloveniji osvaja 2 mandata. Tako sa 70 osvojenih mandata (od 312) postaje druga stranka u Narodnoj skup?tini. ^[23] Rezultat je tim zna?ajniji ?to su druge stranke, koje se opiru vladaju?em re?imu uz koji je vezana Narodna radikalna stranka , pod brojnim pritiscima i prevarama do?ivjele nazadovanje. Plebiscitarno opredjeljenje Hrvata za stranku koja se zala?e za republiku i federaciju izazvalo je uzbunu u Beogradu, pa se prvi put javno pojavljuje ideja amputacije zapadnih dijelova dr?ave u kojima postoji jak kulturni i politi?ki otpor velikosrpskom politi?kom projektu.

Nakon 1923. u Dalmaciji dolazi do postupnog utapanja Saveza zemljoradnika (stranke nastale 1920. spajanjem Saveza zemljoradnika iz Srbije, Saveza te?aka BiH, dalmatinske Te?a?ke stranke i Kmetijske stranke u Sloveniji) u HRSS. ^[24]

Parlamentarni izbori 1925. [ uredi | uredi kod ]

Sljede?i izbori, 8. velja?e 1925. godine, odr?ani su u vrijeme kada je HRSS pod re?imom Obznane , i njeni vođe u zatvoru. Unato? tome HRSS pove?ava broj glasova u Hrvatskoj na 376.414, ali smanjuje se broj mandata: 45, a Nacionalni blok ( radikali i Samostalna demokratska stranka ) osvaja 23 mandata. U Dalmaciji je pak HRSS oja?ala na 9 (16), Nacionalni blok 6, demokrati 1). U Sloveniji 3 mandata. U BiH 10 mandata. Ukupno 67 mandata. ^[25]

Ubrzo nakon ovih izbora Stjepan Radi? iz zatvora pristaje na sporazum s re?imom. Stranka izbacuje pridjev "republikanska" iz svojeg imena i njeni predstavnici ulaze u vladu.

Parlamentarni izbori 1927. [ uredi | uredi kod ]

Kona?no, na izborima 11. rujna 1927. godine HSS nastupa pod imenom "Narodna selja?ka stranka", poku?avaju?i pro?iriti svoj utjecaj. Međutim do?ivljava određeni pad u broju glasova, te manje izra?en u broju mandata.

Hrvatska i Slavonija 243.389 glasova i 45 mandata (NRS 7, SDS 15, HB 2), Dalmacija 8, BiH 8 mandata. Ukupno 61. U Sloveniji Samostalna kmetijska stranka jedan i u Crnoj Gori Crnogorska federalisti?ka stranka , na listi NSS, dobiva jedan mandat. ^[26]

Parlamentarni izbori 1931. [ uredi | uredi kod ]

Zbog izbornoga zakona koji je donesen dva mjeseca prije izbora oporbene politi?ke stranke nisu mogle ni?ta poduzeti da uspiju postaviti zemaljske kandidatske liste prema zakonskim propisima. Zbog toga su HSS i oporbene politi?ke stranke bojkotirale izbore .

Parlamentarni izbori 1935. [ uredi | uredi kod ]

Na izborima 1935. godine HSS sudjeluje kao dio Ujedinjene opozicije koju su ?inile Selja?ko-demokratska koalicija , Jugoslavenska muslimanska organizacija , Davidovi?evo krilo Demokratske stranke i jedan dio Zemljoradni?ke stranke . Nositelj kandidacijske liste bio je dr. Vladko Ma?ek . Dobili su 1.075.389 glasova (37,29%) ?to im je donijelo 67 zastupni?kih mjesta.

Parlamentarni izbori 1938. [ uredi | uredi kod ]

Na izborima 1938. godine HSS ponovno sudjeluje kao dio Ujedinjene opozicije koju su ?inile Selja?ko-demokratska koalicija , Demokratska stranka ( Ljubomir Davidovi? ), Zemljoradni?ka stranka ( Jovan Jovanovi? ), Crnogorska federalisti?ka stranka ( Sekula Drljevi? ), dio Narodne radikalne stranke ( Aca Stanojevi? ) te vođe biv?e Jugoslavenske narodne stranke : Bogoljub Jevti? i Petar ?ivkovi?   ^{↓ 1} . Nositelj kandidacijske liste bio je dr. Vladko Ma?ek. Dobili su 1.364.527 glasova (44,90%) ?to im je po tada?njem izbornom zakonu donijelo 67 zastupni?kih mjesta, isto kao i na pro?lim izborima.

Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata (1941. ? 1945.) [ uredi | uredi kod ]

Ubrzo nakon uspostave NDH , totalitarni usta?ki re?im zabranjuje rad HSS-a, kao i svih drugih stranaka. Među du?nosnicima stranke (a i među obi?nim ?lanstvom) dolazi do raskola na tri struje: tzv. "' Sredinski dio " propovijeda nedjelovanje i ?ekanje, desno krilo aktivno surađuje s usta?kim re?imom, a lijevo krilo sudjeluje u Narodnooslobodila?kom pokretu (NOP).

Od 273 "prvaka stranke" (zastupnici, zamjenici zastupnika, kandidati i senatori) njih 159 (58%) pripada "sredinskom dijelu", 66 (24%) je na neki na?in surađivalo s vlastima NDH , a 48 (18%) s NOP -om. Iako je "sredinski dio" najbrojniji, oni zbog pasivnosti, neodlu?nosti i kolebanja, a također i međusobne nesloge, postepeno gube svaki zna?aj. S vremenom, a osobito tijekom 1943. i 1944. , sve je ve?i broj predratnih glasa?a, ?lanova i ni?ih i srednjih du?nosnika stranke, uklju?uju?i i mnoge domobranske vojnike i ?asnike, pristupao NOP-u.

Osim toga, njema?ki plan za Hrvatsku predviđao je formiranje dr?ave pod vodstvom Vlatka Ma?eka i HSS-a, ali on je to odbio, ?ime je sebe i stranku svrstao na antifa?isti?ku stranu u vrijeme kada su komunisti jo? kalkulirali o?ekuju?i direktive iz Moskve. Ma?ek je svoj antifa?izam dokazao gotovo tri mjeseca prije Tita. Zbog toga je cijeli rat bio interniran, a HSS zabranjen.

Vidi ?lanak Hrvatska selja?ka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata .

Razdoblje komunisti?ke Jugoslavije (1945. ? 1989.) [ uredi | uredi kod ]

Krajem rata, Vladko Ma?ek , kojeg su komunisti optu?ivali za izdaju, zajedno s du?nosnicima i vojskom NDH odlazi u emigraciju. Uz pomo? Jurja Krnjevi?a organizira rad stranke u emigraciji i osnivanje ogranaka u raznim zemljama. Takvi ogranci osnivani su u Kanadi , SAD-u , Ju?noj Americi , Australiji te također i u nekim europskim zemljama ( Belgija , Velika Britanija , Njema?ka ). ^[27]

U vladi Narodne fronte Hrvatske, koja je pod predsjedanjem komuniste Vladimira Bakari?a formirana 14. travnja 1945. godine u Splitu , sudjeluju i predstavnici HSS-a. HSS-ovac Franjo Ga?i ostaje potpredsjednikom Vlade Narodne Republike Hrvatske sve do 1953. godine. Međutim ve? je od 1945. godine jasno kako komunisti toleriraju sudjelovanje HSS-ovaca u vlasti samo radi pacificiranja znatnog dijela naroda koji komunistima nikako nije bio sklon - sve ako je narodu bilo o?igledno da je zbog geopoliti?kih okolnosti nastalih nakon Drugoga svjetskoga rata vlast komunista u Hrvatskoj i Jugoslaviji te?ko mo?e biti dovedena u pitanje (slijedom dogovora u Jalti između SAD, Velike Britanije i SSSR-a u velja?i 1945. godine , komunisti su ?vrsto zavladali raznim drugim zemljama na potezu od Bugarske do Poljske gdje je popularnost komunista bila slaba). Viđeniji ?lanovi HSS-a bili su izlo?eni policijskom nadzoru i zastra?ivanju, premda su ih komunisti koristili, u nedostatku vlastitih izobra?enih kadrova sposobnih za upravljanje dr?avnim ustanovama i gospodarstvom. ^{[28] [29]}

Sam predvodnik HSS-ovaca u ZAVNOH-u Bo?idar Magovac najprije je u istra?nom zatvoru, a potom i na robiji od 1947. do 1953. godine; njegov "zlo?in" bio je ?to se zalagao za vi?estrana?je i demokraciju.

