Arheolo?ke lokacije Pompeji , Herkulanej i Oplontis
Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Italija
Godina uvr?tenja	1997. (21. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, v
Ugro?enost	?
Poveznica	UNESCO:829
Koordinate	40°48′N 14°21′E  /  40.800°N 14.350°E  / 40.800; 14.350
Herkulanej class=notpageimage| Lokacija Herkulaneja u Italiji

Herkulanej ( latinski : Herculaneum ) je anti?ki grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji , Stabiae i Oplontis , od erupcije Vezuva 79. godine.

Dan 22. studenog 1738. godine se smatra za rođendan klasi?ne arheologije jer su tada zapo?ela iskapanja Harkulaneja. Voditelj iskopavanja bio je Rocque Joaquin de Alcubierre, a nadgledao ga je markiz Marcelo Venuti koji je boravio u Cortoni gdje je 1732. god. osnovao prvo arheolo?ko dru?tvo, Academia Etrusca . God. 1749. Venuti je napisao prvu knjigu o otkri?ima u Herkuleju i Pompejima. ^[1]

Od kada je otkriven 1981. god., u Herkulaneju su pronađeni ostaci samo 150 ljudi i vjeruje se da je evakuacija izvr?ena na vrijeme te da se ve?ina stanovnika spasila. Pronađeno je mnogo umjetnina, ali i knji?ica s mnogobrojnim tekstovima gr?kih filozofa.

Svi dokazi potvrđuju daje Herkulanej bio ekskluzivno obalno odmori?te i odi?e posve druk?ijom atmosferom od Pompeja. Ljudi su tamo dolazili u?ivati ili pak ponuditi usluge onima koji su na odmoru. Forma je bila va?na rimskim posjetiteljima koji su bili lagodni, ali ne i bogati. Primjerice, mnogi stupovi bili su na?injeni od opeke, a onda prilagođeni kako bi nalikovali izdubljenom mramoru pravih stupova u Pompejima. ^[2] Svi du?ani i ku?e koristili su jarko obojene, bogate mozaike i freske kako bi stvorili atmosferu ladanja, a mnogi među njima su pre?ivjeli.

Od 1997. god. nalazi se na UNESCOvom popisu za?ti?enih spomenika svjetske ba?tine .

• 
  Skulptura pijanog Satira iz Vile papirusa
• 
  Skulptura sjede?eg Hermesa iz Vile papirusa
• 
  Zidni mozaik Neptuna i Afrodite u ku?i br. 22
• 
  Ova ku?a je znakovita po brojnim mozaicima
• 
  Ku?e za brodove u kojima je pronađena ve?ina ljudskih ostataka
• 
  Kosturi iz ku?e brodova
• 
  Poplo?ana ulica u Herkulaneju
• 
  Zidne slike prvog stila
• 
  Mramorni poplo?ani pod

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Herkulanej

• Herkulanej: Uni?tenje i otkri?e
• Fotografije

v  • u Svjetska ba?tina u Italiji Kulturna dobra (53) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) ? Akvileja (1998.) ? Amalfijska obala (1997.) ? Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalu i Monrealeu (2015.) ? Bazilika Svetog Franje Asi?kog i povijesno staro sredi?te Asiza (2000.) ? Portici Bolonje (2021.) ? Botani?ki vrt u Padovi (1997.) ? Bre?uljci pro?eka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) ? Caserta ( Pala?a u Caserti , Vanvitellijev akvadukt , San Leucio ) (1997.) ? Castel del Monte (1996.) ? Etru??anske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) ? Cilento i Vallo di Diano ( Paestum , Velia , samostan u Paduli ) (1998.) ? Cinque Terre , Portovenere i otoci ( Palmaria , Tino i Tinetto ) (1997.) ? Crespi d'Adda (1995.) ? Ferrara (1995.) ? Povijesno sredi?te Firence (1982.) ? La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) ? Hadrijanova vila (1999.) ? Ivrea , industrijski grad 20. stolje?a (2018.) ? Langobardska sredi?ta u Italiji ( Cividale del Friuli , Brescia , Castelseprio , Spoletu , Campello sul Clitunno , Benevento , Monte Sant'Angelo ) (2011.) ? Mantova i Sabbioneta (2008.) ? Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) ? Medici vile i vrtovi (2013.) ? Mleta?ke utvrde od 15. do 17. stolje?a: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) ? Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) ? Povijesno sredi?te Napulja (1995.) ? Padovanski ciklus fresaka iz 14. stolje?a (2021.) ? Povijesno sredi?te Pienze (1996.) ? Katedralni trg u Pisi (1987.) ? Pompeji , Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata ) (1997.) ? Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) ? Raetinska pruga 1) (2008.) ? Ranokr??anski spomenici u Ravenni ( Mauzolej Gale Placidije , Neonova krstionica , Arijanska krstionica , Nadbiskupska kapelica u Raveni , Nova bazilika Svetog Apolinarija , Teodorikov mauzolej , Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi ) (1996.) ? Rezidencije Savojske dinastije (1997.) ? Povijesno staro sredi?te Rima uklju?uju?i Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) ? Sacri Monti (2003.) ? San Gimignano (1990.) ? Siena (1995.) ? Sirakuza i Pantalica (2005.) ? Su Nuraxi (1997.) ? Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) ? Villa d'Este (2001.) ? Trulli Alberobella (1996.) ? Urbino (1998.) ? Crte?i doline Val Camonica (1979.) ? Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto ( Caltagirone , Catania , Militello in Val di Catania , Modica , Noto , Palazzolo Acreide , Ragusa , Scicli ) (2002.) ? Val d'Orcia (2004.) ? Venecija i njezina laguna (1987.) ? Verona ? Vicenza i Paladijeve vile ? Villa del Casale (1997.) ? Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) ? Veliki lje?ili?ni gradovi Europe ( Montecatini Terme ) (2021.) Prirodna dobra (5) Bukove pra?ume u Karpatima i drugim podru?jima Europe 2) (2017.) ? Dolomiti (2009.) ? Etna (2013.) ? Liparski otoci (2000.) ? Monte San Giorgio 3) (2003.) Nematerijalna svjetska ba?tina (9) Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) ? Mediteranska prehrana 5) (2010.) ? Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazali?te Opera dei Pupi (2008.) ? Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) ? Napuljski Pizzaiuolo (2017.) ? Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) ? Tradicionalni ra?vasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) ? Transhumanca (2019) 6) ? Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.) 1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Italije i Vatikana   2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina 13 europskih zemalja [1]   3)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Italije i ?vicarske   4)  Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Cipra , Gr?ke , Hrvatske , Italije, ?panjolske , Maroka i Portugala   6)  Zajedno s vi?e zemalja