Gvozd
je op?ina u
Hrvatskoj
, u
Sisa?ko-moslava?koj ?upaniji
. Sjedi?te Op?ine Gvozd nalazi se u naselju
Vrginmost
, koje je u razdoblju od
1996.
do
2012.
također nosilo naziv Gvozd.
[3]
Gvozd je op?ina u
Hrvatskoj
, pripada
Sisa?ko-moslava?koj ?upaniji
, nalazi se podno Gvozda na kojem je poginuo posljednji hrvatski kralj narodne krvi
Petar Sva?i?
te se od tada ta gora po njemu naziva
Petrova gora
.
Popis stanovni?tva 2011. godine
[
uredi
|
uredi kod
]
Prema popisu stanovni?tva iz 2011. godine,
[4]
u op?ini Gvozd ?ivi 2970 stanovnika, od ?ega 1976 (66,53 %)
Srba
, 951 (32,02 %)
Hrvata
i 43 (1,45 %) ostalih.
Raspored stanovni?tva po naseljima:
[5]
Popis stanovni?tva 2001. godine
[
uredi
|
uredi kod
]
Po nacionalnom sastavu
Hrvati
su ?inili 40 % stanovni?tva,
Srbi
57 %, ostali 3 %. Op?ina Gvozd imala je 3779 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja:
Dana?nje op?ine
Topusko
, Gvozd i
Lasinja
prije Domovinskog rata ?inile su veliku op?inu Vrginmost.
Ovih 19 naselja nove op?ine, 1991. godine imalo je 8082 stanovnika po sastavu Srbi 94 % i Hrvati 2 %.
[6]
Gvozd je ime koje je prije bilo ime
Petrove gore
, a zna?ilo je "gora".
Stoga su ?esti zapisi iz razli?itih knjiga o hrvatskom kralju Petru preminulu na gori Petrovoj.
Naselje se od 1996. godina naziva Gvozd, do tada je nosilo ime Vrginmost. Prije 1991. godine i
velikosrpske agresije
na Hrvatsku, onda?nja op?ina Vrginmost imala je ve?insko srpsko stanovni?tvo. Uo?i rata, 1941. godine, bilo je oko 300 stanovnika, po nacionalnom sastavu Srba, osim dvije obitelji Hrvata i dvije ?e?kog porijekla.
[7]
Naselje Vrginmost je novijeg postanka, nastalo je u 17. stolje?u (vjerojatno 1688.) kada se obitelj Vrga nastanila uz potok Veliku Trep?u gdje je zatim sagrađen i most te se znalo re?i ?kod Vrgina mosta“.
[7]
[8]
[9]
[10]
Ime se pisalo razdvojeno ili spojeno
[8]
1812. Vergin-most, 1822.
[11]
Verginmoszt, 1835.
[12]
Verginmost, 1857.
[13]
Verginmost, 1888.
[14]
Vrginmost, 1910.
[15]
u njema?koj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stolje?u ime je ostalo Vrginmost te se nije vi?e mijenjalo (uklju?ivo i za vrijeme NDH.
[16]
[17]
)
Skup?tina op?ine Vrginmost formirana je na 40. zajedni?koj sjednici Op?inskog vije?a i Vije?a proizvođa?a Narodnog odbora op?ine Vrginmost odr?ane
11. kolovoza
1962.
godine. Zaklju?kom o formiranju nove op?ine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora op?ine Topusko i Narodnog odbora op?ine Pisarovina o ukidanju njihovih op?ina kao politi?ko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna op?ina sa sjedi?tem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava
Socijalisti?ke Republike Hrvatske
,
3. lipnja
1963.
godine konstituirana je Skup?tina op?ine Vrginmost. Skup?ina op?ine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnoga
[18]
referenduma (referendum se odr?ao 3. velja?e 1992.) donesena ≫Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske≪
[19]
[20]
i ≫Odluka o pristupanju op?ine Vrginmost SAO Krajini≪.
[19]
[21]
Prema Zakonu o podru?jima op?ina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i op?ina Vrginmost sa sljede?im naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatu?a, Bovi?, Brnjavac, Bukovica, ?remu?nica, Crna Draga, Crni Potok, Desni ?tefanki, Desno Sredi?ko, Donja ?emernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja ?emernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Mali?ka, Novo Selo Lasinjsko, Ostro?in, Pecka, Perna, Pje??anica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, ?ljivovac, Topusko, Trep?a, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapi?, Vrginmost.