Pribli?no s 1952. godinom, osje?aju se komunisti dovoljno sigurnima da ve? marginalizirane HSS-ovce posve isklju?e iz rukovođenja zemljom.

Da je HSS-ova ideja ostala u narodu prisutnom vidimo iz ?injenice kako je u razdoblju naj?vr??e komunisti?ke vladavine, 1955. godine, na pokop biv?ega bana Banovine Hrvatske Ivana ?uba?i?a do?lo oko 10.000 ljudi (za koji je javnost bila obavije?tena jedino osmrtnicom udovice Vlaste ?uba?i?). ^[30]

Najve?u aktivnost u inozemstvu HSS razvio je u Kanadi. ^[27] Nakon Ma?ekove smrti, 1964. godine, Krnjevi? postaje predsjednikom stranke i ostaje na tom polo?aju do svoje smrti 1988. godine.

Godine 1980. izabran je Sredi?nji odbor HSS-a u emigraciji. Nakon smrti dra Jurja krnjevi?a dr. Josip Mirko Torbar preuzima predsjedanje Sredi?njim odborom . ^{[31] [32]}

Potkraj 1980-ih predsjednik HSS-a za Kanadu bio je Ivan Koren , glavni tajnik HSS-a za Australiju Stjepan Krstin , predsjednik HSS-a za Australiju bio je Antun Babi? (koji je poslije bio savjetnik predsjednika Tuđmana za medije, prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova RH i generalni konzul u Melbourneu, biv?i urednik novina Hrvatska sloboda u Sydneyu). ^{[33] [34] [35] [36]}

Djelovanje u Republici Hrvatskoj (od 1989.) [ uredi | uredi kod ]

Godine 1989. , u okviru sna?nog pokreta za pluralizam i demokraciju u Hrvatskoj, javljaju se dvije skupine starih ?lanova HSS-a, koje uz nekoliko mlađih ljudi rade na obnovi stranke u domovini. Jedna skupina organizira 20. studenoga 1989. godine obnoviteljsku/osniva?ku skup?tinu. Za predsjednika je izabran dr. Nikola Novakovi? , za prvog potpredsjednika Ivan Zvonimir ?i?ak , za drugog Tomislav Jugovi? . Stranka biva legalizirana u velja?i 1990. godine, zajedno s drugim novoosnovanim strankama ( HSLS , HDZ i inima).

Između Novakovi?a i ?i?ka ubrzo dolazi do sukoba. 24. o?ujka 1990. godine Skup?tina HSS-a osuđuje odluku Novakovi?a o pristupanju Koaliciji narodnog sporazuma , te ga smjenjuje i za predsjednika izabire ?i?ka. Novakovi?evi prista?e odri?u legitimnost te skup?tine, pa se tako na prvim slobodnim izborima u travnju i svibnju 1990. godine pojavljuju dvije skupine koje nose isto ime. ?i?kov HSS sudjeluje u koaliciji s HDZ -om; ne osvajaju nijedan mandat, dok Novakovi?ev HSS osvaja tri mandata.

