| Gospodarstvo Kosova
|
|
| Panorama Pri?tine
|
| Valuta
|
euro
|
| Fiskalna godina
|
Kalendarska godina
|
| Gospodarske organizacije
|
CEFTA
|
| Statistika
|
| BDP
(
PPP
)
|
8,62 milijardi
USD
(
2021.
proc.)
()
|
| BDP rast
|
5,2%
(
2021.
proc.)
|
| BDP per capita
|
13,964
USD
(
2022.
proc.)
|
| BDP po sektoru
|
poljoprivreda (12,9%), industrija (22,6%), usluge (64,5%)
(
2016.
proc.)
|
| Inflacija
(
IPC
)
|
1,3%
(
2021.
proc.)
|
| Stopa siroma?tva
|
|
| Radna snaga
|
500,300
(
2017.
proc.)
|
| Radna snaga prem zanimanju
|
poljoprivreda (4%), industrija (18%), usluge (78%)
(
2017.
proc.)
|
| Nezaposlenost
|
25,9%
|
| Glavna industrija
|
rudarenje minerala, građevinski materijali, obi?ni metali, ko?a, strojevi, uređaji, hrana i pi?a, tekstil
|
| Trgovina
|
| Izvoz
|
846 milijuna
USD
(
2008.
proc.)
|
| Izvozna dobra
| rudarski i obrađeni metalni proizvodi, mineralni proizvodi, hrana i pi?a, proizvodi od plastike i gume, poljoprivredni proizvodi, proizvodi od ko?e, tekstil, strojevi i elektri?ne komponente
|
| Glavni izvozni partneri
| EU
(30%),
Albanija
(19%),
Sjeverna Makedonija
(12%),
Indija
(10%),
?vicarska
(8%)
|
| Uvoz
|
5,249 milijardi
USD
(
2021.
proc.)
|
| Uvozna dobra
| Mineralni proizvodi, hrana i pi?a, strojevi i elektri?ne komponente, vozila, kemijski proizvodi, proizvodi od plastike i gume, poljoprivredni proizvodi, tekstil, ?ive ?ivotinje
|
| Glavni uvozni partneri
| EU
(43%),
Turska
(10%),
Kina
(9%),
Albanija
(6%),
Sjeverna Makedonija
(5%),
|
| Javne financije
|
| Javni dug
|
16%
BDPa
(
2017.
proc.)
|
| Prihodi
|
2,667 milijarde
USD
(
2021.
proc.)
|
| Rashodi
|
3,101 milijardi
USD
(
2021.
proc.)
|
| Ekonomska pomo?
|
|
Glavni izvor
Svi iznosi izra?eni su u
ameri?kim dolarima
|
Gospodarstvo Kosova
je
tranzicijsko gospodarstvo
i uvelike ovisi o vanjskoj pomo?i.
Gospodarska
aktivnost
Kosova
slaba je s
BDP
-om po glavi stanovnika od 13,964
dolara
(2022.), po ?emu je na posljednjem mjestu u
Europi
(predzadnja je
Ukrajina
).
Ujedinjeni narodi
izradili su gospodarski plan i pru?ili ekonomsku pomo?, ali ne mo?e se govoriti o velikom uspjehu.
Europska unija
pru?ila je prili?no zna?ajnu pomo?, ali potrebe su i dalje ogromne. S ciljem pridru?ivanja Europskoj uniji, Kosovo je ve? jedna od zemalja koje
de facto
koriste
euro
.
Tijekom 1990-ih, ukidanje autonomnih institucija Kosova tada kao pokrajine bilo je pra?eno lo?om gospodarskom politikom, međunarodnim
sankcijama
, slabim pristupom
vanjskoj trgovini
i
financijama
te etni?kim sukobima. Ti su ?imbenici ozbiljno o?tetili ionako slabo gospodarstvo. Od progla?enja
neovisnosti
2008
. godine, gospodarstvo Kosova raslo je svake godine, s relativno malim u?incima globalne financijske krize. Postoje mnoge slabosti za njegov potencijal u
budu?nosti
, mnoge od njih vezane su za njegov međunarodno sporni status. No, tu su i potencijalne prednosti, uklju?uju?i vrlo nisku razinu
dr?avnog duga
(s obzirom da ve?inu povijesnih dugova jo? uvijek pla?a
Srbija
), budu?e obveze i snagu njezina bankovnog sustava (unato? preostalim preprekama da se to koristi za produktivne zajmove).
[1]
Ekonomski problemi s kojima se Kosovo susre?e brojni su. Slu?bena stopa
nezaposlenosti
je 25,9%, ?to pogoduje sivoj ekonomiji na ?tetu javnih financija. Gospodarstvo Kosova vrlo je ovisno o Srbiji, a nisu u dobrim politi?kim odnosima. Kosovo se suo?ava s degradacijom i nedostatkom infrastrukture ?to je
rat na Kosovu
samo pogor?ao. Distribucija
elektri?ne energije
?esto je u prekidu zbog nedostatka dovoljne mre?e i proizvodnje. Glavna
elektrana
u zemlji, smje?tena u
Obili?u
, opskrbljena
lignitom
izvađenim u blizini, djelomi?no ne radi unato? pomo?i dobivenoj od Europske unije. Nepouzdanost elektroenergetske mre?e ima posljedice za cjelokupno gospodarstvo, a posebno
industriju
. Procjenjuje se, da su doznake kosovske dijaspore ?inile oko 14 posto BDP-a, ?to se malo promijenilo u prethodnom desetlje?u.
[2]
Privatni sektor dosta se brzo razvija, a javni sektor zaostaje. Kosovo je
29. lipnja
2009
. postalo 186. dr?ava ?lanica
MMF
-a. To je prva globalna institucija koja je integrirala Kosovo od njegove neovisnosti.
?ume Kosova
?ine oko 41% cijele povr?ine teritorija
Kosova
. Ve?ina
?uma
nalazi se na jugozapadu Kosova. Procjene pokazuju da je ukupna koli?ina ?umskog
drveta
oko 40 milijuna m
3
, oko 90 m
3
drva po hektaru.
Trep?a
je veliko le?i?te
olovo
-
cin?ane
rude na
Kosovu
, koja obuhva?a zapadne, jugozapadne i ju?ne dijelove
Kopaonika
. Jedna je od najve?ih takvih
le?i?ta
u Europi.