Hominoidea [1]
Pet rodova ?ovjekolikih majmuna
Raspon fosila
Kasni oligocen?Holocen Pre? ? O S D C P T J K Pg N
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Primates
Podred:	Haplorrhini
Infrared:	Simiiformes
Pared:	Catarrhini
Natporodica:	Hominoidea
Porodice
Hylobatidae Hominidae
wiki vrste WD wiki slike wiki galerija

Hominoidea , ?ovjekoliki majmuni ili opice , ^{[2] [3]} odnosno hominoidi . Prema danas prihva?enom klasifikacijskom sustavu, postoje dvije porodice hominoida:

• porodica Hylobatidae u kojoj su 4 roda i 13 vrsta gibona , među koje spadaju bjeloruki gibon i siamang , a koji se zajedni?ki nazivaju malim ?ovjekolikim majmunima .
• porodica Hominidae koja se sastoji od orangutana , gorila , ?impanza i ?ovjeka , pod zajedni?kim nazivom veliki ?ovjekoliki majmuni ili hominidi . Hominidi obuhva?aju dvije zasebne vrste ?impanza ( bonobo Pan paniscus i obi?nu ?impanzu Pan troglodytes ), dvije vrste gorila ( zapadni gorila , Gorilla gorilla i isto?ni gorila , Gorilla graueri ), te dvije vrste orangutana ( borneanski orangutan , Pongo pygmaeus , i sumatranski orangutan , Pongo abelii ).

S izuzetkom gorila i ljudi, svi ?ovjekoliki majmuni spretni su penja?i po stablima. Najbolje ih opisuje rije? sve?deri , budu?i im se prehrana sastoji od plodova, sjemena trave i, u ve?ini slu?ajeva, određenih koli?ina mesa i beskralje?njaka ? bilo kao lovine ili jedenja njihovih strvina ? te svega ostalog ?to se mo?e prona?i i lako probaviti. ?ive u Africi i Aziji , ali ljudi su se rasprostranili po svim dijelovima svijeta.

Ve?ina ?ovjekolikih majmuna ili opica spada među rijetke ili ugro?ene vrste . Glavna opasnost za ve?inu ugro?enih vrsta je nestajanje tropskih pra?uma , iako neke populacije jo? dodatno ugro?ava i lov zbog njihova mesa (engl. bushmeat ).

Terminologija?prija?nja i sada?nja [ uredi | uredi kod ]

"Opica" ^[3] (jopac, prasl. opica, rus. opica, st?e?. op, ?e?. opice, steng. apa, eng. ape, stnjem. affo, njem. Affe, nizoz. aap, vel?. epa, skr. kapi) rije? je nepoznata podrijetla, mo?da onomatopeja glasanja. Izraz ima dugu povijest neispravnog kori?tenja. Najranije zna?enje jest bezrepi (stoga krajnje sli?an ?ovjeku) ne-ljudski primat, ali s razvojem zoolo?kog znanja postalo je jasno da se bezrepost javlja i kod mnogih drugih i nepovezanih vrsta .

Do prije nekoliko desetlje?a mislilo se da su ljudi znatno razli?iti od ostalih ?ovjekolikih majmuna (pa ?ak i od velikih ?ovjekolikih majmuna), tako da i danas mnogi misle da izraz "opice" ili "?ovjekoliki majmuni" uop?e ne obuhva?a ljude. Mnogi biolozi dr?e da je sasvim neto?no razmi?ljati o ?ovjekolikim majmunima u biolo?kom smislu, a ne uvrstiti među njih i ljude. Izraz "ne-ljudski ?ovjekoliki majmuni" ili "ne-ljudski veliki ?ovjekoliki majmuni" koristi se sve ?e??e kako bi se istaknula monofiletska veza između ljudi i ostalih ?ovjekolikih majmuna kad se govori samo o ne-ljudskim vrstama.