Javlja se jo? nekoliko frakcijskih skupina. Osim simboli?kog prava na "radi?evsku tradiciju" (na koju se, kao jednu od tri sastavnice svojeg programa, poziva i HDZ ) i liderskih sukoba, "u igri" je i potencijalno pravo na naslijeđe velike imovine koja je bila u vlasni?tvu starog HSS-a i konfiscirana prvo za usta?kog, a zatim i za komunisti?kog re?ima. Zagovornici ujedinjenja, u suradnji sa Sredi?njim odborom u Bruxellesu , osnivaju 9. prosinca 1990. godine stranku pod nazivom "HSS bra?e Radi?". Ponajvi?e zahvaljuju?i Dragi Stipcu , dolazi do sporazuma i 25. svibnja 1991. odr?ana je ujediniteljska skup?tina, gdje se sve frakcije (uklju?uju?i i vodstvo u emigraciji) ujedinjuju pa je "uz prijenos legitimiteta stranke sa Sredi?njeg odbora HSS-a iz Bruxellesa, HSS nastavio politi?ko djelovanje kao jedinstvena formacija". ^[37] Za predsjednika je izabran Drago Stipac . ^[37]

Obnovljene su organizacije HSS-a Selja?ka sloga (1991.) i Gospodarska sloga (1992.). Godine 1999. obnovljen je rad predratnih organizacija Hrvatski radni?ki savez i organizacije ?ena Hrvatsko srce , te je osnovan Hrvatski selja?ki savez .

Krajem 1994. godine Drago Stipac zbog te?ke bolesti podnosi ostavku. Za predsjednika je izabran Zlatko Tom?i? .

Dne 16. listopada 2002. godine HSS je primljen u ?lanstvo Europske pu?ke stranke sa statusom promatra?a.

Nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima 2003. godine, predsjednik Zlatko Tom?i? uspio je izolirati nezadovoljnike. Kada se međutim trend opadanja nastavio na lokalnim izborima 2005. godine, dolazi do smjenjivanja Tom?i?a. Novi predsjednik postaje Josip Fri??i? . Nakon potpisivanja koalicije s HDZ-om na dr?avnoj razini i ulaska HSS-a u Vladu pojavili su se problemi oko toga ho?e li HSS-ovo bira?ko tijelo podr?ati savez s HDZ-om. Nakon lokalnih izbora 2009. godine HSS je osvojio manji broj ?upana nego prije pa su se u javnosti pojavili znakovi kako unutar HSS-a raste nezadovoljstvo na?inom vođenja politike HSS-a. Kod formiranja nove Vlade na ?elu s Jadrankom Kosor određeni broj ?lanova predsjedni?tva HSS-a usprotivio se strana?kom predsjedniku te su tra?ili da HSS ne odustane od ministra poljoprivrede. Ti sukobi su rezultirali suspenzijom potpredsjednice stranke i predsjednice Kluba zastupnika HSS-a u Saboru Marijane Petir koja je kasnije i smijenjena s mjesta predsjednice Kluba zastupnika , a odlukom ?asnog suda bila je opomenuta. ^[38] Nakon tih otvorenih sukoba po?ele su ozbiljne rasprave u javnosti i medijskim krugovima o mogu?oj promjeni strana?kog vodstva kao i o frakcijama u HSS-u.

Nakon povijesno lo?ih izbornih rezultata na Parlamentarnim izborima 2011. godine kada stranka osvaja samo 1 mandat raste nezadovoljstvo polo?ajem i stanjem stranke te predsjedni?tvo saziva glavnu izbornu skup?tinu za 28. sije?nja 2012. godine na kojoj se biralo novo strana?ko vodstvo. Dne 12. prosinca 2011. godine pokrenut je kandidacijski postupak koji je trajao do 9. sije?nja 2012. godine. Dotada?nji predsjednik stranke Josip Fri??i? je najavio svoje povla?enje s ?ela stranke kao i dotada?nji dopredsjednik i ministar Bo?idar Pankreti? . Oba ministra u Vladi Jadranke Kosor nisu uspjela prije?i prag od 5% u svojim izbornim jedinicama.

Izborni rezultati [ uredi | uredi kod ]

Na prvim slobodnim izborima 1990. godine HSS je podijeljen na dvije frakcije.

Jedna, na ?elu s Ivanom Zvonimirom ?i?kom nastupa u koaliciji s HDZ -om i ne osvaja nijedan mandat. Dogovor je bio da se u prvom krugu ide nezavisno, a u drugom se povla?e oni koji dobiju manje glasova i pozivaju bira?e da glasaju za preostalog. Kandidati HDZ-a svuda su dobili mnogo vi?e glasova. ?i?ka je u izbornoj jedinici u Samoboru "do nogu" potukao kandidat HDZ-a Martin Sagner , glumac poznat po liku Dudeka u TV-seriji Gruntov?ani .

