Henry Fielding

Izvor: Wikipedija
Henry Fielding

Henry Fielding (Sharpham Park pokraj Glastonburyja, Somerset , 22. travnja 1707. - Lisabon , 8. listopada 1754. ), engleski pisac, satiri?ar i pravnik. [1] [2] Uz Samuela Richardsona i Daniela Defoea , smatra se utemeljiteljem romana u engleskoj knji?evnosti . [2] Najpoznatiji po komi?no-satiri?nom romanu Tom Jones (1749), [3] djelu svjetske knji?evnosti , u kojem na vi?e od 500 stranica daje uvjerljivu i dinami?nu sliku engleskog predindustrijskog dru?tva sredine 18. stolje?a.

?ivot i djelo [ uredi | uredi kod ]

Potomak je obitelji siroma?nih plemi?a [1] , koji vuku podrijetlo od jedne grane Habsburgovaca [2] . S nepunih 11 godina ostaje bez majke. Otac se ponovo ?eni te ga ?alju na koled? Eton , gdje u?i klasike i razvija ljubav prema knji?evnosti [2] . Sa 17 godina napu?ta ?kolovanje i ?etiri godine ?ivi ?ivotom dokonog plemi?a. Planira bijeg i ?enidbu s rođakinjom, bogatom nasljednicom, no bez uspjeha. [4] . Nastavlja klasi?ne studije u nizozemskom Leidenu . Nakon godinu i pol vra?a se ku?i jer mu otac vi?e ne mo?e financijski pomagati. [2]

Primoran zarađivati za ?ivot, po?inje pisati drame te ?e ih do 1737. nastati oko 25. Uglavnom je rije? o farsama i satirama . U europskim razmjerima ostaje upam?ena Tomo Pal?i? (Tom Thumb, 1730). [1] Godine 1734. ?eni Charlotte Craddock, po kojoj ?e kasnije oblikovati lik Sophie Western u Tomu Jonesu, i junakinju romana Amelia. [2] U drami Povijesni registar za 1736. (The Historical Register for 1736) ismijava premijera Roberta Walpolea i dospijeva na metu cenzure. [2] [1] Okre?e se pravu; u tri godine savladava građu za koju je potrebno ?est ili sedam godina. Bavljenje pravom ne donosi mu zna?ajniju financijsku sigurnost. [2]

Rani romani [ uredi | uredi kod ]

U romanu ?Shamela“ koji 1941. izlazi pod pseudonimom Conny Keyber, Fielding parodira epistolarni roman Pamela Samuela Richardsona , [5] koji se pojavio godinu ranije i stekao veliku popularnost. Pamela je ?edna 15-godi?nja slu?avka; odupire se svim poku?ajima gospodara da je zavede te je on na kraju ?eni. Za razliku od Richardsonove Pamele Andrews, Fieldingova Shamela Andrews je prora?unata i hladnokrvna; koristi po?udu svog bogatog gospodara kako bi ga namamila u brak. Premda nikad nije potvrdio da je autor, ve? je za njegovog ?ivota op?e prihva?eno da jest, ?to pokazuju i brojna stilska obilje?ja ?Shamele“. [2]

Pikarski roman Joseph Andrews, objavljen anonimno 1742., po?inje kao burleskni nastavak Pamele, pisan u Cervantesovom stilu. ?edni sluga, Pamelin brat, odupire se poku?ajima gospodarice da ga zavede te ga ona otpu?ta iz slu?be i stana. Razvojem radnje parodijska nakana pada u drugi plan, a oblikuje se remek-djelo ironije i kritika tada?njeg dru?tva, i to kroz lik ?upnika Abrahama Adamsa, koji ?e postati jedan od najpopularnijih komi?nih likova u engleskoj knji?evnosti. [6] Adams je dobro?udni erudit , suputnik i prijatelj Josepha Andrewsa. Vjeruje u dobre namjere drugih ljudi, i premda je zbog toga ?esto ?rtva prevare, ne gubi svoju blagost, smisao za humor, ni uvjerenje u ljudsku dobrotu. [7]

Prva supruga Charlotte Craddock , s kojom je imao petero djece, umire 1744. Fielding se 1747. ?eni njenom slu?avkom Mary Daniel, ?to izaziva porugu tada?njeg Londona; s Daniel ?e imati jo? petero djece. [2] [4]

Tom Jones [ uredi | uredi kod ]

U velja?i 1749. objavljuje opse?ni komi?ni roman Tom Jones , sa ?irokom galerijom likova, brzim i elegantnim dijalozima , i satiri?kom obradom gotovo svih dru?tvenih slojeva tada?nje Engleske. [2] Opisuju ga kao bildungsroman i pikarski roman , u kojem je vidljiv utjecaj Cervantesa i francuskog pikarskog romana. [1] Ostat ?e jedno od njegovih najpopularnijih djela, i u?i u kanon svjetske knji?evnosti .

