한국   대만   중국   일본 
Gospodarstvo Srbije ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Gospodarstvo Srbije

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Srbije
Beograd financijski centar Srbije .
Valuta srpski dinar (RSD)
Fiskalna godina kalendarska godina
Gospodarske organizacije CEFTA , BSEC
Statistika
BDP ( PPP ) 106,6 milijardi USD ( 2017. ) [1] ()
BDP rast 3% ( 2017. proc.) [1]
BDP per capita 15.200 USD ( 2017. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (9,8%), industrija (41,1%), usluge (49,1%) ( 2017. proc.) [1]
Inflacija ( IPC ) 3,4% ( 2017. proc.) [1]
Stopa siroma?tva 8,9% ( 2014. proc.) [1]
Radna snaga 2,92 milijuna ( 2017. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju 17,8% (poljoprivreda), 25,6% (industrija), 56,6% (usluge) ( 2016. proc.) [1]
Nezaposlenost 16% ( 2017. proc.) [1]
Glavna industrija automobilska , strojarska , vojna , kemijska i prehrambena industrija, osnovni metali , namje?taj , odje?a , automobilske gume [1]
Trgovina
Izvoz 14,69 milijardi USD ( 2017. proc.) [1]
Izvozna dobra automobili , ?eljezo , ?elik i drugi metalni proizvodi, oru?je i streljivo , elektroni?ki uređaji, guma , odje?a , p?enica , vo?e i povr?e [1]
Glavni izvozni partneri Italija (14,6%), Njema?ka (13,1%), BiH (8,3%), Rumunjska (5,7%), Rusija (5,4%) ( 2016. proc.) [1]
Uvoz 19,24 milijardi USD ( 2017. proc.) [1]
Uvozna dobra strojevi i transportna oprema, goriva i maziva , kemijski proizvodi, sirovine , hrana , stoka
Glavni uvozni partneri Njema?ka (12,9%), Italija (10,4%), Kina (8,4%), Rusija (7,9%), Mađarska (4,6%), Poljska (4,4%) ( 2016. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 30,6 milijardi USD ( 31. prosinca 2017. ) [1]
Prihodi 16,25 milijardi USD [1]
Rashodi 16,93 milijardi USD ( 2015. proc.) [1]
Ekonomska pomo?
Glavni izvor
Svi iznosi izra?eni su u ameri?kim dolarima

Gospodarstvo Srbije predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Srbije . Rije? je o gospodarstvu koje je u razdoblju od 1945. do 1989. bilo centralisti?ko plansko a ?inilo je dio zajedni?kog gospodarstva Jugoslavije .

Najva?nije industrijske zone nalaze se u Beogradu te podru?ju uz zapadnu Moravu , između U?ica na zapadu preko ?a?ka i Kraljeva do Kru?evca i Ni?a na istoku.

Kratka povijest gospodarstva [ uredi | uredi kod ]

Razdobje 1990-ih [ uredi | uredi kod ]

Raspadom SFRJ dolazi do ratnih zbivanja u Hrvatskoj i BiH zbog ?ega UN po?inje provoditi ekonomske sankcije a zbog sukoba na Kosovu dolazi do zra?nih napada NATO snaga 1999. godine . Ti faktori stvorili su goleme negativne posljedice na gospodarstvo koje je tijekom 1990-ih obilje?eno hiperinflacijom i trgovinskom izolacijom . Tijekom same vojne agresije na susjedne zemlje u prvoj polovici 1990-ih, nacionalni BDP je sveden na svega 40% predratnoga. Spomenuto NATO-vo bombardiranje je dobrim dijelom uni?tilo prometnu infrastrukturu ali i postoje?e industrijske pogone ?ime je procijenjena ?teta iznosila vi?e od stotinu milijardi dolara.

1993. godine Srbija s Crnom Gorom ulazi u povijest kao zemlja s najvi?om stopom inflacije u svjetskim razmjerima a koja prema?uje iznos od preko 300%. U razdoblju od svega tri godine ( 1990. ? 1993. ) porasla je stopa nezaposlenosti za 28% (sa 17 na 45%) dok su mnoge industrije propale. Tako je potkraj 1990-ih zatvoreno oko 20.000 industrijskih pogona koji su ?inili oko 1/3 ukupnog broja u zemlji. Također, izvoz je zbog ekonomskih sankcija smanjen za 3/4 dok se uvoz prepolovio.