Druga frakcija, koju vodi Nikola Novakovi?, nastupa u okviru Koalicije narodnog sporazuma i osvaja dva mandata (stranke su prije prvog kruga među sobom podijelile izborne jedinice), a kasnije im se pridru?io Josip Pankreti? , koji je izabran kao nezavisni kandidat.

Godine 1992. na izborima za Zastupni?ki dom Sabora HSS osvaja tri mandata.

Na izborima za Zastupni?ki dom 29. listopada 1995. nastupa u koaliciji nazvanoj "Novi Sabor" s ?etiri manje stranke: HSLS , IDS , HKDU i SBHS . Koalicijska lista osvaja 18,3 posto glasova (u dijelu izbora po proporcionalnom sustavu) i 18 saborskih mandata, od ?ega HSS dobiva 10.

Sli?na koalicija formirana je za izbore 3. sije?nja 2000. : HSS, IDS , LS , HNS i ASH . Koalicija osvaja ukupno (u deset izbornih jedinica) 16 posto glasova i 24 mandata, od toga HSS 16.

Ta je koalicija imala dogovor o poslijeizbornoj suradnji s drugom koalicijom koju su ?inili SDP i HSLS , pa nakon izbornog uspjeha sastavljaju Vladu ?est stranaka, na ?elu s Ivicom Ra?anom . Iz HSS-a u Vladi su ?etvorica: Ante Simoni? je potpredsjednik vlade, Bo?idar Pankreti? ministar poljoprivrede i ?umarstva, ?eljko Pecek ministar obrta, malog i srednjeg poduzetni?tva, te Vladimir Strugar ministar prosvjete i ?porta. Zlatko Tom?i? postaje predsjednik Sabora.

Na lokalnim izborima 2001. godine HSS nastupa samostalno u ve?ini sredina i ostvaruje odli?ne rezultate te nakon formiranja Vlasti dobiva 8 ?upana (Zagreba?ka, Vara?dinska, Krapinsko zagorska, Viroviti?ko podravska, Bjelovarsko Bilogorska, Vukovarsko srijemska, Brodsko posavska i Koprivni?ko Kri?eva?ka) dok u jo? velikom broju ?upanija sudjeluje u koalicijkoj Vlasti s SDP -om. Na tim izborima HDZ je izjedna?en s HSS -om po broju ?upana dok SDP dobiva 2 ?upana i gradona?elnika Zagreba, HSLS 1, IDS 1.

Na izborima 23. studenoga 2003. godine HSS nastupa samostalno. Osvaja 7,3 posto glasova i 10 zastupni?kih mandata, ?to je znatno nazadovanje u odnosu na 1995. i 2000. godine. Na izborima pobjeđuje HDZ i osniva vladu, a HSS prelazi u oporbu.

Na lokalnim izborima 2005. godine HSS potpisuje koalicijski sporazum sa SDP-om te osvaja 4 ?upana (Zagreba?ka, Krapinsko zagorska, Bjelovarsko Bilogorska i Koprivni?ko Kri?eva?ka)

Nakon promjene strana?kog vodstva i izbora Josipa Fri??i?a za predsjednika HSS-a, HSS sklapa predizbornu koaliciju s Hrvatskom socijal liberalnom strankom te na parlamentarnim izborima 2007. , godine koalicija HSS-HSLS osvaja 8 mandata (od toga HSS 6 zastupnika a HSLS 2 zastupnika)?to je dosta lo?iji rezultat s obzirom na to da su u pro?lom sazivu te dvije stranke zajedno imale 12 zastupnika. Nakon sklapanja koalicije s HDZ -om HSS dobiva 2 ministra u Vladi Ive Sanadera i dopredsjednika Sabora, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja postaje Bo?idar Pankreti? , ministar turizma Damir Bajs a dopredsjednik Sabora Josip Fri??i? , dok koalicijski partner HSLS dobiva mjesto dopredsjednika Vlade. Nakon ostavke Ive Sanadera, Vladu formira ponovno HDZ ali s Jadrankom Kosor na ?elu te HSS gubi mjesto ministra poljoprivrede ali dobiva mjesto potpredsjednika Vlade koji obavlja i du?nost ministra regionalnog razvoja, i zadr?ava mjesto ministra turizma.

