Harar

Harar Jugol, utvrđeni grad
	Svjetska ba?tina ? UNESCO
Dr?ava	Etiopija
Godina uvr?tenja	2006.
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv, v
Poveznica	UNESCO:1189
Koordinate	9°18′40″N 42°07′40″E / 9.3111111111111°N 42.127777777778°E (WD)
	Harar class=notpageimage\| Polo?aj Harara u Etiopiji

Harar
	Harar, dio grada unutar gradskih zidina - Jugol Harar, dio grada unutar gradskih zidina - Jugol
	Koordinate : 9°19′N 42°7′E / 9.317°N 42.117°E
Dr?ava	Etiopija
Visina	1,885
	Stanovni?tvo (2008.)
- Grad	147,306
Zemljovid
	Harar

Harar ( somalski : Adari ) je grad u Etiopiji , glavni grad regije Harari , jedne od devet etni?kih regija ( kililoch ). Ovaj povijesni grad le?i na bre?uljku, na isto?nom kraku Etiopske visoravni oko 500 km od Adis Abebe na visini od 1885 metara.

Prema podacima Etiopske centralne statisti?ke agencije iz 2005. , Harar je imao 122.000 stanovnika. ^[1]

Stolje?ima je Harar bio glavno trgova?ko sjedi?te, povezan trgova?kim putevima s ostatkom Etiopije, cijelim Rogom Afrike i Arapskim poluotokom . Povijesno sredi?te grada okru?eno zidinama Jugol je uklju?eno u UNESCO -ov popis svjetske ba?tine 2006. ^[2] Po UNESCO-u, to je "?etvrti sveti grad islama", sa svojih 82 d?amije, od kojih su tri iz 10. stolje?a , i 102 sveti?ta.

Harar je poznat i po istoimenoj vrsti kave .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Harar je osnovan negdje između 7. i 11. stolje?a (ovisno o izvorima) i razvio se kao sredi?te islamske vjere i kulture Roga Afrike.

Harar je bio dio Sultanata Adal (u vrijeme kad je on bio vazal Etiopije), postao je sjedi?te Sultanata za Abu Bakr ibn Muhammada 1520. godine. Za vrijeme vladavine Ahmada Granja u 16. st. , Sultanat je pokrenuo veliki osvaja?ki rat, kojim je znatno pove?ao svoj teritorij. U jednom trenutku Granj je ?ak bio blizu toga da uni?ti etiopsko kr??ansko carstvo . Njegov nasljednik, Emir Nur ibn Mujahid, izgradio je gradske zidine, 4 metra visoke, s pet ulaznih vrata. Zid stanovnici zovu Jugol , jo? uvijek je netaknut, i simbol je grada grada Harara.

16. stolje?e bilo je zlatno doba Harara. To je bilo vrijeme procvata lokalne kulture, mnogi pjesnici ?ivjeli su i djelovali u gradu. Harar se pro?uo po svojoj kavi, tkanju, ko?arama i uvezivanju knjiga. Vladari Harara kovali su vlastiti novac od 1789. godine do 19. stolje?a ^[3]

Grad je uspio sa?uvati nezavisnost sve do 1875. , kad ga je osvojio Egipat . Tijekom ovog razdoblja u Hararu je ?ivio i slavni francuski pjesnik Arthur Rimbaud (on se tad bavio puno prozai?nijim poslom - trgovinom) - njegova biv?a ku?a pretvorena je u muzej . Nakon deset godina, Harar je ponovno nezavisan, ali to je potrajalo svega dvije godine, do 6. sije?nja 1887. kada je nakon Bitke kod Chelenka Harar potpao pod vlast etiopskog Negusa Menelika II.

Harar je izgubio na svojoj trgova?koj va?nosti izgradnjom ?eljezni?ke pruge Adis Abeba - Djibouti 1902. Isprava je pruga trebala i?i kroz Harar, ali je trasa skrenutu sjeverno od planina između Harar i rijeke Ava? zbog u?tede. Tako je nastala Dire Dawa , kao Novi Harar.

Od 1995. godine, grad i njegova okolica postali su Etiopska regija ( Kilil )) s vlastitom samoupravom. Vodovod kojim bi se trebala dovesti voda iz obli?njeg grada Dire Dawe je jo? uvijek u izgradnji.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Stanovni?tvo Harara je sastavljeno od nekoliko Afroazijskih jezi?nih i etni?kih skupina ( Oromo , Somalci , Amharci , Gurage , Tigre ) oni su pripadnici dvije vjere: Islama i Kr??anstva .

U starom povijesnom sredi?tu, opasanom zidinama, prevladava autohtono stanovni?tvo grada Harari . Oni sebe zovu Gej Usu ("stanovnici grada"). Harari su semitski narod, za njih se pretpostavlja da su potomci vojnih i trgova?kih kolonija Kraljevstva Aksum iz Jemena . Harari jezik , kojim govore je semitski d?ep u prete?no Ku?itskom govornom podru?ju.

Gradske znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

U povijesnom dijelu grada ima ?ak 110 d?amija , i mnogo sveti?ta, koji su koncentrirane oko trga Feres Magala. Poznate građevine su; Katedrala Medane Alem , Ku?a Ras Mekonnena , Ku?a Arthura Rimbauda i d?amija Jami iz 16. stolje?a . Kao u svakom orijentalnom gradu tako je u Hararu tr?nica atrakcija.

Od industrije Harar ima pivovaru, koja sponzorira lokalni nogometni klub Harar.

Ostala mjesta od interesa su Amba (brdo poput sto?ca), Planina Kondudo (planina "W"), na kojoj ?ive ugro?ena vrsta divljih konja Feral.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ CSA 2005 National Statistics , Table B.4
↑ Jugol, World Heritage, UNESCO World Heritage Centre
↑ Richard Pankhurst, An Introduction to the Economic History of Ethiopia (London: Lalibela House, 1961), str. 267.

Bibliografija [ uredi | uredi kod ]

Fritz Stuber, "Harar in Athiopien - Hoffnungslosigkeit und Chancen der Stadterhaltung" (Harar in Ethiopia - The Hopelessness and Challenge of Urban Preservation), in: Die alte Stadt. Vierteljahreszeitschrift fur Stadtgeschichte, Stadtsoziologie, Denkmalpflege und Stadtentwicklung (W. Kohlhammer Stuttgart Berlin Koln), Vol. 28, No. 4, 2001, ISSN 0170?9364, str. 324?343, 14 ill. ( njem. )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Harar

O Hararu na portalu 13suns (Etiopski turizam) ( engl. )
Connecting Hararis World Wide on the web ( engl. )
Ethiopian Treasures - Harar Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 29. travnja 2010. ( Wayback Machine ) ( engl. )
Regulatorna osnova Harara iz 1936.
Fotografije Pascala Meuniera

[1] CSA 2005 National Statistics , Table B.4

[2] Jugol, World Heritage, UNESCO World Heritage Centre

[3] Richard Pankhurst, An Introduction to the Economic History of Ethiopia (London: Lalibela House, 1961), str. 267.

[1]

[2]

[3]