Gospodarskom krizom
se u zanosti o narodnom gospodarstvu naziva razdoblje zna?ajnog negativnog razvoja u
gospodarstvu
. Osim toga, gospodarskom krizom se naziva i postojanje negativnog razvoja i drugih
makroekonomskih
pokazatelja (npr. razina
cijena
,
zaposlenost
, tokovi
kapitala
). Gospodarska kriza mo?e zahvatiti privredu jedne dr?ave ili vi?e njih, mo?e zahvatiti jednu gospodarsku granu ?irom svijeta, gospodarstvo vi?e dr?ava ili cjelokupno svjetsko gospodarstvo. Narodno gospodarstvo koje pogodi gospodarska kriza trpi najvi?e zbog posljedica
nezaposlenosti
i osiroma?enja ?irokih slojeva stanovni?tva, ?to mo?e dovesti do socijalnih nemira.
Obzirom na
gospodarsku konjunkturu
, postoje tri nepo?eljna oblika:
stagnacija
,
recesija
i
depresija
.
Stagnacijom
se naziva razdoblje u kojem gospodarstvo ne raste, ?to zna?i da izlazne vrijednosti (output) gospodarstva unutar nekog razdoblja ostaju jednake. Nema jedinstvenog stava o pitanju mo?e li se razdoblje stagnacije ve? smatrati gospodarskom krizom ili ne. Prema op?eprihva?enoj definiciji,
recesijom
se smatra kad se izlazne vrijednosti narodnog gospodarstva smanjuju tijekom dva uzastopna
kvartala
.
Depresija
nastupa kad ovo smanjenje outputa traje du?e od navedenog razdoblja od dva uzastopna kvartala.
Razlozi gospodarske krize su vrlo razli?iti. S jedne strane to mo?e biti nesklad između
ponude
i
potra?nje
unutar jedne narodne privrede, i to u pravilu kad potra?nja padne ispod razine ponude
roba
, pa jedan dio roba ostaje neprodan, odnosno ne nađe put do kupca. Ovo mo?e biti posljedica nepovjerenja potro?a?a u budu?i gospodarski razvoj (npr. izgledi za gospodarski rast, sigurnost vlastitog radnog mjesta i sl.). Negativni u?inak mogu imati ve?e
prirodne katastrofe
, ratna opasnost ili
teroristi?ki napadi
i sli?no. Jednako tako, nedostatak
sirovina
(npr. u obliku ?oka od cijena
nafte
) mo?e izazvati suzdr?avanje konzumenata od kupovine. Prema prista?ama teorije
Johna Maynarda Keynesa
, potra?nja dr?ave za robama ima velik utjecaj na ukupna gospodarska kretanja; ako dr?ava smanji svoje izdatke, ili povisi
poreze
, to preko svog
multiplikacijskog efekta
dovodi do smanjenja ukupne potra?nje i mo?e izazvati ili poja?ati gospodarsku krizu.
Krize rasta mogu biti izazvane i od strane ponude: odgradnja pretjeranih
kapaciteta
(tzv. strukturna kriza) mo?e dovesti do ve? navedenih nesigurnosti potro?a?a i smanjenja ukupne potra?nje.
Do pojave gospodarske krize mo?e do?i i zbog tehnolo?kog razvoja kada nove tehnologije uzrokuju propast proizvođa?a sa starim tehnologijama. Ovakva kriza mo?e dovesti do velike nezaposlenosti u jednoj privrednoj grani, ali brzo prolazi zbog naglog zapo?ljavanja u drugim privrednim granama.