Stranka je dobila jo? dva ?upana, prvog u Dubrova?ko neretvanskoj nakon pristupanja Mire Buconji? i Stipe Gabri?a te u Vara?dinskoj gdje je HSS u koaliciji s HDZ-om i preslagivanjem u skup?tini dobio mjesto ?upana. Stranka je do?ekala lokalne izbore 2009. godine s ukupno 5 ?upana.

Na lokalnim izborima 2009. godine HSS posti?e lo?ije rezultate te osvaja ?upane u Zagreba?koj, Koprivni?ko kri?eva?koj i Bjelovarskoj ?upaniji ?to je dotada najlo?iji rezultat u broju ?upana iz redova HSS-a.

Na Parlamentarnim izborima 2011. godine stranka do?ivljava izborni fijasko i osvaja samo jedno zastupni?ko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandate nisu osvojili dotada?nji ministri Bo?idar Pankreti? i Damir Bajs kao ni dotada?nja zastupnica Marijana Petir , jedino je tada?nji predsjednik stranke Josip Fri??i? uspio u?i u Sabor .

Na Parlamentarnim izborima 2015. godine stranka sudjeluje kao dio Domoljubne koalicije i osvaja jedno zastupni?ko mjesto i to u 2. izbornoj jedinici, mandat je osvojio predsjednik stranke Branko Hrg . ^[39] Dne 5. velja?e 2016. godine, sukladno Aneksu sporazuma s HDZ-om, HSS dobio je i drugoga zastupnika u Saboru, Davora Vlaovi?a. ^[40] Na izvanrednim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine u sklopu Narodne koalicije HSS osvaja pet zastupni?kih mjesta ( Stjepan Ko?i? , Ana-Marija Petin , Davor Vlaovi? , ?eljko Lenart i Kre?o Beljak ). ^[41] Nakon izbora HSS je, 20. rujna 2016. godine, dao podr?ku HDZ-u za sastavljanje Vlade, ?ime se dogodio rijetko viđeni obrat u hrvatskoj politici, ali ne ulazi u HDZ-ovu Vladu. ^[42]

U svibnju 2020. godine HSS je na izbore za Hrvatski sabor iza?ao u okviru Restart koalicije s lijevim strankama, a na ?elu sa SDP-om .

Parlamentarni izbori [ uredi | uredi kod ]

U sljede?oj tablici dat je prikaz svih izbornih rezultata za Hrvatski sabor . Kolone "Glasova" i "Postotak" uklju?uju zbroj glasova koju su osvojeni u koaliciji u kojoj je HSS sudjelovao, a "Zastupni?kih mjesta" uklju?uje samo broj HSS-ovih zastupnika uklju?uju?i i one iz redova nacionalnih manjina.

Hrvatski sabor

Izbori	U koaliciji sa	Broj bira?a	%	Broj zastupnika u saboru	Promjena	Dio Vlade?
		(cijela koalicija)		(samo HSS)
1990.	KNS	439.372	15,30	3 / 356	3	Oporba
1992.		111.869	4,25	3 / 138	?	Oporba
1995.	HNS - IDS ? HKDU ? SBHS	441.390	18,26	10 / 127	7	Oporba
2000.	HNS ? IDS ? LS ? ASH	432.527	14,70	17 / 151	7	Vlada
2003.		177.359	7,20	10 / 152	▼ 7	Oporba
2007.	HSLS - PGS	161.814	6,53	4 / 153	▼ 6	Vlada
2011.		71.450	3,04	1 / 151	▼ 5	Oporba
2015.	Domoljubna koalicija	771.070	34.64	2 / 151	2	Potpora vladi
2016 .	Narodna koalicija	636,964	33.47	5 / 151	3	Oporba
2020.	Restart koalicija	414.615	24,87	2 / 151	▼ 3	Oporba
2024.	Rijeke pravde	538.748	25,40	1 / 151	▼ 1	Oporba

