Nuklearno oru?je je oru?je ?ija razorna snaga potje?e od nuklearnih reakcija , bilo od nuklearne fisije ili od mnogo ja?e fuzije . Kao rezultat, ?ak i nuklearno oru?je s relativno malim u?inkom je zna?ajno ja?e od najja?eg kovencionalnog eksploziva te je sposobno uni?titi ili ozbiljno onesposobiti cijeli grad.

U povijesti ratovanja, nuklearna oru?ja kori?tena su samo dva puta, oba puta tijekom zadnjih dana Drugog svjetskog rata . Prvi događaj dogodio se ujutro 6. kolovoza 1945. godine, kada su SAD bacile uranijski eksplozivni uređaj ?ije je ?ifrirano ime bilo Little Boy ("mali dje?ak") na Japanski grad Hiroshimu . Drugi događaj odigrao se tri dana kasnije kada je plutonijski uređaj implozijskog tipa, koji je imao ?ifrirano ime Fat Man ("debeli ?ovjek"), ba?en na grad Nagasaki . Pitanje opravdanosti upotrebe ovih oru?ja, koja je rezultirala trenutnom smr?u oko 100 000 do 200 000 pojedinaca (ve?inom civila), ali i jo? vi?e naknadno od posljedica opeklina i radiolo?ke kontaminacije, bilo je i ostaje kontroverzno. Jedni su optu?ivali da su ta masivna ubijanja civila bila nepotrebna i primarno poduzeta zbog pokazivanja vojne mo?i Sovjetskom savezu, dok su ameri?ki pobornici napada tvrdili da je time maksimalno smanjen broj ?rtava na objema stranama ubrzanjem kraja rata.

Od tada, nuklearna oru?ja bila su detonirana vi?e od dvije tisu?e puta zbog testiranja i demonstracijskih svrha. Jedine poznate zemlje koje su detonirale takvo oru?je su SAD , Sovjetski Savez , Ujedinjeno Kraljevstvo , Francuska , Narodna Republika Kina , Indija i Pakistan . Ove zemlje su deklarirane nuklearne sile (zajedno s Rusijom koja je naslijedila oru?je nakon raspada Sovjetskog Saveza).

Mnogobrojne druge zemlje mo?da posjeduju nuklearno oru?je, ali nisu nikada javno priznale posjedovanje, ili njihove tvrdnje da ga ne posjeduju nisu bile potvrđene.

Na primjer, Izrael ima suvremene avionske sisteme isporuke i izgleda da ima opse?an nuklearni program sa stotinama nuklearnih glava, Sjeverna Koreja je nedavno izjavila da ima nuklearne mogu?nosti (iako je napravljeno nekoliko izmjena izjava o napu?tanju svog programa nuklearnog oru?ja, koje su ?esto ovisile o politi?koj klimi), a u listopadu 2006. izvela je i prvi nuklearni test. I Iran trenutno brojne vlade optu?uju za poku?aje razvijanja nuklearnog oru?ja, iako njegova vlada tvrdi da su njihove potvrđene nuklearne aktivnosti, kao ?to je oboga?ivanje uranija , za isklju?ivo mirnodopske svrhe.

Odvojeno od njihove upotrebe kao oru?ja, nuklearni eksploziv bio je testiran i kori?ten u razne civilne svrhe kao ?to je modifikacija velikih povr?ina terena, zaustavljanje po?ara, aktivacija naftnih bu?otina itd.

Atomska bomba [ uredi | uredi kod ]

Atomska bomba (A-bomba, fisijska bomba), jedno je od najrazornijih vrsta oru?ja. Na zahtjev ameri?kog predsjednika Roosevelta 1942. zapo?elo je istra?ivanje u kojem je bilo uklju?eno 150 000 ljudi u svrhu konstruirana i testirana prve A-bombe, nazvanim projekt Manhattan te su nakon petogodi?njeg rada i utro?enih 2 milijarde ameri?kih dolara proizvedene dvije bombe. Na tom su projektu radili mnogi znanstvenici poput fizi?ara Enrica Fermia i Roberta Oppenheimera , te kemi?ara Harolda Ureya .

