한국   대만   중국   일본 
Hrvatska kuna ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Hrvatska kuna

Ovo je izdvojeni članak – lipanj 2014. Kliknite ovdje za više informacija.
Ovo je članak tjedna  – 52. tjedan 2022. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Hrvatska kuna
»kn« – oznaka za kunu
≫kn≪ ? oznaka za kunu
ISO 4217 kod HRK
Korisnik Hrvatska
(do 14. sije?nja 2023. ) [1]
Inflacija 1,4 % godi?nje travanj 2018./2019.
Izvor: Dr?avni zavod za statistiku
Najmanja jedinica
(1/100) 		lipa
Oznaka kn
Kovanice 5, 10, 20, 50 lp; 1, 2, 5 kn
rijetko rabljeno: 1 i 2 lp, 25 kn
Nov?anice 10, 20, 50, 100, 200, 500 kn
rijetko rabljeno: 5, 1000 kn
Nacionalna banka Hrvatska narodna banka
Web stranica: www.hnb.hr
Tiskara Giesecke & Devrient
Web stranica: www.gi-de.com
Kovnica Hrvatska kovnica novca
Web stranica: www.croatianmint.hr
Te?aj Hrvatska kuna

Hrvatska kuna ( kratica : kn , ISO-kod : HRK ) bila je slu?bena nov?ana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa . Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka , a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca .

Naziv potje?e od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i pla?anje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (dana?nji Kvarner i Istra ). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo pla?anja Hrvata . Novac od krzna mogao se upotrebljavati za pla?anje carina i poreza . [2] Danas na to podsje?a mali spomenik u obliku kune . Iz toga se razvio banovac (mno?ina banovci ; lat. : Denarius Banalis ) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stolje?a. [3] Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu [2] koja se razvila u va?an heraldi?ki simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske ).

Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Dr?ave Hrvatske (1941. ? 1945.) također se zvala kuna , no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica), [2] s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje slu?bena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon progla?enja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), [2] koji je slu?io kao privremeni novac prije uvođenja kona?ne hrvatske valute, koja je trebala biti ≫hrvatska kruna≪ podijeljena na 100 banica. [4] Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlu?io kako ?e hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. [5] Kuna je slu?beno uvedena 30. svibnja 1994. , [2] [6] na Dan dr?avnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotada?nji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. sije?nja 2023. euro postaje slu?bena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu. [7]

Ime [ uredi | uredi kod ]

Ime kune potje?e od kuninih ko?a i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni Slaveni kao nov?ano sredstvo. Kuna je također jedna od najstarijih ruskih nov?anih jedinica, 1/25 grivne. [8] ≫Kunom≪ se nazivao i srebrni novac u Kijevskoj Rusi . [9]

U srednjovjekovnoj Hrvatskoj kunsko je krzno bilo sredstvo za pla?anje poreza koji se nazivao ≫kunovinom≪, odnosno marturina na latinskom . [8]

Ime hrvatske kune nije povezano s nazivima raznih europskih valuta zvanim ≫ krunama ≪.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Srednji vijek: Kuna na ranom novcu Hrvata [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Banovac

Prvi hrvatski kovani novac sa likom kune bio je banovac ( lat. denarius banalis ) iz razdoblja od 1235. do 1384. godine. Taj su novac kovali hrvatski banovi i hercezi u 13. stolje?u, a kovnica novca nalazila se u Pakracu . [10]

Na banovcu naslikana je bila kuna, jer je kunsko krzno zbog svoje vrijednosti slu?ilo kao sredstvo pla?anja u hrvatskim regijama Slavoniji , Dalmaciji i u Hrvatskom primorju .