Parlamentarna zastupljenost nakon izbora [ uredi | uredi kod ]

Predsjedni?ki izbori [ uredi | uredi kod ]

Predsjedni?ki izbori

Izbori	Kandidat	Prvi krug		Drugi krug		Rezultat
		Broj glasova	%	Broj glasova	%
2000.	Stjepan Mesi?	1,100,671	41.11% (#1)	1,433,372	56.01% (#1)	Pobjeda
2005.	Stjepan Mesi?	1,089,398	48.92% (#1)	1,454,451	65.93% (#1)	Pobjeda
2010.	nisu imali kandidata, niti su koga podr?ali
2015.	Kolinda Grabar-Kitarovi?	665,379	37.22% (#2)	1,111,945	50.74% (#1)	Pobjeda
2020.	Zoran Milanovi?	562,783	29.55% (#1)	1,034,170	52,66% (#1)	Pobjeda

Izbori za europski parlament [ uredi | uredi kod ]

Europski parlament

Izbori	U koaliciji sa	Broj bira?a	%	Broj zastupnika u EP-u	Promjena
		(cijela koalicija)		(samo HSS)
2013.	HSLS	28.646	3,86	0 / 12	?
2014.	Domoljubna koalicija	381,844	41.42	1 / 11	1
2019.	Amsterdamska koalicija	55.829	5,19	0 / 12	▼ 1

DIP ^[43]

HSS danas [ uredi | uredi kod ]

Hrvatski sabor [ uredi | uredi kod ]

Hrvatska selja?ka stranka ima jednoga zastupnika u Hrvatskom saboru , a on je Kre?o Beljak.

Europski parlament

Hrvatska selja?ka stranka trenuta?no nema niti jednoga zastupnika u Europskom parlamentu .

Regionalna samouprava [ uredi | uredi kod ]

Ima 3 zamjenika ?upana.

Na ?upanijskoj razini ima 46 vije?ni?kih mjesta.

Lokalna samouprava [ uredi | uredi kod ]

Gradona?elnici ?etiri hrvatska grada dolaze iz HSS-a:

1. Samobor ? Kre?o Beljak
2. Orahovica ? Ana-Marija Petin
3. Duga Resa ? Tomislav Boljar

+ 11 zamjenika gradona?elnika

Na ?elu je 43 op?ine i ima 49 zamjenika na?elnika op?ina.

Na lokalnoj razini ima 698 vije?ni?kih mjesta.

Predsjednici HSS [ uredi | uredi kod ]

Od predsjednika HSS-a ?ak su trojica vr?ili svoju du?nost do smrti: Stjepan Radi? umro je od posljedica atentata, a Vladko Ma?ek i Juraj Krnjevi? do prirodne smrti.

1. Stjepan Radi? (1904. ? 1928.)
2. Vladko Ma?ek (1928. ? 1964.)
3. Juraj Krnjevi? (1964. ? 1988.)
4. Josip Torbar (1988. ? 1991.), predsjedatelj Sredi?njeg odbora HSS-a u inozemstvu
5. Drago Stipac (1991. ? 1994.)
6. Zlatko Tom?i? (1994. ? 2005.)
7. Josip Fri??i? (2005. ? 2012.)
8. Branko Hrg (2012. ? 2016.)
9. Kre?o Beljak (2016. ? )

U razdoblju od 1989. do 1991. godine, kako je gore opisano, naslov predsjednika HSS-a nosili su Nikola Novakovi? (1989. ? 1991.) i Ivan Zvonimir ?i?ak (1990. ? 1991.), neko vrijeme uspotredno u dvije frakcije. Osim toga postojale su skupine koje nisu priznavale nijednoga, i vodstvo HSS-a u emigraciji. Tako oni nisu bili predsjednici HSS-a u pravom smislu.