Vlada tada?nje SR Jugoslavije poku?ala je stabilizirati padaju?e gospodarstvo određenim antiinflacijskim mjerama po?etkom 1994. Pomo?u njih uveden je novi dinar s odnosom 1:1 prema njema?koj marki , međutim, nastavak agresije na Hrvatsku i BiH je produbio gospodarsku krizu i produljio gospodarske sankcije. Jednim od najve?ih gubitaka za zemlju pokazalo se iseljavanje vi?e od ?etvrt milijuna mladih i obrazovanih ljudi koji su tijekom ratnih zbivanja emigrirali u zapadnu Europu , Australiju i SAD .

Razdobje nakon 1990-ih [ uredi | uredi kod ]

Oporavak gospodarstva zapo?eo je nakon svrgavanja Slobodana Milo?evi?a i njegova re?ima 2000. godine. Pro?av?i razdoblje te?ke ekonomske krize iz 1990-ih, srpsko gospodarstvo se po?etkom 2000-ih postepeno razvija modernizacijom i privatizacijom te se uklju?uje na vanjsko tr?i?te. To ?ini sporazumom o slobodnoj trgovini s Rusijom , pristupanjem u CEFTA-u i dr. Time je do?lo do određenih pomaka koji se u prvoj polovici 2000-ih vide u rastu BDP-a od 5,5% na godi?njoj razini.

Također, u zemlji je provedena privatizacija kako bankarskog sektora (koji je 70% u stranom vlasni?tvu) tako i nacionalog telekomunikacijskog operatera Telekoma Srbije koji je prodan norve?kom Telenoru .

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Industrija [ uredi | uredi kod ]

U Kragujevcu se nalazi koncern Crvena Zastava koji ?ini automobilsku i vojnu industriju . Budu?i da se u okolici Bora nalaze nalazi?ta bakra ondje je izgrađena i talionica tog metala dok je u Smederevu ?eljezara . U beogradskoj prijestolnici nalaze se farmaceutska i obu?arska industrija dok je proizvodnja keramike i stakla smje?tena u Aranđelovac odnosno Zaje?ar . Na podru?ju Vojvodine smje?tena je prehrambena industrija odnosno u gradovima Novi Sad , Subotica , Vr?ac i Zrenjanin .

Strojogradnja se ve?inom temelji na proizvodnji traktora i drugih poljoprivrednih strojeva u Rakovici , Zemunu , Novom Sadu i Subotici dok se u Kraljevu proizvode ?eljezni?ki vagoni . Budu?i da su u Vojvodini otkrivena manja le?i?ta sirove nafte , u Pan?evu i Novom Sadu se nalaze rafinerije za preradu tog energenta.

Automobilska industrija [ uredi | uredi kod ]

O va?nosti automobilske industrije dovoljno govori ?injenica da ona zauzima prvo mjesto u nacionalnom izvozu ?ine?i 18% ukupnog izvoza. [2] Među najzna?ajnije automobilske proizvođa?e spadaju Fiat automobili Srbija (biv?a Zastava Automobili ), Ikarus i FAP . Ta grana industrije u Srbiji ima tradiciju dugu 70 godina a po?eci su vezani uz 1939. kada je tvrtka Zastava Automobili zapo?ela s licencnom proizvodnjom Fiatovih automobila u Kragujevcu . [3]

Vojna industrija [ uredi | uredi kod ]

Vojna industrija Srbije jedna je od glavnih industrija u zemlji a ona uklju?uje proizvodnju oru?ja i streljiva a ?ine ju tvrtke Zastava Arms , PPU , Utva , Sloboda ?akak , Kru?ik Valjevo i dr. Zemlja ima dugu povijest proizvodnje oru?ja koja je zadr?ana i danas. Primjer tome je tada?nja Zastava Oru?je koja je osnovana 1853. u Kragujevcu gdje je postojala ljevaonica topova . Tu si i FOMU odnosno dana?nji Prvi partizan U?ice koji od 1928. proizvodi streljivo te UTVA ?ija proizvodnja zrakoplova (u to vrijeme zra?nih jedrilica ) datira iz 1937. Osim njih postoji i dr?avna tvrtka Yugoimport SDPR koja je namijenjena uvozno-izvoznim poslovima oru?ja na inozemno i tuzemno tr?i?te.