Međuratno razdoblje: Ideja o kuni kao paralelnoj valuti [ uredi | uredi kod ]

Godine 1918. progla?ena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. U toj je dr?avi novac izdavala Narodna banka sa sjedi?tem u Beogradu . Nov?anice jedinice su se zvale dinar i para . Ideja o kuni ponovno se pojavljuje 1939. godine, kada je Banovina Hrvatska , autonomna pokrajina u sastavu Kraljevine Jugoslavije, planirala izdavati vlastiti novac, paralelno uz jugoslavenski dinar . [11] [12] Međutim, planovi nisu ostvareni zbog izbijanja Drugog svjetskog rata i Osovinske invazije na Jugoslaviju , koja je dovela do raspada te dr?ave.

U hrvatskom iseljeni?tvu kru?ila je tridesetih god. 20. st. simboli?ka srebrena kovanica u vrijednosti od 5 kuna. [13] [14] Taj je srebrnjak kovan i izdan na inicijativu Usta?koga pokreta .

Drugi svjetski rat: Kuna NDH [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Kuna (NDH)
Nova?nica od 100 kuna iz 1941.

Dana 10. travnja 1941. pukovnik Slavko Kvaternik proglasio je Nezavisnu Dr?avu Hrvatsku (skra?eno NDH ili ND Hrvatska) preko Hrvatskoga krugovala . Ubrzo nakon toga je, na prijedlog ministra narodnoga gospodarstva , uspostavljena Hrvatska dr?avna banka , a zatim je uvedena hrvatska kuna (skra?eno: Kn ? veliko slovo ≫K≪ za razliku od suvremene kratice) kao slu?beno sredstvo pla?anja. Dijelila se na 100 banica. [2] U promet je pu?tena 8. srpnja 1941. i time je zamijenjen jugoslavenski kraljevski dinar , koji je i nakon raspada Kraljevine Jugoslavije bio u upotrebi, ?to je novouspostavljenoj NDH nanijelo veliku financijsku ?tetu jer se zbog poroznosti granice sa Srbijom nije mogla nadzirati i utvrditi to?na koli?ina gotovine koja je ulazila u dr?avu.

Godine 1941. izdane su nov?anice prvoga niza od 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 kuna. Godine 1942. slijedile su nov?anice u vrijednosti od 50 banica te 1 i 2 kune, a 1943. nov?anica od 5000 kn. Zbog utjecaja Nacisti?ke Njema?ke i Kraljevine Italije na NDH, Drugog svjetskog rata i s njim povezanim stanjem u zemlji, dr?ava se na?la u gospodarskoj krizi. Kuna ND Hrvatske patila je od devalvacije i novac je stalno gubio vrijednost. Zbog hiperinflacije koja nije pratila porast primanja izrađeni su i nacrti za nov?anice od 10 000 i 50 000 kuna, ali nisu tiskane.

U podru?jima NDH koja su pala pod kontrolu partizana u vodstvu Zemaljskoga antifa?isti?koga vije?a narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) također su tiskane nov?anice s nominalama u kunama (uz dinare i/ili lire). [2]

Iz optjecaja povu?ena je 1945. godine, nakon pada NDH.

Hladni rat: Novac u Socijalisti?koj Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Podrobniji ?lanak o temi: Jugoslavenski dinar
Dubrovnik na inflacijskoj nov?anici od 50.000 dinara iz 1988. godine

Zavr?etkom Drugoga svjetskog rata i pada NDH, Hrvatska postaje socijalisti?ka republika u sastavu SFR Jugoslavije . Jugoslavenski dinar ponovo postaje slu?beno plate?no sredstvo na podru?ju Hrvatske, sve do osamostaljenja 1991.

Dinar je vi?e puta redenominiran , a apoeni su se vi?e puta mijenjali kroz povijest, između ostaloga zbog inflacije.

Hrvatska samostalnost: Uvođenje kona?nog hrvatskog novca [ uredi | uredi kod ]

Jugoslavenski dinar zamijenjen je 23. prosinca 1991. hrvatskim dinarom (HRD) u omjeru 1:1. Hrvatski dinar naslijedio je jugoslavenski dinar i slu?io je kao privremena valuta u prvim godinama hrvatske samostalnosti i Domovinskoga rata, dok se Hrvatska borila za međunarodno priznanje i tra?ila obustavu velikosrpske agresije. Hrvatski dinar nije imao kovanice, a na licu svake nov?anice naslikan je bio Ruđer Bo?kovi? , hrvatski astronom , matemati?ar i isusovac .