Radi na principu nuklearne fisije . U fisijskom oru?ju, masa fisibilnog materijala ( oboga?eni uranij ili plutonij ) je trenutno sklopljena u superkriti?nu masu (koli?ina materijala potrebna da zapo?ne eksponencijalni rast nuklearne lan?ane reakcije ), bilo izbacivanjem jednog dijela subkriti?nog materijala prema drugom, ili kompresijom subkriti?ne mase kemijskim eksplozivima. Glavni i velik izazov u svim konstrukcijama nuklearnog oru?ja je osiguravanje da se zna?ajan dio goriva iskoristi prije nego ?to se kriti?na masa fisibilne tvari razleti i lan?ana reakcija prestane. Koli?ina energije koju oslobode fisijske bombe mo?e imati opseg između ekvivalenata manjih od tone TNT-a prema gore, do oko 500 000 tona (500 kilotona ) TNT-a.

Termonuklearna bomba [ uredi | uredi kod ]

Termonuklearna bomba (H-bomba, hidrogenska bomba, fuzijska bomba) je vrsta nuklearnog oru?ja koje oslobađa veliku koli?inu energije putem reakcije nuklearne fuzije i fisije te mo?e biti vi?e od tisu?u puta ja?a od obi?ne, fisijske bombe. Samo se za ?est zemalja ( Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave , Rusija , Francuska , Ujedinjeno Kraljevstvo , Kina i Indija ) zna da posjeduju ovakav tip oru?ja.

Termonuklearne bombe rade koriste?i Teller-Ulamov dizajn u kome se detonira fisijska bomba, u posebno napravljenom dijelu koji je u blizini fuzijskog goriva . Gama i rentgenske zrake koji se oslobađaju tijekom fisijske eksplozije sa?imaju i griju kapsulu u kojoj se nalazi litijev deuterid (LiD), zapo?inju?i fuzijsku reakciju. Neutroni oslobođeni tijekom ove fuzijske reakcije zapo?inju kona?nu fisijsku fazu u omota?u koji je od osiroma?enog uranija i koji okru?uje fuzijsko gorivo, pove?avaju?i zna?ajno kona?ni u?inak. Svaka od ovih komponenti je poznata kao "faza", s fisijskom bombom kao "primarnom" i fuzijskom kapsulom kao "sekundarnom". Povezuju?i zajedno brojne faze i pove?avaju?i koli?inu fuzijskog goriva, dizajn termonuklearne bombe ima neograni?enu snagu. Najve?a bomba koja je ikada detonirana je bila Car-bomba u biv?em SSSR -u, koja je oslobodila energiju ekvivalentnu eksploziji preko 50 milijuna tona ( megatona ) TNT-a , ?ime je daleko ja?a od bilokojeg drugog oru?ja.

Posebne nuklearne bombe [ uredi | uredi kod ]

Poja?ano fisijsko oru?je je fisijska bomba koja pove?ava svoju eksplozivnu snagu pomo?u male koli?ine fuzijskih reakcija, ali nije termonuklearna bomba.

Neutronska bomba je nuklearno oru?je koje daje relativno malu eksploziju u odnosu na koli?inu ioniziraju?eg, neutronskog zra?enja.

Okru?ivanjem nuklearnog oru?ja prikladnim materijalima (kao ?to su kobalt ili zlato ) stvara se oru?je poznato pod imenom posoljena bomba . Ovaj uređaj mo?e proizvesti izuzetno velike koli?ine radiolo?ke kontaminacije i cilj joj je dugoro?no uni?tenje teritorija kroz oblik radiolo?kog rata .

Ve?ina razlika u dizajniranju nuklearnog oru?ja je u razli?itim korisnim u?incima nuklearnog oru?ja za razli?ite vrste namjena i u manipuliranju konstrukcijskim elementima u poku?aju stvaranja izrazito malog oru?ja.

Prljava bomba , iako koristi radioaktivne tvari, ne spada u nuklearno oru?je.

Povezani ?lanci [ uredi | uredi kod ]

• Atomska bomba na Hiro?imu i Nagasaki
• Nuklearno naoru?anje Ukrajine
• Takti?ko nuklearno oru?je
• B90 (nuklearno oru?je) , termonuklearna bomba