Gvozd je po?etkom
balvan-revolucije
bio u skupu op?ina koje su dr?ali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu ?ivjeti s Hrvatima, zbog ?ega su s podru?ja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina sna?la i Srbe koji su bili za su?ivot odnosno za mirno rje?enje krize. Takva je bila sudbina onda?njeg ?elnika
Dmitra Obradovi?a
(koji se otvoreno suprotstavio politici Milana Marti?a
[22]
[23]
), ?elnika onda?njeg Vrginmosta, kojega su pobunjeni?ke srpske snage likvidirale (
crvene beretke
[24]
), optu?iv?i za zlo?in Hrvate.
[25]
[26]
4. o?ujka
odr?an je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost
Dmitar Obradovi?
, general pukovnik
Du?an Peki?
,
Jandre Bjelivuk
i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske
Milka Kufrin
.
[27]
9. sije?nja
1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici op?ina (s ve?inskim srpskim stanovni?tvom) Vojni?a, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; do?li su samo predstavnici Kostajnice i Gline.
[28]
Skup?tina op?ine Vrginmost odlukom od 15. sije?nja 1991. raspisala je referendum o pristupanju op?ine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za
3. velja?e
1991.
, koju je poni?tio
Ustavni sud Republike Hrvatske
u odluci br. U/I-14/1991 od
29. sije?nja
1991.
, jer je utvrdio da je tzv. "
Srpska Autonomna Oblast Krajine
" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skup?tina koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici op?ina Sjeverne Dalmacije i Like ? Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine ? poni?tio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti kr?i ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i naru?ava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, zbog eega je Sud osporenu odluku Op?ine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poni?tio.
[29]
Budu?i da je podru?je bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je odr?an 3. velja?e 1991. godine.
14. o?ujka
1991. oko zgrade skup?tine op?ine Vrginmost zbilo se
masovno okupljanje naroda
. Masu je predvodila
Srpska demokratska stranka
koja je tra?ila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovi?a (prista?e su?ivota Hrvata i Srba) i zabranu uno?enja ?ahovnice na podru?je op?ine Vrginmost.
[27]
?upanijsko dr?avno odvjetni?tvo u Karlovcu u ponovljenom je postupku nekada?njem predsjedniku Srpskog nacionalnog vije?a t.zv. SAO Krajine
Mili Daki?u
(prvo je bilo u odsutnosti, kad je osuđen na 20 godina) navelo da ?e dokazati da je Daki? organizator naoru?anih skupina na podru?ju
Vojni?a
koje je politi?kim djelovanjem poticao na nasilje; 2014. je oslobođen jer "na kraju dokaznog postupka tu?iteljstvo nije uspjelo prona?i direktnu vezu kojom bi dokazalo umije?anost")
[30]
[31]
).
[30]
Onda?nji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Josip Boljkovac
, izjavio je da za Daki?a doznao tek preko Obradovi?a. Prema Boljkov?evim rije?ima, na sastanku njih dvoje na Kordunu Obradovi? je Boljkovcu kazao da ?e nazvati u Vojni? da se ne dogodi kao ?to se dogodilo u Vrginmostu.
[32]
1. travnja
1991. t.zv. izvr?no vije?e "SAO Krajine" u Korenici donijelo je odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. U tu su planiranu velikosrpsku tvorevinu trebale u?i op?ine Knin, Benkovac, Obrovac, Gra?ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni?, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac "te sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op?ina i ona koja se ubudu?e izjasne za pripajanje u procesu razgrani?enja."
[33]
Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele pro?i preko podru?ja gvo?ke op?ine
4. srpnja
i u?le u
Topusko
.
[27]
2. studenoga
1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. korduna?ka brigada) za Vrginmost.
[34]
Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "
iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojni?u, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika
." 16. lipnja 1992. na Topli?kim kosama nedaleko od Topuskog te?ko je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradovi?. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradovi? je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.
[34]
4. sije?nja 1995. u Gvozdu je po?elo uređivanje ku?e za boravak ili rezidenciju
Milana Marti?a
, ?to je prema nekima to bio rezultat sukoba s
Mikeli?em
i
Babi?em
.
[35]
Vladin povjerenik
[9]
[36]
1996. godine podnio je inicijativu za preimenovanje mjesta Vrginmost u Gvozd ?to je skup?tina Sisa?ko-moslava?ke ?upanije prihvatila.
[8]
[37]
Dana 11. lipnja 2012. godine op?insko vije?e Gvozda donosi odluku o promjeni imena naselja u Vrginmost (od nazo?nih 10 vije?nika, jedino je vije?nica HDZ-a bila protiv promjene, a ostali su, na ?elu sa SDSS-om i SDP-om odlu?ili da se Gvozdu vrati ime Vrginmost).