Hrvatskog dinara trebala je zamijeniti ≫hrvatska kruna≪, podijeljena na 100 ≫banica≪, koja je prema Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske u Narodnim novinama br. 71 od 23. prosinca 1991., trebala biti kona?na valuta Republike Hrvatske. Toj se odluci protivio prvi predsjednik Franjo Tuđman , koji je zastupao stav da se kona?ni hrvatski novac ne treba zvati kao onaj iz povijesnog razdoblja Austro-Ugarske , kada je Hrvatska bila u podređenom polo?aju. [15]

Prijedlog da se hrvatska nov?ana jedinica zove kuna, izazvao je velike rasprave. Neki su se oporbeni politi?ari protivili kuni i ukazivali na to da je naziv istovjetan onome koji se koristio i za vrijeme Drugoga svjetskoga rata , u Nezavisnoj Dr?avi Hrvatskoj, ?to bi novorođenoj hrvatskoj dr?avi moglo na?tetiti na svjetskoj pozornosti i dovesti do podjela u narodu. [15] Međutim, kuna je izabrana zbog svoje tisu?ljetne tradicije u hrvatskoj nov?anoj povijesti, ali i u grboslovlju . Lik kune jo? se pojavljuje na srebrnomu slavonskom banovcu (banskom denaru), koji je kovan u Pakracu sredinom 13. stolje?a u prvoj hrvatskoj kovnici novca. [16] [17] Sabor je u srpnju 1993. odlu?io da ?e hrvatski novac biti kuna, koja se dijeli na sto lipa. [15]

Dana 30. svibnja 1994., na ?etvrtu godi?njicu obnove hrvatske dr?avnosti, uvedena je hrvatska kuna (HRK) kao stalna valuta, te je zamijenjen hrvatski dinar u omjeru 1000 dinara za jednu kunu. Uvođenje hrvatske kune osiguralo je monetarnu samostalnost i financijsku stabilnost u Hrvatskoj, te je rije?en problem hiperinflacije . Kovanice hrvatske kune i lipe kovane su u Hrvatskoj kovnici novca , koju je Hrvatska narodna banka osnovala 23. travnja 1993. pod nazivom ≫Hrvatski nov?arski zavod≪. Nov?anice kune tiskane su u Njema?koj , a od 2011. i u Austriji . [18]

Zamjena eurom [ uredi | uredi kod ]

Kuna zlatica na hrvatskoj ina?ici kovanice od 1 eura [19]
Podrobniji ?lanci o temama: Hrvatska i euro i Hrvatske eurokovanice

Ulaskom u Europsku uniju 2013. Hrvatska se obavezala uvesti euro ?im ispuni konvergencijske kriterije. Boris Vuj?i? , guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je jo? 2013. godine da o?ekuje uvođenje eura ?to je prije mogu?e. [20] Ulazak Hrvatske u ≫ Europski te?ajni mehanizam ≪ (ERM II) 2020. bio je odlu?uju?i slu?beni korak u postupku uvođenja eura.

Dana 13. svibnja 2022. Sabor je usvojio Zakon o uvođenju eura. U Svetoj Nedelji , u Zagreba?koj ?upaniji je 18. srpnja 2022. zapo?ela proizvodnja hrvatskih eurokovanica. [21]

Dana 5. rujna 2022. zapo?elo je obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Ta je zakonska obaveza trajala do 31. prosinca 2023. i bila je jedna od mjera za za?titu potro?a?a u postupku uvođenja eura. Sredinom listopada 2022. zapo?ela je edukativna putuju?a izlo?ba ≫Euro na kota?ima≪. Ta je izlo?ba odr?ana u 27 gradova sa ciljem da informira građane o uvođenju eura. Zapo?ela je 19. listopada u Vukovaru , a zavr?ila u Zadru 17. prosinca 2022. [22]

