HKC Bunjeva?ko kolo

Dodaj poveznice
Izvor: Wikipedija
HKC Bunjevačko kolo
HKC Bunjeva?ko kolo
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin ?lanak . ( Rasprava )
Format ?lanaka treba slijediti Wikipedijin stil .
Logo

Hrvatski kulturni centar je kulturna ustanova Hrvata u Vojvodini . Nalazi se u Preradovi?evoj 4 u Subotici .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Liberalizacije 1960-ih i hrvatsko prolje?e [ uredi | uredi kod ]

22. o?ujka 1969. godine mjesni su Hrvati dogovorili osniva?ku skup?tinu ogranka Matice hrvatske . ?lanovi tog Inicijativnog odbora za osnivanje ogranka i odr?avanje osniva?ke skup?tine bili su suci Okru?nog suda u Subotici Balint Vujkov , Ivan Stanti? , Ivan Tikvicki , Naco Zeli? i prof. Bela Gabri? . [1] Taj je taj poku?aj bio osuje?en. [2] Govor Josipa Broza Tita u Titogradu, u kojem je ≫osudio≪ ?in osnivanja ogranka u Subotici, koji je zapravo bio zapovijed, u?inio je to da su Matica hrvatska i politi?ko vodstvo SR Hrvatske odustali od potpore osnivanja ogranka.

Mjesni su prolje?ari nepunu godinu dana poslije, umjesto ogranka MH, po?li osnovati hrvatsko kulturno dru?tvo. To su bili hrvatski intelektualci iz Subotice koji su koji su organizirali i vodili Du?ijancu (gradsku, folklorno-turisti?ku manifestaciju) 1968. i 1969. godine. Koncem 1969. godine uo?ili su da treba osnovati neku ustanovu koja ?e stalno raditi na prikupljanju, prou?avanju, njegovanju i promicanju kulturne ba?tine Hrvata-Bunjevaca te osigurati uvjeta za nove oblike i sadr?aje kulturnoga stvarateljstva.

Tako je 14. prosinca 1969. godine skupina suboti?kih hrvatskih intelektualaca (suci, odvjetnici, lije?nici, profesori, ekonomisti...) osnovali su inicijativni odbor na ?elu s Nacom Zeli?em za osnivanje hrvatskog dru?tva. Pripremili su dokumentaciju i sve potrebne suglasnosti dru?tveno-politi?kih organizacija. 18. sije?nja 1970. godine osnovali Hrvatsko kulturno ? umjetni?ko dru?tvo Bunjeva?ko kolo' [1] u Velikoj vije?nici Gradske ku?e . Bilo je 354 ?lana osniva?a. Dru?tvo se bavilo okupljanjem hrvatske mlade?i i organiziranjem hrvatskih kulturnih manifestacija u Subotici. Ime Hrvatsko kulturno-umjetni?ko dru?tvo ≫Bunjeva?ko kolo≪ predlo?io je Marko Pei? . Iako su neki primijetili da za?to bi se zvalo "Bunjeva?ko kolo" ako je hrvatsko, budu?i da su to smatrali nespojivim, ime je onda usvojeno. [3] Kad je HKUD napokon osnovan, bio je nakon 1956. godine prva i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici, a takvom je ostala i dvadesetak godina poslije.

Za predsjednika je izabran Ivo Stanti? , a dopresjednici Josip Stanti? i Pajo Pavlukovi?. Jednim od utemeljitelja bili su i pravnik, sudac Okru?nog suda u Subotici, zatim Grgo Ba?lija , Antun Skenderovi? , [4] [5] Josip Buljov?i? , [6] Ru?a Tumbas , [7] Nikola Babi? [8]

Kad je osnovano HKUD Bunjeva?ko kolo, svi radovi na zamisli osnivanja ogranka Matice hrvatske u Subotici stale su, a sukladno naputku politi?kog vodstva Socijalisti?ke Republike Hrvatske. Svi ?lanovi Matice iz Subotice u?lanili su se u HKUD Bunjeva?ko kolo.