[38]
Nakon ovoga su uslijedili prosvjedi hrvatskog stanovni?tva na kojima tvrdili da "odluka odra?ava stav stanovnika devet okolnih sela op?ine Gvozd, a ta su sela nastanjena Srbima, za razliku od Hrvata koji ?ine 95 % od 1122 stanovnika naselja Vrginmost".
[38]
Prema
[39]
od 1095 stanovnika naselja Gvozd, 755 je Hrvata je 68,94 %, a Srba je 322, ?to je 29,4 %.</ref>
[
Potrebna jo? jedna potvrda informacije od DZS-a RH.
]
Hrvati su se usprotivili ovoj promjeni imena te naselje i dalje nazivaju Gvozdom (katoli?ka Crkva,
[40]
[41]
HDZ,
[42]
hrvatska nacionalno svjesna desnica,
[43]
mjesni ve?inski Hrvati,
[44]
hrvatska zajednica na Facebooku
[45]
i hrvatski mediji koji nisu u inozemnom vlasni?tvu.
[46]
3. studenoga 2012. u Gvozdu je odr?an prosvjedni skup u organizaciji
Hrvatske stranke prava
i Hrvatskog nacionalnog fronta (HNF) zbog odluke op?inskog vije?a o promjeni imena.
[47]
Na prosvjedu je bilo oko 350 prosvjednika.
[38]
Zadnji hrvatski kralj narodne krvi
Petar Sva?i?
poginuo je na planini Gvozdu, koja je po njemu dobila ime
Petrova gora
.
- Ognjeslav Utje?enovi? Ostro?inski
, srpski politi?ar i knji?evnik u
Habsbur?koj Monarhiji
- Gabrijel Rodi?
, visoki dr?avni du?nosnik u
Habsbur?koj Monarhiji
- Mile Mrk?i?
, ratni zlo?inac
- Branko Mamula
, admiral flote Jugoslavenske narodne armije
- Rade Bulat
, in?enjer, sudionik
NOB
-a, general JNA i
narodni heroj Jugoslavije
- Pavle Jak?i?
, fizi?ar, general, na?elnik ?taba ?etvrte jugoslavenske armije i
narodni heroj Jugoslavije
- Gojko Nikoli?
, lije?nik, sudionik ?panjolskog građanskog rata na strani republikanaca, sudionik
NOB
-a, na?elnik saniteta JNA,
narodni heroj Jugoslavije
, diplomat i pisac
Vrgomo??ani su i prvi ?lanovi hrvatskog pop rock sastava
ITD Band
,
[48]
[49]
[50]
Branislav Beki? (vokal), Milan Beki? (bas gitara) i Neboj?a Tep?i? (bubnjevi). Vrgomo??an je i Rastislav Topoljski (klavijature) koji se sastavu pridru?uje kasnije, dok je Jadranko Mileusni? (gitara),
Vojni?arac
.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Na Petrovoj gori nalazi se spomenik posljednjem hrvatskom kralju narodne krvi Petru Sva?i?u (kraljev grob).
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna
, posve?en antifa?isti?koj borbi i stradanjima stanovni?tva Banovine i Korduna u Drugom svjetskom ratu, sagrađen je 1982. godine prema rje?enju poznatog kipara
Vojina Baki?a
.
Na podru?ju Vrginmosta nalaze se utvrde
Bovi?
,
Kirin
i
Ostro?in
. Danas su od tih utvrda raspoznatljive samo lokacije, koje su povrh istoimenih sela, ali nisu istra?ene.
[51]
Na podru?ju op?ine Gvozd postoji jedna osnovna ?kola koja nosi ime O? "Gvozd".
- Suncokret ? Centar za razvoj zajednice,
[52]
nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata
Do 1995. godine i
Oluje
, u Vrginmostu je postojao
nogometni
klub
NK Jedinstvo Vrginmost
. On je uga?en odlaskom
srpskog
stanovni?tva, te su umjesto njega godinu dana kasnije
Hrvati
povratnici osnovali
NK Napredak
, koji je 1999. godine promijenio ime u
NK Gvozd
- ↑
Registar prostornih jedinica Dr?avne geodetske uprave Republike Hrvatske
.
Wikidata
Q119585703
- ↑
Popis stanovni?tva, ku?anstava i stanova 2021. ? stanovni?tvo prema starosti i spolu po naseljima
(
hrvatski i engleski
).
Dr?avni zavod za statistiku
. 22. rujna 2022.
Wikidata
Q118496886
- ↑
Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost
- ↑
Dr?avni zavod za statistiku: Stanovni?tvo prema narodnosti po gradovima/op?inama, popis 2011. godine
- ↑
Dr?avni zavod za statistiku: Stanovni?tvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. godine
- ↑
Popis stanovni?tva. 1991, Narodnosni sastav Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 881, Republi?ki zavod za statistiku, Zagreb 1992.