  • Naljepnica iz razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, koja prikazuje cijene u eurima (€) i kunama (kn).
    Naljepnica iz razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, koja prikazuje cijene u eurima (€) i kunama (kn).
  • Početni paket hrvatskih eurokovanica iz prosinca 2022.
    Po?etni paket hrvatskih eurokovanica iz prosinca 2022.

Dana 1. sije?nja 2023. kuna je zamijenjena eurom , a istog je dana zapo?elo razdoblje dvojnog optjecaja koje je trajalo do 14. sije?nja 2023. U tom su razdoblju i kune i euri bili u upotrebi za pla?anje u gotovini .

Referendumska inicijativa: ≫Za?titimo hrvatsku kunu≪ [ uredi | uredi kod ]

U lipnju 2021. premijer Andrej Plenkovi? ( HDZ ) izjavljuje da o?ekuje ulazak Hrvatske u europodru?je po?etkom 2023. godine. [23] [24] Na to su Hrvatski suverenisti (HS) reagirali s pokretanjem referendumske inicijative pod nazivom ≫Za?titimo hrvatsku kunu≪, [25] skra?eno ≫ZHK≪, s namjerom prikupiti dovoljno potpisa za referendum na kojem bi građani Republike Hrvatske odlu?ili o monetarnoj budu?nosti Hrvatske, odnosno o uvođenju eura ili za?titi i o?uvanju hrvatske valute.

Hrvoje Zekanovi? , koji je u to vrijeme obna?ao du?nost predsjednika Hrvatskih suverenista, naglasio je da nijedan građanin Republike Hrvatske od dvije tre?ine koje su glasale za EU nije znao da smo se obvezali da ?e u nekom roku uvesti euro odnosno u?i u eurozonu . [26] Marijan Pavli?ek argumentirao je u govoru u Saboru da: ≫O ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slu?aju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlu?ivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim mo?nicima. O ovakvoj temi mo?e isklju?ivo odlu?iti hrvatski narod putem referenduma.≪ [27]

Toj su referendumskoj inicijativi potporu pru?ile i druge politi?ke stranke poput Hrvatske stranke prava (HSP), [28] Generacije obnove (GO) i Neovisnih za Hrvatsku (NZH). [25]

Inicijativa ≫Za?titimo hrvatsku kunu≪ u dva je tjedna prikupila 334?582 potpisa, ?to nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma. Nedostajalo je 34?285 potpisa građana.

Javno mnijenje [ uredi | uredi kod ]

Potpora javnosti uvođenju eura [29]

Novac Republike Hrvatske (do zamjene eurom) [ uredi | uredi kod ]

Dizajneri nov?anica su Miroslav ?utej i dr. Vilko ?iljak , a autor kovanica je kipar Kuzma Kova?i? .

Nov?anice [ uredi | uredi kod ]