Protagonist Tom Jones je naho?e kojeg plemi? Allworthy nalazi u svojoj sobi te ga prihva?a i odgaja u svom domu. Radnja se temelji na romanti?nom zapletu, i pokriva ?irok spektar tema ? borbu dobra i zla, sazrijevanje, put od nevinosti do iskustva. Zahva?a i glavna dru?tvena zbivanja tog vremena (prijepori oko engleskog prijestolja, napetosti među anglikancima i katolicima i dr.) [2] Na hrvatskom je dostupan od 2015., u prijevodu Damira Bili?i?a. [8] [9] Tom Jones ?e utjecati na kasnije generacije romanopisaca u Engleskoj ( Dickens , Thackery ), ali i na Brechta i druge koji su oblikovali europsku knji?evnost. [1] U romanu se na jednom mjestu osvr?e na Hrvate: "Brate, ti si savr?eno pravi Hrvat; ali kao ?to i oni imaju svoju korist u vojsci carice-kraljice, tako i u tebi ima ne?to dobro". [10]

Krajem 1751. izlazi roman Amelia, tonom ozbiljniji i mirniji. Prati bra?ni ?ivot i nevolje protagonistice i njenog supruga, kapetana Williama Bootha. Studija je bra?nog odnosa, u kojoj autor kroz lik Amelije slavi ?enske vrline i inteligenciju.

Sudski anga?man, suzbijanje kriminala [ uredi | uredi kod ]

Fielding je bio istaknuta figura javnog ?ivota u Engleskoj. Uređivao je i pisao za nekoliko novina. Osim ?to je radio kao mirovni sudac (engl. magistrate, sli?no prekr?ajnom sucu), [1] s polubratom Johnom Fieldingom je oja?ao policijske snage koje je imao na raspolaganju u svom okrugu, i to osnivanjem agilnog odreda Bow Street Runners , koji se smatra prvim profesionalnim odredom policije u Londonu. Pri osnivanju 1749. odred je imao ?est ?lanova.

Na poziv vlasti Fielding 1752. pi?e plan za suzbijanje kriminala na londonskim ulicama. Plan je prihva?en, a on unato? naru?enom zdravlju revno sudjeluje i u njegovom provođenju. [2] U te?kom zdravstvenom stanju, odlazi na lije?enje u Portugal , gdje je 1754. i preminuo. Sahranjen je na britanskom groblju u Lisabonu . [2]

Nasljeđe i utjecaj [ uredi | uredi kod ]

U Fieldingovom se stvarala?tvu i autorskom putu pokazuje slabljenje drame i uspon romana u 18. stolje?u. [1] Walter Scott nazivao ga je ocem engleskog romana. [2] Premda nije tvorac prvog romana u engleskoj knji?evnosti, Fielding je razradio njegovu teoriju i utro put daljnjem razvoju sve do kraja 19. stolje?a. [2] Mlađa sestra Sarah Fielding bila je zapa?ena knji?evnica.

Djela [ uredi | uredi kod ]

  • "Shamela"
  • "Tom Jones"
  • "Ljubav u nekoliko maski"
  • "Joseph Andrews"
  • "Amelia"
  • "Dnevnik putovanja u Lisabon"
  • "Nadridoktor"

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c d e f g h Fielding, Henry. Hrvatska enciklopedija, mre?no izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle?a, 2021. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  2. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p Allen, Walter E. Henry Fielding , Encyclopædia Britannica, zadnja izmjena 18. travnja 2023. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  3. ↑ British Library, Tom Jones   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. ( Wayback Machine ) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  4. ↑ a b British Library, Henry Fielding   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. ( Wayback Machine ) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  5. ↑ Britannica, "Shamela", Encyclopedia Britannica, urednici, 27. o?ujka 2020. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  6. ↑ "Joseph Andrews", Encyclopedia Britannica, urednici, 22. velja?e 2018. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  7. ↑ "Parson Adams", Encyclopedia Britannica, urednici, 17. o?ujka 2010. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  8. ↑ Tom Jones, pripovijest o naho?etu, Moderna vremena (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  9. ↑ Damir Bili?i?, Dru?tvo hrvatskih knji?evnih prevoditelja (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  10. ↑ Emil Her?ak: Hrvati - od gusarske dr?ave do samostalnosti, u Brioschi, Carlo Alberto, Kratka povijest korupcije: od staroga vijeka do na?ih dana, Mate, Zagreb, 2007.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Henry Fielding
Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Henry Fielding
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Henry_Fielding&oldid=6788526 "