Sljede?e je godine HKUD Bunjeva?ko kolo organiziralo Veliko prelo . [9] [10]

Gu?enje hrvatskog prolje?a i poslije [ uredi | uredi kod ]

Nakon sje?e Hrvatske u Karađorđevu i politi?ke osude hrvatskih prolje?ara , osuđena je Matica hrvatska u SR Hrvatskoj, progon je krenuo po drugim republikama, a s malim pomakom, na udar su do?li Mati?ini ?lanovi u HKUD Bunjeva?kom kolu. Po?etkom 1972. godine sastavljen je popis ?lanova Matice hrvatske. Ti su ljudi izba?eni iz ?lanstva HKUD Bunjeva?kog kola zalaganjem Op?inskog odbora Socijalisti?kog saveza radnog naroda ( SSRN ) i aktiva ?lanova Saveza komunista ( SK ). ?istka je bila stra?na. Od 645 osoba, isklju?ili su 416, 64% ?lanova. Neki su ?lanovi i??lanjeni, a neki su ostali bez posla ondje gdje su bili radili. Oni koji su bili i ?lanovi MH i HKUD Bunjeva?ko kolo te oni koji su bili nacionalno osobito aktivni, trpjeli su ozbiljne progone. Svi su takvi bili izba?eni, posebice uglednici i ini poznati.

Progon svega hrvatskog nije stao na tome. Uslijedila je dirigirana skup?tini HKUD Bunjeva?ko kolo. Odr?ala se 24. lipnja 1973. godine. Redikuloznim samomrzjem skup?tina jednog hrvatskog dru?tva koje je osnovano radi promicanja hrvatske kulture, odlu?ila je izbrisati pridjev ?Hrvatsko“, a pridjev na hrvatskom jeziku umjetni?ko zamijenjen je slu?benim srpskim umetni?ko . Dotada?nja je uprava, jasno, smijenjena. Iako je dru?tvo zadr?alo veliko ?lanstvo, među njima i Hrvate, nikad vi?e Hrvati nisu bili u ve?ini u upravi dru?tva, sve do kraja 1980-ih . Dru?tvo je od tad vodilo kulturnu politiku u korist jugoslavenskog integralizma, u neko amorfno op?ejugoslavenstvo, zatajuju?i hrvatsku kulturu. Kontrolirali su ga SK i SSRN. Dok je dotad HKUD prikupljao, ?uvao, njegovao i prou?avao kulturnu ba?tinu i tradiciju bunjeva?kih Hrvata, nakon udara na dru?tvo, ovime je obrisan trag postojanja Hrvata, a dru?tvo pretvoreno u bezobli?nu amebu. Tako se utopilo u ostale KUD-ove iz tog kraja. Od mno?tva odjela, ostali su djelovati samo folklorni i glazbeni odjel.

Demokratizacija pretkraj 1980-ih [ uredi | uredi kod ]

Dru?tveni se i politi?ki sustav u Jugoslaviji mijenjao pretkraj 1980-ih. Komunizam je slabio diljem Europe i njegov za?titnik SSSR, a time i mo? i zna?aj SK-a i SSRN-a. Stvorili su se uvjeti za vra?anje izoliranih osniva?a u ?lanstvo i upravu. U naveliko jugoslaviziranom i dekroatiziranom KUD-u do?li su novi ?lanovi koji su marili za o?uvanje hrvatstva na tim prostorima i njegovanje i razvijanje kulture Hrvata.

Dru?tvo je 1990. godine ponovno preuzelo organizirati Veliko prelo i Du?ijancu . Veliko prelo obnovili su 19. velja?e 1990. i priredili su ga u Dvorani sportova kraj Dudove ?ume . [8] ?ak se poku?alo vratiti pridjev "hrvatski" na izvanrednoj skup?tini odr?anoj 4. listopada 1990. godine. ?lanstvo folklorne i glazbene sekcije se protivilo i sjednica je prekinuta. 4 mjeseca poslije, nastavljena je. Odr?ana je 24. velja?e 1991. godine, u doba kad se ratnohu?ka?ka retorika protiv Hrvata i Hrvatske naveliko ?irila eterom i tiskom, a obrisi rata u Hrvatskoj bili su sve jasniji. Odlu?ilo se stoga da se ne vrati atribut "hrvatski". Ali, u Statut se unijelo odredbu da KUD mora razvijati i njegovati kulturne tradicije i obi?aja Hrvata-Bunjevaca i drugih naroda i narodnosti. Opet su se protivili neki ?lanovi folklorne i glazbene sekcije. Zbila se jedna krupna promjena. Izabrana je nova uprava, ali iz vlastitih ?lanova, ?to je suprotno praksi od vremena pu?a u KUD-u kad se ?lanove delegiralo iz razli?itih partijskih struktura. Tako su dobilo ve?inu hrvatski orijentiranih ?lanova. Dru?tvo se promijenilo i kvalitativno, jer se vratilo kulturnim osnovama svojih osniva?a: odr?avaju knji?evne ve?eri, sve?anosti za obljetnice, priređuju se predavanja na znanstvene teme, folklorna sekcija nagla?eno njeguje ba?tinu bunjeva?kih Hrvata itd.