Nov?anice hrvatske kune [30]
Slika Vrijednost nov?anice Dimenzije Osnovna boja [a] Opis Nadnevak
lice nali?je u kunama (kn) prera?unato
u eure ( € ) 		avers revers tiskanja izdavanja
5 kuna 0,66 € 122 × 61 mm [31] zelena [31] Fran Krsto Frankapan
i Petar Zrinski 		Tvrđava i tlocrt Staroga grada u Vara?dinu . 7. o?ujka 2001. 9. srpnja 2001.
10 kuna 1,33 € 126 × 63 mm [32] siva [32] biskup Juraj Dobrila Pulska arena i tlocrt grada Motovuna . 7. o?ujka 2001.
9. srpnja 2012. 		18. lipnja 2001.
18. o?ujka 2013.
20 kuna 2,65 € 130 × 65 mm [33] crvena [33] ban Josip Jela?i? Dvorac Eltz u Vukovaru i Vu?edolska golubica . 7. o?ujka 2001.
9. srpnja 2012. 		16. kolovoza 2001.
18. o?ujka 2013.
50 kuna 6,64 € 134 × 67 mm [34] plava [34] Ivan Gunduli? Starogradska jezgra Dubrovnika i pro?elje Kne?eva dvora . 7. o?ujka 2002.
9. srpnja 2012. 		25. studenoga 2002.
25. rujna 2017.
100 kuna 13,27 € 138 × 69 mm [35] crvenkastosmeđa [35] ban Ivan Ma?urani?
i fragment Ba??anske plo?e 		Slika i trocrt katedrale sv. Vida u Rijeci . 7. o?ujka 2002.
9. srpnja 2012. 		3. lipnja 2002.
1. srpnja 2013.
200 kuna 26,54 € 142 × 71 mm [36] smeđa [36] Stjepan Radi? Zgrada glavnog zapovjedni?tva i tlocrt stare tvrđe u Osijeku. 7. o?ujka 2002.
9. srpnja 2012. 		12. kolovoza 2002.
1. srpnja 2013.
500 kuna 66,36 € 146 × 73 mm [37] maslinastozelena [37] Marko Maruli? Dioklecijanova pala?a u Splitu i lik hrvatskog vladara iz 11. stolje?a . 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.
1000 kuna 132,72 € 150 × 75 mm [38] plavkastosiva [38] Ante Star?evi? Spomenik kralju Tomislavu i pro?elje Zagreba?ke katedrale . 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.

Kovanice [ uredi | uredi kod ]

Godine 1994. izdane su kovanice u denominacijama od 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa te od 1, 2, 5 kuna. Sve te kovanice na licu imaju dr?avni grb i natpis ≫Republika Hrvatska≪, uz oznaku za vrijednost. Na nali?jima nalaze se biljke ili/i ?ivotinje. Kovanice izdane neparnih godina imaju nazive biljaka i ?ivotinja na hrvatskome jeziku, a kovanice izdane parnih godina znanstvene nazive na latinskom jeziku.

Godine 1997. kovana je prva kovanica od 25 kuna povodom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja . Kovanice od 25 kuna imaju razli?ite motive na nali?ju.

Zbog svoje niske vrijednosti, prestale su se izdavati kovanice od 1 i 2 lp. [39] Iako od 2009. vi?e nisu pu?tene u optjecaj i dalje su bile zakonsko sredstvo pla?anja. [39]

Kovanice hrvatske kune [40]
Na svakom licu kovanice naslikan je grb, slu?beni naziv dr?ave i oznaka vrijednosti.
Slika Vrijednost kovanice Tehni?ki parametri Opis Nadnevak prvih
izdanja
u kunama
(kn) 		prera?unato
u eure ( € ) 		Promjer Masa Sastav kovine Rub Nali?je Prvotno
kovanje
1 lp
(0,01 kn) 		0,0013296 € 17,0 mm 0,70 g Slitina aluminija i magnezija gladak slika kukuruza , ≫KUKURUZ≪ ili ≫ZEA MAYS≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
2 lp
(0,02 kn) 		0,0026592 € 19,0 mm 0,92 g Slitina aluminija i magnezija gladak slika vinove loze , ≫VINOVA LOZA≪ ili ≫VITIS VINIFERA≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
5 lp
(0,05 kn) 		0,006648 € 18,0 mm 2,50 g ?eli?na jezgra oblo?ena broncom gladak slika hrastove grane , ≫HRAST LU?NJAK≪ ili ≫QUERCUS ROBUR≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
10 lp
(0,10 kn) 		0,013 € 20,0 mm 3,25 g ?eli?na jezgra oblo?ena broncom gladak slika duhana , ≫DUHAN≪ ili ≫NICOTIANA TABACUM≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
20 lp
(0,20 kn) 		0,03 € 18,5 mm 2,90 g ?eli?na jezgra oblo?ena niklom gladak slika maslinove gran?ice , ≫MASLINA≪ ili ≫OLEA EUROPAEA≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
50 lp
(0,50 kn) 		0,07 € 20,5 mm 3,65 g ?eli?na jezgra oblo?ena niklom gladak slika degenije , ≫VELEBITSKA DEGENIJA≪ ili ≫DEGENIA VELEBITICA≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
1 kn 0,13 € 22,5 mm 5,00 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika slavuja , ≫SLAVUJ≪ ili ≫LUSCINIA MEGARHYNCHOS≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
2 kn 0,27 € 24,5 mm 6,20 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika tunja , ≫TUNJ≪ ili ≫THUNNUS THYNNUS≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
5 kn 0,66 € 26,5 mm 7,45 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika smeđeg medvjeda , ≫MRKI MEDVJED≪ ili ≫URSUS ARCTOS≪, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
25 kn 3,31 € 32 mm 12,75 g Slitina bakra, nikla i aluminija gladak,
u obliku dvanaesterokuta 		razno 1997. 28. svibnja 1997.