ISSN
0351-9740
- ↑
a
b
Znaci
Du?an Bai?: Kotar Vrginmost u NO Borbi
- ↑
a
b
c
Op?ina Gvozd
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 18. velja?e 2021. (
Wayback Machine
) Povijest op?ine Gvozd (Izvor: Udruga Suncokret)
- ↑
a
b
NovaTV
Gvozd ?e se opet zvati Vrginmost
- ↑
t-portal.hr
[
neaktivna poveznica
]
Gvozd ponovno postaje Vrginmost!
- ↑
Detalj karte Zagreba?ke biskupije iz 1822. (Arhiv HAZU)
( iz knjige Vojna Hrvatska La Croatie Militaire Drago Roksandi?, Biblioteka Povijesna istra?ivanja?kolska knjiga ? Stvarnost, Zagreb 1988. 2 svez.
ISBN
86-03-99036-0
)
- ↑
cro-eu
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 4. o?ujka 2016. (
Wayback Machine
) Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija Karlova?ke vojne krajine, Mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka ?Li?ke ?upe”, Gospi?, 1988, Vojni?ka kumpanija br. 4
- ↑
Zemljovid Hrvatske i Slavonije s krajinom vojni?kom (M. Katzenschlager, Karta Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1857. ) Nacionalna i sveu?ili?na biblioteka, Zagreb, katalo?ki br. 208
- ↑
Zemljovid ?upanije Zagreba?ke (priredio Ivan Steklasa) iz 1888. Nacionalna i sveu?ili?na biblioteka, Zagreb, kat.br 213 geografijski zavod Dragutina Ljudevita Posnera i sina
- ↑
karta
Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete
- ↑
S N V
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 30. listopada 2020. (
Wayback Machine
) Dragan Grozdani?: Gvozdeni govor mr?nje
- ↑
Radio Slobodna Evropa
Ankica Barbir-Mladinovi?: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost
- ↑
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. sije?nja 1991.
(Narodne novine, br. 4/91. od 2. velja?e 1991.)
≫Poni?tava se Odluka o raspisivanju referenduma o pristupanju op?ine Vrgimnost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine od 15. sije?nja 1991. godine, br. 2194-01-91-1.≪
(
29. sije?nja 1991.
)
- ↑
a
b
Katica Miholovi?,
?etrdeset godina Dr?avnog arhiva u Karlovcu
, Dr?avni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195.,
ISBN
953-96199-8-X
- ↑
klasa: 021-05/91-01-24
- ↑
klasa: 021-05/91-01-01
- ↑
Braniteljski portal/Novi list:
Bogdan Boro Rkman ? od ratnohu?ka?kog novinara Srpske Krajine do sisa?ko-moslava?kog do?upana
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 8. prosinca 2015. (
Wayback Machine
), Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
Robert Frank:
Bogdan Boro Rkman ? od ratnohu?ka?kog novinara Srpske Krajine do sisa?ko-moslava?kog do?upana
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 9. prosinca 2015. (
Wayback Machine
), Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
Andreja Thomas:
Svjedo?enje Josipa Boljkovca: O Mili Daki?u nisam ni?ta znao
, 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
Denis Romac:
Milo?evi? je od Topuskog ?elio napraviti Srebrenicu
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 8. prosinca 2015. (
Wayback Machine
), Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
(srp.)
?asnik KOS-a svedo?io na suđenju Slobodanu Milo?evi?u
, B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
a
b
c
(srp.)
?itali smo za Vas
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 5. o?ujka 2016. (
Wayback Machine
) iz knjige
Mile S. Daki?a
: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Hrvatskog informativnog centra (
http://www.hic.hr/
). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku:
HIC
.
Dopusnica nije potvrđena
VRTS-om
.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je
ovdje
.
- ↑
HIC
Kronologija Domovinskog rata u Banovini
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Hrvatskog informativnog centra (
http://www.hic.hr/
). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku:
HIC
.
Dopusnica nije potvrđena
VRTS-om
.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je
ovdje
.
- ↑
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. sije?nja 1991.
, Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
a
b
Andreja Thomas:
Po?elo ponovno suđenje Mili Daki?u: Ne osje?am se krivim
, 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
Zdravko Bi?ak:
Mile Daki? oslobođen optu?be za smrt hrvatskih policajaca
, 16. sije?nja 2014., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
Andreja Thomas:
Svjedo?enje Josipa Boljkovca: O Mili Daki?u nisam ni?ta znao
, 24sata, 12. lipnja 2012., 1. prosinca 2015.