Nakon raspada Jugoslavije [ uredi | uredi kod ]

Iako je u skoro dva desetlje?a dekroatiziranja i jugoslaviziranja ovo dru?tvo napunilo se ljudima zadojenim jugoslavenstvom, dru?tvo se uspjelo vratiti hrvatstvu.

Od 1992. godine do smrti ?lanom obnovljene Likovne sekcije ovog dru?tva postao je Stipan ?abi? koji je vodio Likovni odjel, a pridru?ili su mu se jo? neki ?lanovi Likovne sekcije KUD-a Matija Gubec ( ?ime Pei? , Cilika Duli? Kasiba i dr.), [11] Roza Lipai? i dr. [12] Likovni je odjel iz redova svojih ?lanova iznjedrio nekoliko akademskih umjetnika ( Spartak Duli? , Laura Pei? , Goran Vukovi? , Lea Vidakovi? [13] ).

KUD Bunjeva?ko kolo uspio je ostvariti za ono doba veliki pothvat: ratne 1992. godine uspio je oti?i iz Srbije na gostovanje u Hrvatsku, gostuju?i na zagreba?koj Smotri folklora , a 1993. godine ponovili su pothvat, gostovav?i na Vinkova?kim jesenima .

Hrvatska ve?ina u upravi dru?tva izborila je da se najbogatija kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini Du?ijanca slavi kao jedinstvena manifestacija, i crkvena i svjetovna. S tom se praksom po?elo od 1993. godine.

Dugo se razmi?ljalo o vra?anju hrvatskog imena. Pratilo se odnose za i protiv unutar ?lanstva. Strpljivo se ?ekalo neka ?lanstvo ohrabri se probuditi i iskazati svoje hrvatstvo. Na skup?tini dru?tva koja se odr?ala 18. lipnja 1995. godine, KUD-u Bunjeva?ko kolo vra?en je pridjev "hrvatski" u ime, a dru?tvo je preustrojeno u kulturni centar, za ?to je jedan od najzaslu?nijih Bela Ivkovi? . [14] Tako je KUD Bunjeva?ko kolo promijenilo ime Hrvatski kulturni centar Bunjeva?ko kolo a za prvog predsjednika ponovo je izabran Bela Ivkovi?. Za predsjednika je izabran jer je jedini od mogu?ih kandidata bio privatnik, kojemu posao nije ovisio o politici. Na toj je skup?tini tijesno pro?lo vra?anje hrvatskog imena, no glasovi koji nisu bili za, nisu bili protiv, jer su smatrali da bi bilo opasno isticati hrvatsko, jer da ?e ih zbog te?kih vremena staviti na crnu listu i sli?no. Postojao je dio hrvatski svjesnih ?lanova koji nisu bili odu?evljeni prelaskom na Hrvatski kulturni centar. Dijelu hrvatske zajednice ovo je udarilo i na egoizam: DSHV je onda va?io kao jedino ne?to hrvatsko u Srbiji. Pojava HKUD-a ru?ila je taj imid?, a u DSHV-u su se onda vodili politikom da "da je ta stranka dovoljna za sve Hrvate, da su oni jedini potrebni kao Hrvati, da drugih Hrvata niti ima niti su potrebni", a HKUD-ovce nije zanimala politika, nego njegovati kulturu i hrvatski osje?aj.

1994. godine iza?ao je ?ig , prvi list na hrvatskom jeziku u Srbiji nakon raspada Jugoslavije, a nakladnik mu je bio HKC Bunjeva?ko kolo. [15] od 36. broja do zadnjeg, 111. broja. [16]

Od 1997. godine odr?ava se međunarodna likovna kolonija Bunari? koju organizira Likovni odjel HKC Bunjeva?ko kolo. [17]

Festival bunjeva?ki pisama odr?avao se u prostorijama HKC Bunjev?ako kolo od 2001. do 2009. godine.

