Harriet Tubman (rođena Araminta Ross , oko ?o?ujka 1822. - 10. o?ujka 1913. ) bila je ameri?ka abolicionistica i politi?ka aktivistica . Rođena u ropstvu , Tubman je pobjegla i nakon toga napravila nekih 13 misija spa?avanja otprilike 70 porobljenih ljudi, uklju?uju?i svoju obitelj i prijatelje, koriste?i mre?u aktivista protiv ropstva i sigurnih ku?a poznatih kao "Podzemna ?eljeznica" ( Underground Railroad ). Tijekom Ameri?kog građanskog rata slu?ila je kao naoru?ani izviđa? i ?pijun za vojsku Unije. U kasnijim godinama, Tubman je bila aktivistica pokreta za pravo glasa ?ena . ^[1]

Rođena u ropstvu u okrugu Dorchester u Marylandu . Tubman su u djetinjstvu tukli i bi?evali razli?iti gospodari. Rano u ?ivotu pretrpjela je traumati?nu ozljedu na glavi kada je bijesni nadglednik bacio te?ki metalni uteg s namjerom da udari drugu porobljenu osobu, ali je umjesto toga udario nju. Ozljeda je izazvala vrtoglavicu, bol i napade hipersomnije , koji su se događali tijekom njezinog ?ivota. Nakon ozljede Tubman je po?ela do?ivljavati ?udne vizije i ?ivopisne snove koje je pripisivala predosje?ajima od Boga. Ta iskustva, u kombinaciji s njezinim metodisti?kim odgojem, dovela su je do toga da postane pobo?no religiozna.

Godine 1849. Tubman je pobjegla u Philadelphiju , da bi se ubrzo nakon toga vratila u Maryland kako bi spasila svoju obitelj. Polako, jednu po jednu grupu, odvodila je rodbinu sa sobom iz dr?ave i na kraju desetke drugih porobljenih ljudi odvela do slobode. Putuju?i no?u i u krajnjoj tajnosti, Tubman (ili " Mojsije ", kako su je zvali) "nikada nije izgubila putnika". Nakon ?to je donesen Zakon o odbjeglim robovima iz 1850. godine, pomogla je voditi bjegunce dalje na sjever u Britansku Sjevernu Ameriku ( Kanada ) i pomogla je novooslobođenim porobljenim ljudima prona?i posao. Tubman je upoznala Johna Browna 1858. i pomogla mu u planiranju i regrutiranju prista?a za njegov napad na Harpers Ferry 1859. godine. ^[2]

Kad je po?eo građanski rat, Tubman je radila za Vojsku Unije, prvo kao kuharica i medicinska sestra , a zatim kao naoru?ana izviđa?ica i ?pijun. Prva ?ena koja je vodila oru?anu ekspediciju u ratu, vodila je napad na Combahee Ferry , koji je oslobodio vi?e od 700 porobljenih ljudi. ^{[3] [4]} Nakon rata povukla se u obiteljsku ku?u na imanju koje je kupila 1859. u Auburnu u New Yorku, gdje se brinula o svojim ostarjelim roditeljima. ^[5] Bila je aktivna u pokretu za pravo glasa ?ena sve dok je bolest nije obuzela, a morala je biti primljena u dom za starije Afroamerikance koji je godinama prije pomogla osnovati. Postala je ikona hrabrosti i slobode.

Izvori [ uredi | uredi kod ]