Grigorij Rasputin

Izvor: Wikipedija
Rasputin

Grigorij Jefimovi? Rasputin ( rus. Григорий Ефимович Распутин, Pokrovskoje , 10. sije?nja 1869. ? Sankt Peterburg , 30. prosinca 1916. ), ruski sve?enik , mistik i vidovnjak . Ostvario je veliki utjecaj u carskoj Rusiji , jer je postao ?ovjek od povjerenja na dvoru ruskog cara Nikole II. [1]

Rasputin je rođen u selja?koj obitelji u sibirskom selu Pokrovskoje u Tjumenskom okrugu Tobolske gubernije (danas okrug Jarkovski u Tjumenskoj oblasti ). Imao je vjersko obra?enje nakon ?to je hodo?astio u samostan 1897. godine. Opisan je kao redovnik ili kao "strannik" (skitnica ili hodo?asnik), iako nije imao slu?benu poziciju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi . Otputovao je u Sankt Peterburg 1903. , gdje je zarobio neke crkvene i dru?tvene vođe. Postao je poznat u Sankt Petersburgu, te 1905. godine upoznao cara Nikolu II. i caricu Aleksandru .

Krajem 1906. Rasputin je krenuo raditi kao iscjelitelj jedinog carevog sina, Alekseja, koji je bolovao od hemofilije . Na dvoru su ljudi o njemu imali podijeljena mi?ljenja. Neki Rusi su ga vidjeli kao mistika, vizionara i proroka, a drugi kao religioznog ?arlatana. Vrhunac Rasputinove mo?i bio je 1915. godine kada je Nikolaj II napustio Sankt Peterburg kako bi nadgledao ruske vojske koje su se borile u Prvom svjetskom ratu , pove?avaju?i i Aleksandrin i Rasputinov utjecaj. Međutim, ruski porazi su se pove?avali tijekom rata, a i Rasputin i Aleksandra postajali su sve nepopularniji. U ranim jutarnjim satima 30. prosinca 1916., Rasputina je ubila skupina konzervativnih plemi?a koji su se protivili njegovom utjecaju na Aleksandru i Nikolu.

Povjesni?ari ?esto sugeriraju da je Rasputinova skandalozna i zlokobna reputacija pomogla diskreditirati carsku vladu i tako ubrzati svrgavanje dinastije Romanov nekoliko tjedana nakon ?to je ubijen. Izvje?taji o njegovom ?ivotu i utjecaju ?esto su se temeljili na pri?ama i glasinama. Ipak, on i dalje ostaje tajanstvena i zadivljuju?a figura u popularnoj kulturi.

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]