Prigodni novac [ uredi | uredi kod ]

Prigodne nov?anice [ uredi | uredi kod ]

Izdane su prigodne nov?anice od 10 i 20 kn, povodom 10. i 20. obljetnice kune.

Izgled
( revers ) 		Iznos Dimenzije Povod Godina
izdavanja
10 kuna 126 × 63 mm 10. obljetnica uvođenja kune kao nov?ane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2004.
20 kuna 130 × 65 mm 20. obljetnica uvođenja kune kao nov?ane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2014.

Prigodne kovanice [ uredi | uredi kod ]

Prigodno se izdaju i kovanice s razli?itim drugim motivima na nali?ju. [41]

10 lipa [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
10 lipa 20 mm 3,25 g ?eli?na jezgra oblo?ena slitinom bakra i cinka 50 g. organizacije Ujedinjenih naroda 1995.

50 lipa [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
50 lipa 20,5 mm 3,65 g ?eli?na jezgra oblo?ena slitinom ?eljeza i nikla Europsko prvenstvo u nogometu 1996. 1996.

1 kuna, 5 i 2 lipe [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka XXVI. Olimpijske igre ? Atlanta 1996. 1995.
2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija XXVI. Olimpijske igre ? Atlanta 1996. 1995.
5 lipa 18 mm 2,5 g ?eli?na jezgra oblo?ena slitinom bakra i cinka XXVI. Olimpijske igre ? Atlanta 1996. 1995.

2 kune, 20 i 1 lipa [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
20 lipa 18,5 mm 2,9 g ?eli?na jezgra oblo?ena slitinom ?eljeza i nikla 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.

5 kuna [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice nali?je
5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka 500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog misala 1995.

25 kuna [ uredi | uredi kod ]

Izgled
( revers ) 		Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice nali?je
25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Hrvatsko Podunavlje 1997.
prvi kongres hrvatskih esperantista 1997.
5 g. primanja Republike Hrvatske u UN 1997.
Expo Lisabon 1998. 1998.
uvođenje eura u Eurozoni 1999.
godina 2000. ? novo tisu?lje?e 2000.
10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 2002.
kandidatura za ?lanstvo u Europskoj uniji 2004.
godi?nja skup?tina Europske banke za obnovu i razvoj 2010.
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 2012.
Republika Hrvatska ?lanica Europske unije 2013.
25. obljetnica neovisnosti Republike Hrvatske 2016.
25. obljetnica primanja Republike Hrvatske u UN 2017.
25. obljetnica uvođenje kune 2019.
350. obljetnica osnivanja Sveu?ili?ta u Zagrebu 2019.
Predsjedanje Hrvatske Vije?em Europske Unije 2020. 2020.
75. obljetnica osnivanja Hrvatske zajednice tehni?ke kulture 2021.
Međunarodni dan djeteta 2021.
Pelje?ki most 2022.