Povijest taksonomije hominoida [ uredi | uredi kod ]

Povijest taksonomije hominoida pomalo je zbunjuju?a i slo?ena. Imena podskupina mijenjaju svoja zna?enja kako s vremenom novi dokazi, proistekli iz otkri?a novih okamina i uspoređivanja anatomije i sekvencija DNK, unose promjene u shva?anja veza među hominoidima. Pri?a o taksonomiji hominoida pri?a je o postupnom spu?tanju ?ovje?je vrste s njezina posebnog polo?aja u taksonomiji na jednu od grana ravnopravnih s ostalim granama. To pokazuje sve ve?i utjecaj kladistike (znanosti o klasificiranju ?ivih bi?a strogo prema podrijetlu) na taksonomiju.

Do 2006. godine imamo osam rodova hominoida. To su ?etiri roda velikih ?ovjekolikih majmuna ( Homo (ljudi), Pan (?impanze), Gorilla (gorile) i Pongo (orangutani)), i ?etiri roda gibona ( Hylobates , Hoolock , Nomascus i Symphalangus ).

1758. godine je Carl Linne , oslanjaju?i se na izvje??a iz druge i tre?e ruke, bio stavio i drugu vrstu u rod Homo zajedno s H. sapiensom : Homo troglodytes ("?piljski ?ovjek"). Nejasno je na koju se ?ivotinju taj nazivodnosio, jer Linne nije imao niti jedan primjerak na koji bi se pozivao, pa prema tome niti precizan opis. Linne je orangutanu dao naziv Simia satyrus ("majmun satir"). Stavio je tri roda Homo , Simia i Lemur u porodicu Primates .

Naziv troglodytes za ?impanzu je koristio Blumenbach 1775. godine, ali ga je premjestio u rod Simia . Orangutana je u rod Pongo premjestio 1799. godine Lacepede .

Linneovo svrstavanje ljudi među primate zajedno s majmunima i opicama predstavljalo je problem onim ljudima koji su poricali bliske veze ljudi s ostalim pripadnicima ?ivotinjskog carstva. Linneov luteranski nadbiskup okrivio ga je za "bezbo?nost." U pismu Johannu Georgu Gmellinu napisanom 25. velja?e 1747. godine, Linne pi?e:

Neugodno mi je ?to moram svrstati ljude među primate, ali ?ovjek sam sebe dobro poznaje. Nemojmo se igrati rije?ima. Meni je svejedno koje ?emo ime koristiti. Ali ja najozbiljnije o?ekujem od tebe i ?itava svijeta op?enito razlikovanje ljudi od simiarum na temelju prirodoslovnih na?ela. Za druga ja ne znam. Da mi ih bar netko mo?e pokazati! Ako nazovem ?ovjeka simiis ili obrnuto, sve ?u teologe okrenuti protiv sebe. A mo?da bi i trebalo, po pravilima struke. ^[4]

Dakle, Johann Friedrich Blumenbach je u prvom izdanju svojega Prirodoslovnog priru?nika ( 1779. ) predlo?io podjelu primata na Quadrumana (od lat. quattuor ?etiri, i manus ruke, to jest majmuni i opice) i Bimana ("koji imaju dvije ruke", to jest ljudi). To su razdvajanje prihvatili i drugi prirodoslovci, napose Georges Cuvier . Neki su to razdvajanje uzdigli na razinu reda .

Međutim, mnoge sli?nosti između ljudi i ostalih primata ? a posebno velikih ?ovjekolikih majmuna ? jasno su pokazivale da to razdvajanje nema znanstvenog smisla. Charles Darwin je u Podrijetlu ?ovjeka pisao:

Ve?ina prirodoslovaca koji su razmatrali cjelokupno ustrojstvo ?ovjekova tijela, uklju?iv?i njegove duhovne sposobnosti, povela se za Blumenbachom i Cuvierom te ?ovjeka uvrstila u zaseban red pod nazivom Bimana (dvoruki), jednake vrijednosti kao redovi Quadrumana (?etveroruka?i), Carnivora (mesojedi), itd. U posljednje vrijeme neki na?i najbolji prirodoslovci vratili su se mi?ljenju koje je prvi predlo?io Linnaeus , tako va?nom zbog njegove pronicavosti, i ?ovjeka su smjestili u isti red s ?etveroruka?ima ( Quadrumana ) pod nazivom Primates (primati). Opravdanost toga zaklju?ka mora se priznati ponajprije ako imamo na pameti upravo iznesene primjedbe o razmjerno maloj va?nosti jako razvijenog mozga u ?ovjeka za njegovu klasifikaciju; te da jako izra?ene razlike između ljudske lubanje i lubanje u majmuna ?etveroruka?a (?to su u posljednje vrijeme osobito isticali Bischoff , Aeby i drugi) o?ito potje?u od toga ?to su im se mozgovi razli?ito razvijali. Usto, moramo se prisjetiti da su gotovo sve druge va?nije razlike između ?ovjeka i ?etveroruka?a o?ito prilagodbene naravi i da su poglavito u svezi s uspravnim polo?ajem tijela; tako je s ustrojstvom njegove ?ake, stopala i zdjelice, sa zakrivljeno??u njegove kralje?nice i polo?ajem glave. ^[5]

Promjene u taksonomiji [ uredi | uredi kod ]

Do otprilike 1960. godine, hominoidi su obi?no bili dijeljeni na dvije porodice: ljudi i njihovi izumrli srodnici stavljani su u Hominidae , ostali ?ovjekoliki majmuni u Pongidae . [6]
U 1960-ima su na taksonomiju primijenjene tehnike molekularne biologije . Goodman je u svojoj imunolo?koj studiji serumskih bjelan?evina 1964. predlo?io podjelu hominoida na tri porodice, s ne-ljudskim ?ovjekolikim majmunima stavljenima u Pongidae , a malim ?ovjekolikim majmunima (gibonima) u Hylobatidae . [7] Ta je trihotomija hominoidskih porodica, međutim, potaknula znanstvenike na razmi?ljanje koja je od tih porodica prva specijalirala iz zajedni?koga hominoidnog pretka.
Unutar natporodice Hominoidea , giboni su egzoskupina (engl. outgroup ): ?to zna?i da su ostali hominoidi povezaniji jedni s drugima negoli bilo koji od njih s gibonima. Zbog toga su ostali veliki ?ovjekoliki majmuni smje?teni u porodicu Hominidae zajedno s ljudima, spu?tanjem dotada?nje porodice Pongidae u potporodicu; porodica Hominidae sad je sadr?avala potporodice Homininae i Ponginae . Potom je opet trostruko cijepanje u potporodici Ponginae navelo znanstvenike na pitanje koji je od ta tri roda najslabije povezan s ostalima.
Istra?ivanja su pokazala da su orangutani egzoskupina, ali usporedba ljudi s tri ostala roda hominida pokazala je da su afri?ki ?ovjekoliki majmuni (?impanze i gorile) povezaniji jedni s drugima negoli ikoji od njih s orangutanima. Ovo je dovelo do postavljanja afri?kih ?ovjekolikih majmuna u potporodicu Homininae , ?to je stvorilo jo? jedno trostruko razdvajanje. Ovakvu klasifikaciju prvi je predlo?io M. Goodman 1974. godine [8]
Poku?avaju?i razrije?iti trihotomiju Homininae , neki su autori predlagali podjelu potporodica Homininae na tribuse Gorillini (afri?ki ?ovjekoliki majmuni) i Hominini (ljudi).
Međutim, uspoređivanja DNK pru?aju uvjerljiv dokaz da unutar potporodice Homininae , gorile predstavljaju egzoskupinu. Odatle se dalo zaklju?iti da bi ?impanze trebale biti u skupini Hominini zajedno s ljudima. Takvu je klasifikaciju prvi predlo?io (premda za rang ni?e) M. Goodman et al. 1990. godine. (Vidjeti Evolucijska genetika ?ovjeka ).
Kasnije usporedbe DNK razdijelile su gibonski rod Hylobates u ?etiri roda: Hylobates , Hoolock , Nomascus , i Symphalangus . [9] [10]

Wikivrste imaju podatke o taksonu Hominoidea

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Nedovr?eni ?lanak ?ovjekoliki majmuni koji govori o ?ivotinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije .