Hania

Hania ; Χανι?
Osnovni podatci
Dr?ava	Gr?ka
Periferija	Kreta
Prefektura	Hania
Stanovni?tvo	55.838 (2001)
Povr?ina	12,564 km²
Visina	0 - 5 m m
Koordinate	35°51′N 24°01′E / 35.850°N 24.017°E
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme ( UTC+2 )
- Ljeto ( DST )	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme ( UTC+3 )
Po?tanski broj	731 00
Pozivni broj	28210
Registarska oznaka	ΧΝ
Slu?bena stranica	www.chania.gr
Karta
	Hania Hania na zemljovidu Gr?ke

Hania ( gr?ki : Χανι? , venecijanski: Canea , turski : ????? Hanya ) je drugi po veli?ini grad na Kreti i glavni grad Prefekture Hania . Grad le?i na sjevernoj strani otoka, udaljen oko 70 km, zapadno od grada Retimno i oko 145 km zapadno od najve?eg oto?kog grada Herakliona .

Slu?beno grad ima 55,838, no u ?irem gradskom podru?ju ?ivi 70,000 stanovnika. S 4,248.1 stanovnika na km², Hania je jedan od najgu??e naseljenih gr?kih gradova odmah iza Atene i Soluna .

Zemljopisne odlike [ uredi | uredi kod ]

Grad Hania le?i na isto?nom dijelu Hanijskog zaljeva , između poluotoka Akrotiri na istoku i poluotoka Spata (zvanog i poluotok Rodopos) na zapadu Krete. Brdo Kastelli na kojem se nalazi venecijanska utvrda, dominira gradom i prepoznatljiva je gradska vizura stolje?ima. Grad danas pokriva veliki dio male doline Hania i grani?i s gorskim prigradskim naseljima; Profitis Ilias, Agios Mattheos i Kounoupidiana s istoka, te selima; Vamvakopoulo, Nerokourou, Mournies i Perivolia s juga i selima na obali; Chryssi Akti i Agioi Apostoloi na zapadu.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Za anti?kih vremena [ uredi | uredi kod ]

Hania je postojala kao naselje jo? za minojskih vremena, tada se zvala Sidonija (Cydonia). Noviji arheolo?ki nalazi govore o postojanju minojskog naselja na mjestu dana?nje Hanije ^[1] kao nalazi?te Kastelli u Starom gradu.

Ovaj lokalitet je ina?e ljudsko stani?te ve? od neolita . Prvi ve?i val doseljenika iz Gr?ke na otok bili su Dorani , koji su se na otok naselili oko 1100 pr. Kr., Sidonija je bila u stalnim sukobima s ostalim Kretskim dr?avama - gradovima poput; Aptere , Falasarne i Polirinia . Sidonija je bio zna?ajan grad jer ga navodi i Homer u svom djelu Odiseja .

69. pr. Kr. rimski konzul Metellus pobijedio je Kre?ane i zauzeo Sidoniju, koja je zadr?ala privilegije nezavisnog grada dr?ave. Sidonija je zadr?ala pravo kovanja vlastitog novca sve do III st. n. e.

Hania za Bizanta [ uredi | uredi kod ]

Period ranog kr??anstva za ranog Bizanta ( 395 - 824 n. e.) kao i vlast Arapa , koji su nazvali naselje Hania , - jo? nije dobro istra?ena, jer taj period nije pokriven pisanim izvorima. Za kratkotrajne arapske vlasti nad gradom, kr??ani su bili prinuđeni bje?ati i seliti se u planine. Bizant je povratio vlast nad gradom 961. godine n. e. Tada se po?elo s izgradnjom sna?nih obrambenih zidova da se osujeti nova arapska invazija. Od tog doba Hania je episkopsko sjedi?te.

Za Mleta?ke vlasti [ uredi | uredi kod ]

Nakon ?etvrtog kri?arskog rata (1204.) i pada Bizantskog carstva pod vlast kri?ara, ?itava Kreta je data Bonifaciu od Montferrata . On je pak odlu?io svoj novi posjed prodati Mle?anima za 100 srebrnih maraka 1252. godine. Ali su 1263. godine njihovi suparnici Genove?ani su na ?elu s malte?kim grofom Enricom Pescatoreom i uz pomo? lokalnih oto?kih snaga uspjeli preuzeti vlast.

No ve? 1285. godine mle?ani su se uspjeli vratiti na vlast, po njihovom povratku Hania je izabrana za sjedi?te Rectora (Upravitelja) te oto?ke regije, grad se ubrzo razvio kao zna?ajno trgova?ko sredi?te plodnog poljoprivrednog kraja.

Mleta?ka vlast je ispo?etka bila kruta i stroga, ali vremenom se ustanovio jedna sretan spoj između mleta?ke kulture i gr?ko-pravoslavne tradicije. Grad je promijenio ime i postao La Canea , njegove zidine i utvrde su oja?ane, kao takve stoje do danas. U takav mleta?ko - gr?ki grad, po?ele su se doseljavati (osobito nakon pada Konstantinopolisa 1453. godine) brojne izbjeglice; sve?enici, umjetnici, redovnici tako da su time oja?ane njegove bizantinske zna?ajke. U tom vremenu podignute su i mnoge zna?ajne građevine, i ostvarena brojna glazbena i pisana djela.

Hania za Otomanskog carstva [ uredi | uredi kod ]

Svejedno ni mo?ni zidovi nisu sprije?ili turske snage da nakon svega dva mjeseca opsade zauzmu grad 1645. godine. Turci su se prvo iskrcali blizu manastira Gonia, kod mjesta Kissamos i oplja?kali ga i spalili. Haniju su zauzeli 2. kolovoza 1645. Prilikom opsade i zauze?a grada poginulo je puno ljudi, osobito turskih napada?a. Zbog toga je nastradao turski zapovjednik kojeg su pogubili kad se vratio ku?i zbog gubitka 40 000 ljudi. Nakon uspostave otomanske vlasti, ve?ina crkava pretvarana je u d?amije, tako je dominikanska crkva Sv. Nikola pretvorena u sredi?nju d?amiju Hunkar Camisi ).

Turci su također i gradili nove d?amije poput Kucuk Hasan Camisi d?amije kod luke. Pored sakralnih, gradili su i svjetovne objekte, naro?ito hamam (kupali?ta) i ?edrvane (fontane) po ?emu su turski gradovi bili poznati. Pa?a Krete, stolovao je u Haniji koja je tako postala glavni oto?ki grad. Tursko stanovni?tvo grada naselilo je uglavnom isto?ne dijelove grada, naro?ito kvartove (mahale) Kastelli i Splantzia.

Za vrijeme gr?kog rata za neovisnost 1821. godine, Hania je bila popri?te ?estokih sukoba između Grka i Turaka, s puno ?rtava (osobito na Gr?koj strani). Gr?ki episkop grada Kissamosa - Melhisedek Despotakis obje?en je na drvo u ?etvrti Splantzia, zbog sudjelovanja u gr?kom ustanku. 1878. godine ustanovljen je Mir iz Halepa (kvart iz Hanije) po kojem su Kretskim kr??anima data i jam?ena određena prava. Nakon toga dobar dio muslimanskog stanovni?tva Hanije se iselio.

Preostalo muslimansko stanovni?tvo se iselilo nakon Gr?ko turskog rata iz 1922. godine i velike razmjene stanovni?tva.

Hania u novom dobu [ uredi | uredi kod ]

1898. godine - tada?nje velesile napravile su od grada Hanije glavni grad polunezavisne Dr?ave Krete ( Kritiki Politeia ), kojoj je na ?elu bio formalno princ đuro , u Haniji je stolovao i Visoki povjerenik za Kretu (stvarni vladar Krete). Tijekom postojanja te dr?ave izdavan je vlastit novac i po?tanske marke, ovo kratko vrijeme u ?ivotu grada bio je vrlo plodno za grad Haniju. To vi?e nije bio grad u izoliranom ajaletu na rubu Otomanskog carstva, ve? glavni grad dr?ave u kojem su se kri?ali utjecaji Europe i Azije . U gradu su osnivana mnoga nova dru?tva i podizane brojne nove građevine. Iz tog doba gradska ?etvrt Halepa ima puno neoklasicisti?kih građevina, koje su podignute za veleposlanstva i konzulate u tom vremenu.

No pravi cilj gr?kog stanovni?tva otoka bio je enosis (ujedinjenje) s Gr?kom, ?iji je pravi lider bio Venizelos, koji je bio u stalnoj oporbi prema vladavini princa đure nad Kretom. Nakon niza sukoba i Revolucije iz Terisosa 1905. godine , kojom je zba?en princ đuro na mjesto vladara Krete doveden Alexandros Zaimis . Nakraju je 1908. godine Venizelos osnovao revolucionarnu vladu, koju su priznale i tada?nje velesile. Njegov izbor za premijera Gr?ke 1910. godine bio je posljednji korak do ujedinjenja Krete s Gr?kom 1. prosinca 1913. Gr?ka zastava zavijorila se nad tvrđavom Firca u Staroj luci, u nazo?nosti Elefteriosa Venizelosa i tada?njeg gr?kog kralja Konstantina.

Elefterios Venizelos , bio je utjecajni gr?ki politi?ar, rođen i odrastao u mjestu Mournies, pored Hanije. Njegov grob nalazi se na brdu iznad Hanije.

Hania za Drugog svjetskog rata [ uredi | uredi kod ]

Va?no razdoblje u povijesti grada bio je period Drugog svjetskog rata , - tada je grad Hania okupiran od strane njema?kih snaga. Kod Hanije su se vodile ?estoke borbe za vrijeme njema?kog zra?nog desanta na Kretu u okviru Bitke za Kretu 1941. god., - britanske artiljerijske postrojbe imale su polo?aje na brdu Deksameni, ju?no od grada, odatle su tukle po njema?kim polo?ajima sve dok su imale streljiva. Gr?ki kralj đuro II. , jedno vrijeme boravio je u ?iroj okolici Hanije, u jednoj vili pored sela Perivolia, prije bijega od nacista u Egipat

Hania je pretrpjela i ?estoka bombardiranja za rata, dobar dio stanovni?tva grada je zatvoren i pogubljen zbog ?estokog otpora njema?koj okupaciji.

?idovska zajednica Kanie do?ivjela je holokaust , dobar dio je otjeran u koncentracijske logore, naro?ito 1944. godine. Spletom tragi?nih okolnosti britanska mornarica torpedirala je brod Tanais , koji je prevozio ?idovske zarobljenike i tako ih pobila.

Hania danas [ uredi | uredi kod ]

Administrativno sjedi?te preseljeno je iz Hanije 1971. godine u Heraklion .

Rast stanovni?tva Hanije posljednjih desetlje?a.

Godina	Stanovni?tvo op?ine	Promjene
1981	47,471	-
1991	50,007	+2,536/5.34%
2001	53,373	+3,366/6.73%

Spomenici i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Spomenici i znamenitosti iz ?etvrti Kasteli :

Arheolo?ko nalazi?te Kanevaro na brdu Kastelli (iz minojskih vremena)
Dijelovi bizantskih zidina
Dijelovi mleta?kih zidina blizu obale
Ostatci venecijanske Guvernerove pala?e ( Palazzo ) iz XVII st.
Biv?i samostan Santa Maria de Miracoli (1615. godina)
Turski hamam (kupelj) u ulici Katre

Spomenici i znamenitosti iz ?etvrti Splantzia :

Dominikanski samostan Sv. Nikole (danas crkva Agios Nikolaos iz XIV st.)
Crkva Sv. Roka, rano XVII st.
Crkva Agia Aikaterini, kasno XVI st.
Minaret iz dvori?ta crkve Sv. Nikole ("Hioughar Tzamissi")
Turski ?edrvan (fontana), iz XVIII st.

Spomenici i znamenitosti iz Topane i ?idovske ?etvrti :

Zgrade Renier iz mleta?kog doba, kasno XVI st.
Crkva San Salvatore, iz XV st.
Turski hamam (kupelj) u ulici Zambeliou.

Spomenici i znamenitosti iz luke :

Svjetionik ( Faros , iz XV st.
Janji?arska d?amija ( Yiali Tzamissi , iz XVII st.
Mleta?ko brodogradili?te ( Neoria , kasno XVI st.
Veliko brodogradili?te ( Megalo Arsenali , kasno XVI st.
Tvrđava Firca, rano kasno XVII st.

Obrazovanje/?kolstvo [ uredi | uredi kod ]

Hania ima puno obrazovnih i ista?ivala?kih institucija, najve?e i najzna?ajnije su;

Tehni?ko sveu?ili?te Krete [1] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 25. travnja 2009. ( Wayback Machine ) je najve?a i najvi?a obrazovna institucija Hanije sa svojih 2600 dodiplomskih i 700 diplomskih studenata . Na njemu postoje studiji iz; elektronike , ra?unalstva , za?tite okoli?a , strojarstva , mened?menta, rudarstva , arhitekture i znanosti . U budu?nosti se planira otvoriti studije građevinarstva i umjetnosti.

U Haniji djeluje i Odjel Tehnolo?kog edukacijskog instituta - Kreta , [2] ^{[
neaktivna poveznica
]}

Mediteranski Agronomski Institut iz Hanije [3] Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 19. kolovoza 2006. ( Wayback Machine )

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Pokreta?ke grane gospodarstva Hanije su poljoprivreda i turizam, i u najnovije vrijeme visoko ?kolstvo i znanost.

U Haniji djeluju sljede?i konzulati;

Promet [ uredi | uredi kod ]

Pored grada nalazi se Međunarodna zra?na luka - Daskalogianis (nazvana tako po ustaniku protiv otomanske vlasti iz XVIII st.). Luka ima redovne direktne letove za Atenu, kao i brojne ?arter letove tijekom turisti?ke sezone. Luka Souda koja se nalazi udaljena oko 7 km od Kanie je dana?nja glavna gradska luka s dnevnim trajektnim linijama za Pirej .

Poznati sugrađani [ uredi | uredi kod ]

Elefterios Venizelos 1864-1936 (Predsjednik Gr?ke vlade; 1910-1920, 1924, 1928-1932, 1933, po mnogim anketama najzna?ajniji gr?ki politi?ar novijeg doba)
Nana Mouskouri *1934 (poznata gr?ka i europska pjeva?ica)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ [ http://www.themodernantiquarian.com/site/10881/cydonia.html#fieldnotes C. Michael Hogan, Cydonia , The Modern Antiquarian, 23. sije?anj 2008]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Op?ina Hania
Nacionalna istra?iva?ka zaklada "Eleftherios K. Venizelos"
Povijest Hanije
Prefekture Hanije ? Vodi? turisti?kog komiteta Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 16. listopada 2006. ( Wayback Machine )

[Hogan-1] [ http://www.themodernantiquarian.com/site/10881/cydonia.html#fieldnotes C. Michael Hogan, Cydonia , The Modern Antiquarian, 23. sije?anj 2008]

[1]