Kretanje te?aja [ uredi | uredi kod ]

Tečaj
Te?aj

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Nazivi osnovnih boja prema podacima na mre?nim stranicama Hrvatske narodne banke. [31] [32] [33] [34] [35] [36] [37] [38] Boje prikazane u okvirima ove tablice isklju?ivo su ilustracijske prirode. Radi se o opti?ki sli?nim, a ne potpuno istim, nijansama kao na nov?anicama.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ Pla?anje kunama i eurima ? dvojni optjecaj . euro.hr . 12. prosinca 2022. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 14. sije?nja 2023 . Pristupljeno 14. sije?nja 2023.
  2. ↑ a b c d e f g Hrvatska enciklopedija , mre?no izdanje. 2021. kuna . enciklopedija.hr . Leksikografski zavod Miroslav Krle?a . Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  3. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krle?a . 4. listopada 2013. banovac . Proleksis enciklopedija . Pristupljeno 23. sije?nja 2023.
  4. ↑ Uredba o Narodnoj banci Hrvatske . narodne-novine.nn.hr . Narodne novine . 20. prosinca 1991. ?lanak 34 . Pristupljeno 21. kolovoza 2022. . Nov?ana jedinica Republike Hrvatske je "HRVATSKA KRUNA", koja se dijeli na sto "BANICA".
  5. ↑ ?arko Ivkovi?. 30. svibnja 2019. Za?to Tuđman nije htio krunu i banicu nego kunu i lipu . vecernji.hr . Ve?ernji list . Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  6. ↑ Nov?anice . hnb.hr . Hrvatska narodna banka . 1. velja?e 2015. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2016 . Pristupljeno 21. kolovoza 2022. . Kuna, nov?ana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994.
  7. ↑ Europska sredi?nja banka . 12. srpnja 2022. Hrvatska ulazi u europodru?je 1. sije?nja 2023 . ecb.europa.eu . Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
  8. ↑ a b Leksikografski zavod Miroslav Krle?a . 22. lipnja 2012. kuna . proleksis.lzmk.hr . Proleksis enciklopedija, LZMK . Pristupljeno 30. listopada 2022.
  9. ↑ Zvarich V. V., ur. 1980. Kuna . Numizmatichesky Slovar' Нумизматический словарь ( ruski ). Lavov
  10. ↑ Banovac , Hrvatska enciklopedija , mre?no izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle?a , enciklopedija.hr, pristupljeno 6. prosinca 2022.
  11. ↑ Prvi novac - Povijest hrvatskog novca - Kraljevina SHS i Nezavisna Dr?ava Hrvatska . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2003 . Pristupljeno 10. listopada 2022.
  12. ↑ Granic 2008 , str. 100.
  13. ↑ Irislav Dolenec: Hrvatska Numismatika: od po?etaka do danas. Prvi hrvatski bankovni muzej Privredne banke Zagreb, Zagreb 1993, S. 87.
  14. ↑ Dragutin Opari?: Kroatien: Exil-Ausgaben 1934?1992. Selbstverlag, Vara?din 2002, S. 1.
  15. ↑ a b c ?arko Ivkovi?. 25. lipnja 2021. Povijest hrvatske valute: Oporba je umjesto kune htjela krunu, a dio HDZ-a umjesto lipe banicu . vecernji.hr . Ve?ernji list . Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  16. ↑ Jutarnji.hr. 8. velja?e 2022. Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stolje?a. I jedna je od najljep?ih u Europi . jutarnji.hr . Jutarnji list . Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  17. ↑ Sandra Veljkovi?; Vedran Balen. 10. velja?e 2022. Na kovanici u Pakracu kuna je '?ivjela' ve? u 13. stolje?u . vecernji.hr . Ve?ernji list . Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  18. ↑ Nikola Su?ec. 3. travnja 2018. Znate li tko tiska nov?anice kuna i koliko ih se svake godine uni?ti? . tportal.hr . tportal . Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  19. ↑ Odluka o kona?nom odabiru najuspje?nijega likovnog rje?enja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom ?ivotinje kune sa ?ahovnicom u pozadini . hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Pristupljeno 1. prosinca 2022.