Zastava svoj proizvodni asortiman plasiran u preko 40 zemalja diljem svijeta dok PPU izvozi streljivo u vrijendosti preko stotinu milijuna dolara na godi?njoj razini. [4] Time je Prvi partizan tijekom 2016. bio tre?i najve?i strani izvoznik streljiva na ameri?kom tr?i?tu, iza ju?nokorejske i talijanske konkurencije. [5]

Ipak, postoji i lo?ija strana a to je da je vojna industrija u velikim dugovima dok su proizvodni pogoni i oprema zastarjeli za dana?nju proizvodnju. [4] Zbog toga je Vlada Srbije odlu?ila u?i u proces revitalizacije te industrije. [4]

Poljoprivreda [ uredi | uredi kod ]

Poljoprivreda je dugo vremena bila temelj nacionalnog gospodarstva dok je Vojvodina tradicionalno bila najva?nije poljoprivredno podru?je. Oko 36% povr?ine je pod oranicama dok 21% otpada na livade i pa?njake . Preko 3/4 poljoprivrednog zemlji?ta je u privatnom vlasni?tvu dok se najvi?e uzgajaju kukuruz , p?enica , ?e?erna repa , suncokret , krumpir , lan te povr?e i vo?e . Od vo?a prevladava uzgoj ?ljive , malina (1/3 svjetskog uzgoja), jabuka , breskvi i marelica . Zemlja je jedan od vode?ih izvoznika smrznutog vo?a dok se na malenim povr?inama uzgajaju ra? i zob .

Vinogradarstvo je razvijeno na Fru?koj gori , dijelovima ?umadije i ju?nom Pomoravlju . U zemlji je 53.000 ha pod vinogradima.

Sto?arstvo [ uredi | uredi kod ]

U zemlji je razvijeno i sto?arstvo , u prvom redu govedarstvo , ov?arstvo i svinjogojstvo . Ipak, Srbija bilje?i trend smanjenja broja stoke. [6] Razlog tome je da se poljoprivredom uglavnom bave starci, opada broj stoke dok je mehanizacija zastarjela. [7] Zbog toga se sto?ni fond godi?nje smanjuje za 3%.

Rudarstvo [ uredi | uredi kod ]

Srbija ima i znatna rudna bogatstva. Na sjeveru zemlje nalaze se le?i?ta ugljena dok su manja le?i?ta sirove nafte i zemnog plina otkrivena u Vojvodini . Također, u Srbiji se nalaze jedna od najve?ih europskih nalazi?ta bakra (rudnici kraj Majdanpeka i Bora ). Na sjeverozapadu zemlje se vadi ?eljezna ruda a u okolici Krupnja antimon (1/10 svjetskih zaliha). U dolini rijeke Kolubare i istoku Srbije nalaze se lignit i bitumen . Također, postoje i manja nalazi?ta kroma , boksita i magnezita a među omalena rudna bogatstva spadaju i zlato , srebro , olovo , cink i nikal .

Osim rudnog, Srbija obiluje i ?umskim bogatstvom te građevnim kamenom .

Turizam [ uredi | uredi kod ]

Zemlja ima veliki turisti?ki potencijal jer se osim prirodnih ljepota ondje nalazi i mnogo kulturno-povijesnih spomenika te lje?ili?ta i toplica u unutra?njosti zemlje ( Ni?ka Banja , Vrnja?ka Banja , Sokobanja i dr.). Tijekom 1990-ih prihodi od turizma su znatno opali kao i broj stranih gostiju.

Vanjska trgovina [ uredi | uredi kod ]

Srpski izvoz je uglavnom baziran na europsko tr?i?te, odnosno na podru?je zapadne Europe i Balkana . Tako je izvoz u tim regijama tijekom 2016. godine ?inio preko 40% cjelokupnog izvoza.

U odnosu na izvoz, zemlja ostvaruje trgovinski deficit jer veli?ina uvoza prema?uje izvoz. Prema procjenama CIA-inog Factbooka uvoz je za 2016. godinu iznosio 19,24 milijardi dolara. Najvi?e se uvozi iz Njema?ke , Italije i Kine , gotovo 1/3 ukupnog uvoza.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r CIA Factbook Serbia . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2019 . Pristupljeno 14. o?ujka 2018.
  2. ↑ Auto-industrija za Srbiju kao IT
  3. ↑ AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA
  4. ↑ a b c Vojne fabrike u dugovima, hale i oprema zastareli
  5. ↑ Ammo imports booming to keep up with gun sales
  6. ↑ Trend smanjenja broja stoke u Srbiji jo? uvijek nije zaustavljen . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 16. o?ujka 2018 . Pristupljeno 15. o?ujka 2018.
  7. ↑ Sto?arstvo u Srbiji na izdisaju

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

v  • u
Srbija
simboli i identitet
zemljopis
povijest
politika i gospodarstvo
dru?tvo, kultura i sport
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gospodarstvo_Srbije&oldid=6531573 "