U ovom je HKC-u 2003. godine odr?an prvi Susret pu?kih pjesnika "Lira naiva" . 14. i 15. listopada 2003. godine. Ovdje se odr?ao Međunarodni znanstvenog skupa o biskupu Laj?i Budanovi?u a pod pokroviteljstvom suboti?kog biskupa dr Ivana Penzesa i u organizaciji Katoli?kog instituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunovi?" i Odbora "Zadu?bine biskupa Budanovi?a". [18] Od 2004. se godine u ovom HKC-u odr?ava dje?ja pokladna manifestacija Hrckov maskenbal . [19]

U prostorijama se odr?avaju manifestacije u svezi s Du?ijancom , ?iji je organizator, zatim godi?nji koncerti folklornih odjela i Mikula?.

Prostorije HKC Bunjeva?kog kola mjestom su dodjela nagrada Hrvata iz Vojvodine ( Nagrada Ivan Antunovi? ), predstavljanja knjiga, izlo?ba fotografija, slika i sl. kojima su autori Hrvati iz Vojvodine ili su u svezi s Hrvatima iz Vojvodine (pr. Tomislav ?igmanov , Milivoj Pr?i? , Vojislav Sekelj , Alojzije Stanti? , Zlatko ?ram , Ivan Ivkovi? Ivandeki? [20] i dr.)

Hrvatsko nacionalno vije?e Republike Srbije svoje je sjedi?te imalo u prostorijama koje su unajmili od HKC Bunjeva?kog kola jo? od osnutka 2009. godine.

Od 2018. godine organizira Festival tradicijskog pjevanja . [21]


2020. godine nagrađeno je nagradom Ivan Antunovi? . [22]

Vodstvo [ uredi | uredi kod ]

Predsjednici kroz povijest bili su: Ivo Stanti?, Pavle Duli?, Gavro Radni?, Ladislav Kova?i?, Bartul Skenderovi?, Janos Revesz, Grgo Ba?i?, Petar Gr?i?, Istvan Kenyeres, Vladimir ?uji?, Bela Ivkovi?, Mirko Ostrogonac, Ivan Stipi?.

2008. godine su u vodstvo HKC Bunjeva?ko kolo izabrani Ivan Stipi? (predsjednik) te mr. Andrija Ani?i? , Davor Duli?, Ljiljana Duli? , Spartak Duli? , Zvonimir Horvacki, dr. Andrija Kopilovi? , Mirko Ostrogonac , Marinko Pr?i?, Nedeljka ?ar?evi? , Ru?ica ?imi? , Olga ?ram i Mira Temunovi? . [23]

Dru?tvo ima glazbenu, dramsku, likovnu, folklornu sekciju i odjel za manifestacije. Ima Ansambl narodnih plesova, Tambura?ki orkestar i Orkestar tradicijskih instrumenata. Danas dramsku sekciju vodi Ninoslav ??epanovi?, likovnu Nedeljka ?ar?evi?, a folklornu Dajana ?imi?, Davor ?imi?, Filip Mesaro?, Vladimir Skenderovi?, Jelica Bukvi? i Davor Duli?.

Jedan od osniva?a Likovnog odjela je Alojzije Kujund?i? .

Ostali ugledni ?lanovi [ uredi | uredi kod ]