- ↑
Kronologija 1991. godine
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 8. prosinca 2015. (
Wayback Machine
) UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
a
b
(srp.)
?itali smo za Vas
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 6. svibnja 2013. (
Wayback Machine
) iz knjige Mile S. Daki?a: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Hrvatskog informativnog centra (
http://www.hic.hr/
). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku:
HIC
.
Dopusnica nije potvrđena
VRTS-om
.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je
ovdje
.
- ↑
(srp.)
?itali smo za Vas
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 4. rujna 2019. (
Wayback Machine
) iz knjige Mile S. Daki?a: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mre?nih stranica Hrvatskog informativnog centra (
http://www.hic.hr/
). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku:
HIC
.
Dopusnica nije potvrđena
VRTS-om
.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je
ovdje
.
- ↑
Novi list
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 11. prosinca 2012. (
Wayback Machine
) Damir Kundi?: Prokletstvo pro?losti susti?e kordunski gradi?
- ↑
Hrvatska rije?
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 10. o?ujka 2013. (
Wayback Machine
) Promjene naziva mjesta: Od podila?enja vlasti do legalizacije etni?kog ?i??enja
- ↑
a
b
c
Slobodna Dalmacija
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 2. velja?e 2014. (
Wayback Machine
) M. Pi?kor: I Torcida izrazila potporu Hrvatima Gvozda, najavljuju?i svoj dolazak na prosvjed , 6. studenoga 2012.
- ↑
DZS: Rezultati popisa stanovni?tva 2011. po naseljima po narodnosti
,
- ↑
Slobodna Dalmacija
M. Pi?kor: Biskup Ko?i? u Gvozdu: Republika Hrvatska zaslu?uje ime Republika protu-Hrvatska, 29. listopada 2012.
"
Na po?etku svoje homilije biskup (Vlado Ko?i?) je istaknuo kako je u Gvozdu da pru?i znak potpore i ohrabri ?upljane koji su uznemireni nedavnom promjenom imena mjesta Gvozd u Vrginmost.
"
- ↑
Hrvatska rije? (Sarajevo)
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 1. studenoga 2012. (
Wayback Machine
) Biskup Ko?i? protiv promjene imena mjesta Gvozd u Vrginmost, 29. lipnja 2012.
- ↑
[-
Ve?ernji list
Vladimir Juri?i?: "
Karamarko u Gvozdu: "Gvozd ne treba mijenjati naziv, ovo je ishitrena odluka
", 13. lipnja 2012.
- ↑
Politika.hr
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 2. studenoga 2012. (
Wayback Machine
) H?SP Sisak: Protivimo se postupcima ?elnika Gvozda, 28. listopada 2012.
- ↑
Dnevnik.hr
Dalibor ?padina: Promijenili ime Gvozda u ? Vrginmost, 27. listopada 2012.
"
Op?insko vije?e Gvozda u kojem ve?inu ?ine vije?nici srpske nacionalnosti promjenom imena mjesta izazvalo je pobunu građana hrvatske nacionalnosti koji su ve?insko stanovni?tvo u mjestu.
"
- ↑
Facebook
Heroj Blago Zadro: Nastavak ?etni?ke ideologije, 24. listopada 2012.
- ↑
Hrvatski fokus
Arhivirana ina?ica izvorne stranice
od 10. rujna 2012. (
Wayback Machine
) Pavao Bla?evi?: Hrvatskoj policiji smetaju Thompsonove domoljubne pjesme, 11. svibnja 2012.
"
Po povratku Srba koji su ispred ?Oluje“ izbjegli, u op?ini Gvozd ponovno je ve?ina stanovnika srpske narodnosti, a pored domicilnih Hrvata u op?inu su se naselili prognani Hrvati iz Bosne i iz Janjeva...u obranu prognanih Hrvata naseljenih u Gvozdu... nije se digao nitko.
- ↑
T.?.:
Prosvjedni skup protiv promjene imena Gvozd u Vrginmost
, dnevnik.hr, 3. studenoga 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.
- ↑
https://www.youtube.com/watch?v=B6hFifWVteo&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk&index=1
- ↑
https://www.youtube.com/watch?v=q0wcWAknl3c&index=2&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk
- ↑
https://www.youtube.com/watch?v=0U2vpq2ZU8c&index=13&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk
- ↑
Turisti?ka zajednica Sisa?ko-moslava?ke ?upanije ?
Gvozd
[
neaktivna poveznica
]
, pristupljeno 7. studenoga 2012.
- ↑
Suncokret ? Centar za razvoj zajednice