Po?asni predsjednici [ uredi | uredi kod ]

• Drago Stipac ^{[44] [45]} (1994. ? 1995.)
• Josip Torbar ^[46] (1996. ? 2013.)
• Stjepan Radi? ^[47] (2002. ? 2010.)
• Neda Prpi? Gamir?ek ^[48] (2010. ? 2015.)

Glasila [ uredi | uredi kod ]

HSS-ova glasila i glasila naklonjena HSS-u:

• Slobodni dom (Zagreb)
• Hrvatski glasnik (Split)
• Novo doba (Split)
• Hrvatska rije? (Split)
• Obzor
• Dalmatinska Hrvatska (Split)
• Neven (Subotica)
• Narodni val (Zagreb)
• Narodni glas ?ovje?nosti, pravice i slobode (Zagreb)
• Croatia: Croatian Political Newspaper (?eneva)
• Hrvatski glas (Croatian voice) (Winnipeg)
• Svijest: glasilo bosansko-hercegova?kih i sand?a?kih Hrvata muslimana u iseljeni?tvu
• Hrvatska rije?: list hrvatskih radnika u slobodnoj Europi
• Slobodna Hrvatska (La Croacia libre) (Buenos Aires)
• Hrvatska istina (Australija)
• Slobodni dom (Australija)
• H. S. S. (Cleveland)
• Hrvatski dom (Koprivnica)
• Glas mladih (Koprivnica/Zagreb)

Slogani, krilatice, pozdravi [ uredi | uredi kod ]

• Vjera u Boga i selja?ka sloga!
• Republika mira i rada - narod sobom nek' vlada!
• Republika svemu svijetu dika!

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Hrvoje Matkovi? , Povijest Hrvatske selja?ke stranke , Naklada P.I.P. Pavi?i?, Zagreb, 1999
• Ferdo ?ulinovi? , Jugoslavija između dva rata , I, Izdava?ki zavod JAZU, Zagreb, 1961.
• Josip Horvat , Politi?ka povijest Hrvatske , knjiga II, August Cesarec, Zagreb, 1989.
• Bo?i?nica: selja?ki prosvjetno-politi?ki sbornik i kalendar za prostu godinu 1930. , sastavio i uredio Vladimir Radi? , Naklada Vladimira Radi?a, Zagreb, 1929.
• Zbornik Hrvatske selja?ke stranke: 1904-1984 , ur. dr. Juraj Krnjevi? i Ferid Salihovi?, London, 1984.
• Zbornik Hrvatske selja?ke stranke: 1987 , ur. dr. Juraj Krnjevi? i Mehmed Ba?i?, London, 1987.
• 110 godina Hrvatske selja?ke stranke , ur. Hrvoje Petri? i Zorislav Luki? , Matica hrvatska, Povijesno dru?tvo Kri?evci, Zaklada bra?a Radi?, Zagreb 2015.

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

1. ^{↑ 1}   "Prihva?anje biv?eg diktatorskog predsjednika vlade na opozicijsku listu bila je stvar tehni?kog, a ne programskog vezivanja, s namjerom da se odvu?e dio bira?a od Stojadinovi?eve liste." ^[49]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bena međumre?na stranica
• HSS pred drugi svjetski rat (galerija)
• Istaknuti ?lanovi HSS-a (galerija)

v  • u Politi?ke stranke u Hrvatskom saboru ( 11. saziv ) Vlada HDZ ? DP Potpora vladi HDS ? HNS ? HSLS ? HSU Oporba SDP ? MOST ? Mo?emo! ? Suverenisti ? IDS ? HSS ? Fokus ? GLAS ? HSU ? Centar ? DO i SIP ? NPS ? PiP

v  • u Politi?ke stranke u Hrvatskom saboru ( 10. saziv ) Vlada HDZ ? SDSS Potpora vladi HDSSB ? HDS ? HNS ? HSLS ? NS-R Oporba SDP ? SD ? DP ? MOST ? Mo?emo! ? Suverenisti ? IDS ? HSS ? Fokus ? GLAS ? HSU ? Centar ? IP ? NL ? RF ? OiP