Geronimo
Goyathlay
(Goyaałe, Goyathle, Geronimo;
16. lipnja
1829.
?
17. velja?e
1909.
), legendarni
poglavica
plemena
Chiricahua
Apa?a
.
Pravo mu je ime bilo
Goyathlay
('Onaj koji zijeva'), i vjerojatno posljednji pripadnik bande
Bedonkohe
.
Rodio se kod
Turkey Creeka
, pritoku rijeke Gila, dana?nja dr?ava
Arizona
, ali u to vrijeme
Meksiko
.
Odgajan po plemenskim obi?ajima, imao je mnogo ?ena i najmanje ?estero djece.
Prvu ?enu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su mu?karci trgovali u gradu. Osim ?ene i troje djece ubili su mu i majku. Njegova
mr?nja
bila je neopisiva, a poglavica
Mangas Colorados
?alje ga da dovede poglavicu imenom
Cochise
i njegove ratnike koji bi im trebali pomo?i u osveti.
Ime Geronimo dobio je jer je izveo pokolj nad Meksikancima na blagdan
sv. Jeronima
. O njemu je kru?io
mit
da ga metci ne mogu ubiti. Bio je i kod
predsjednika
SAD
-a. Od
1858.
do
1886.
borio se i bje?ao pred Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim rije?ima, nikad nije bio poglavica, ve? vojni vođa. Posljednji je poglavica
Indijanaca
koji se predao vojsci SAD-a. Dogodilo se to
4. rujna
1886.
godine u Kanjonu kostura kad se Geronimo s 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao ameri?kom
generalu
Nelson Appleton Milesu. Rodnu Arizonu nikad vi?e nije vidio.
Pre?ao je na
kr??anstvo
, ali su ga zbog kockanja izop?ili iz Crkve.
Jahao je na paradi kada je ustoli?en
Theodore Roosevelt
. Pre?ivljavao je prodaju?i razglednice i sli?ne stvari. Umro je u
Fort Sillu
s 80 godina od upale plu?a.
-
Geronimo u apa?kom logoru prije predaje generalu Crooku, 27. o?ujka 1886.
-
Geronimo (desno) i njegovi ratnici s lijeva na desno: Yanozha (Geronimosov ?ogor), Chappo (Geronimov sin druge supruge) i Fun (polubrat od Yanozha) 1886.
-
Geronimo oko 1901.
-
Gereonimov grob u Fort Sillu, Oklahoma