  20. ↑ Thomson, Ainsley. 6. lipnja 2013. Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro . Wall Street Journal . Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  21. ↑ Po?etak proizvodnje hrvatskih eurokovanica . hnb.hr . Hrvatska narodna banka . 18. srpnja 2022 . Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  22. ↑ Putuju?a izlo?ba "Euro na kota?ima " . euro.hr . 17. listopada 2022. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2022 . Pristupljeno 17. studenoga 2022.
  23. ↑ Hina . 25. lipnja 2021. Plenkovi? o?ekuje ulazak u eurozonu po?etkom 2023. godine . index.hr . Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  24. ↑ M. ?u./ Hina . 25. lipnja 2021. Plenkovi? o?ekuje ulazak u eurozonu po?etkom 2023 . tportal.hr . Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  25. ↑ a b Branko Lozan?i?. 27. rujna 2021. Sovereignists begin collecting signatures for a referendum on the euro on October 24th . glashrvatske.hrt.hr ( engleski ) . Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  26. ↑ Hina . 8. srpnja 2021. Zekanovi?: Pokre?emo referendum o uvođenju eura, narod se mora izjasniti . index.hr . Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  27. ↑ Za?titimo hrvatsku kunu . suverenisti.hr . 12. srpnja 2021. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2021 . Pristupljeno 9. studenoga 2022. . o ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slu?aju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlu?ivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim mo?nicima. O ovakvoj temi mo?e isklju?ivo odlu?iti hrvatski narod putem referendumu
  28. ↑ Hrvatska radiotelevizija . 1. rujna 2021. HSP se pridru?io inicijativi Hrvatskih suverenista ? Za?titimo hrvatsku kunu . vijesti.hrt.hr . Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  29. ↑ Public Opinion 1999?2020 . Europska komisija . Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  30. ↑ HRVATSKA NARODNA BANKA: Nov?anice i kovanice . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2013 . Pristupljeno 5. srpnja 2013.
  31. ↑ a b c 5 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  32. ↑ a b c 10 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  33. ↑ a b c 20 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  34. ↑ a b c 50 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  35. ↑ a b c 100 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  36. ↑ a b c 200 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  37. ↑ a b c 500 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  38. ↑ a b c 1000 kuna . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022 . Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  39. ↑ a b Jolanda Rak ?ajn. 20. travnja 2015. Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godi?nje ne vra?aju?i 1 lipu . Ve?ernji list . Pristupljeno 23. sije?nja 2023.
  40. ↑ Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske . Croatian National Bank. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 12. sije?nja 2012 . Pristupljeno 12. sije?nja 2012.
  41. ↑ Prigodni optjecajni kovani novac . www.hnb.hr . Hrvatska narodna banka . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2022 . Pristupljeno 5. prosinca 2022.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Granic, Stan. Prosinac 2008. From Fur Money to Modern Currency: The Kuna (PDF) . Review of Croatian History . IV (1): 87?109 . Pristupljeno 10. listopada 2022.
  • Lu?i?, Ivo: Kuna je obavila zada?u, va?no je da euro nosi i hrvatski biljeg, Vijenac , br. 754 (26. sije?nja 2023.), god. XXXI., str. 20-21.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Novac u Hrvatskoj


v  • u
Europske valute
europodru?je
dr?ave EU izvan Eurozone
dr?ave izvan EU
podru?ja izvan EU
dr?ave ?lanice ZND-a
nepriznate dr?ave
zamijenjene eurom
v  • u
Hrvatska
simboli i identitet
povijest
zemljopis
politika
gospodarstvo
dru?tvo
kultura
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_kuna&oldid=6839846 "