Andrija Kopilovi? , Lazo Vojni? Hajduk , Alojzije Stanti? , Josip Gabri? , Josip Kujund?i? Ducika, Vojislav Sekelj , Grgo Kujund?i? , Josip Buljov?i? , Ana Kopunovi? , đuro Lon?ar (znanstveno-istra?iva?ki odjel), [24] Du?ica Duli? i dr.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b Hrvatska rije? [ neaktivna poveznica ] Posljedice ne?emo nikad ukloniti, 13. o?ujka 2009.
    (knjiga Nace Zeli?a ≫Hrvatsko prolje?e i ba?ki Hrvati≪, izdanje Matice hrvatske, ogranak Subotica)
  2. ↑ Radio Subotica   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. o?ujka 2016. ( Wayback Machine ) Obilje?avanje 40. obljetnice inicijative za osnutak Ogranka Matice hrvatske u Subotici, 25. travnja 2009.
  3. ↑ U hrvatskoj zajednici ima mjesta za sve , Hrvatska rije? br.283, razgovarao Zvonimir Peru?i?
  4. ↑ Radio Subotica na hrvatskom   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 1. o?ujka 2021. ( Wayback Machine ) Ljiljana Duli?: In memoriam - dipl. ing. Antun Skenderovi?, 21. o?ujka 2008., pristupljeno 18. sije?nja 2013.
  5. ↑ Radio Subotica na hrvatskom [ neaktivna poveznica ] Kunti?: Hrvatska zajednica izgubila jo? jednu svoju legendu, pi?e: Sini?a Juri?, 24. o?ujka 2008., pristupljeno 18. sije?nja 2013.
  6. ↑ Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku [ neaktivna poveznica ] Sini?a Juri?: Josip Buljov?i? o bunjeva?koj povijesti bez dlake na jeziku (predavanja Petra Vukovi?a na znanstvenom kolokviju), 9. prosinca 2011.
  7. ↑ Subotica.info [ neaktivna poveznica ] Biljana Vu?kovi?, A. Gol?evski, Andrija Kopilovi?: Retrospektivna izlo?ba Ru?e Tumbas, 18. svibnja 2007., pristupljeno 18. svibnja 2007.
  8. ↑ a b Hrvatska rije?   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 28. studenoga 2016. ( Wayback Machine ) KRONOLOGIJA OD 19. DO 25. VELJA?E _ Arhiv tekstova, 21. velja?e 1990.
  9. ↑ Grupa autora, Va?ne povijesne ?injenice, U Zagrebu je 4. o?ujka 2010. u Nacionalnoj i sveu?ili?noj knji?nici predstavljena knjiga Nace Zeli?a, Publikacije ba?kih Hrvata, Klasje na?ih ravni , 3.-4., 2010., str. 81.-84.
  10. ↑ Hrvatska rije?: Obi?aj koji ?ivi, 19. sije?nja 2007.
  11. ↑ HKPD Matija Gubec Tavankut   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. svibnja 2012. ( Wayback Machine ) Slamarska sekcija, preuzeto 21. o?ujka 2011.
  12. ↑ Zvonik Broj: 08(142), Subotica, kolovoz 2006. Izlo?bom ”S Bo?jom pomo?i” zapo?elo sredi?nje slavlje ”Du?ijance 2006.” (?.Z.)
  13. ↑ Radio Subotica na hrvatskom   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. velja?e 2021. ( Wayback Machine ) Nela Skenderovi?: Presti?no priznanje - nagrada dr. Ferenc Bodrogvari, dodijeljeno Lei Vidakovi? i Maji Rako?evi? Cvijanov, 25. lipnja 2012.
  14. ↑ U hrvatskoj zajednici ima mjesta za sve , Hrvatska rije? br.283, razgovarao Zvonimir Peru?i?
  15. ↑ Vjesnik [ neaktivna poveznica ] Tomislav ?igmanov: Upitni prigovori Bunjevcima, 14. lipnja 2000.
  16. ↑ Hrvatski kulturni centar ?Bunjeva?ko kolo“ ? Subotica   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. lipnja 2012. ( Wayback Machine ), Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata , pi?e Bela Ivkovi?
  17. ↑ Radio Subotica, program na hrvatskom [ neaktivna poveznica ] Marina Kujund?i? Kova?i?: Du?ijanca, ?ito, rad i ljeto preporu?ene su teme ovogodi?nje kolonije ≪Bunari?≫, 18. kolovoza 2011.
  18. ↑ Hrvatska rije? Međunarodni znanstveni skup o biskupu Laj?i Budanovi?u, 20. listopada 2003., preuzeto 6. travnja 2011.
  19. ↑ Hrvatska rije? (2004), "Prvi Hrckov maskenbal", Hrvatska rije? br. 56. od 1. o?ujka 2004.
  20. ↑ Radio Subotica na hrvatskom [ neaktivna poveznica ] Nela Skenderovi?: Ivan Ivkovi? Ivandeki? - ≪Klapim, to je moj ?ivot≫, 31. kolovoza 2012.
  21. ↑ (): Festival tradicijskog pjevanja [ neaktivna poveznica ] Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. 24. rujna 2020. . Pristupljeno ... rujna 2020.
  22. ↑ IKA: Redovita skup?tina Katoli?koga dru?tva ?Ivan Antunovi?“ Hrvatska katoli?ka mre?a. 11. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  23. ↑ Kultura. Novo vodstvo HKC "Bunjeva?ko kolo" , Zvonik br.162/ travanj 2008., ur. Katarina ?elikovi? , pristupljeno 18. sije?nja 2013.
  24. ↑ Radio Subotica na hrvatskom   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 2. travnja 2015. ( Wayback Machine ) Preminuo prof. đuro Lon?ar, pi?e Sini?a Juri?, 15. lipnja 2013.
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HKC_Bunjeva?ko_kolo&oldid=6531651 "