Goriva

Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost . Toplinska energija dobiva se iz goriva kemijskim procesom koji se zove oksidacija ili gorenje. U najvi?e slu?ajeva oksidacija je spajanje gorive tvari i kisika . Gorive tvari su ?esto ugljikovodici odnosno organske tvari pa time sadr?e znatni udjel ugljika i vodika , pa gorenjem nastaju u bitnoj mjeri uglji?ni dioksid i vodena para , a ovisno o sastavu goriva i drugi spojevi.

Povijesni pregled [ uredi | uredi kod ]

Isprva se energija dobivala od vjetra , vode , vodene pare ili sunca . Naj?e??i izvor za dobivanje energije bili su drva i ugljen koji su se koristili za pogon brodova , lokomotiva i termoelektrana . 1823. godine bra?a Budinin destilacijom nafte dobivaju ulje za rasvjetu , petrolej . Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je 1848. Poljak Ignacy Łukasiewicz , a prvu bu?otinu nafte izgradio je Edwin L. Drake 27. kolovoza 1859. u Titusville -u ( SAD ). Poslije pronalaska Otto-motora dolazi do naglog pove?anja potro?nje naftnih derivata. 1870. godine proizvodilo se oko 1.000.000 tona nafte godi?nje, pred Drugi svjetski rat proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina pro?log stolje?a svjetska proizvodnja sirove nafte bila je dvije milijarde i sedamsto milijuna tona godi?nje.

Rizici i ?tetnosti izgaranja [ uredi | uredi kod ]

Goriva koja gorenjem oslobađaju uglji?ni dioksid pridonose promjenama klime , jer je uglji?ni dioksid stakleni?ki plin . Pri izgaranju mogu nastati i znatno ?tetniji spojevi, pa stoga nisu sve tvari prikladne kao gorivo. Pri nepotpunom izgaranju (izgaranju uz nedovoljnu koli?inu kisika) mogu nastati ?tetni spojevi poput uglji?nog monoksida koji je vrlo opasan i plinovitih ugljikovodika. Goriva se ponekad prerađuju kako bi se smanjili ?tetni proizvodi gorenja, npr. iz teku?ih goriva se ponekad uklanja sumpor kako bi se sprije?ilo odnosno smanjilo nastajanje sumpornog dioksida koji s vodom u atmosferi tvori sulfatnu kiselinu ( kisele ki?e ).

Podjela goriva [ uredi | uredi kod ]

Podjela goriva prema agregacijskom stanju [ uredi | uredi kod ]

Kruta goriva:

- drvo ,

- ugljen .

Kapljevita (?teku?a”) goriva:

- prirodna kapljevita goriva - nafta,

- sinteti?ka kapljevita goriva - derivati nafte,

Prema na?inu primjene kapljevita goriva su: benzin , petrolej , kerozin , dizel (uklju?uju?i i biodizel ), lo?iva ulja i raketna goriva .

Plinovita goriva:

- prirodni, zemni plin ,

- propan ,

- butan ,

- bioplin .

Podjela goriva prema nastanku [ uredi | uredi kod ]

Fosilna :

- biljnog porijekla,

- ?ivotinjskog porijekla.

Mineralna:

- anorganske mineralne tvari i

- umjetna; sinteti?ka ? goriva proizvedena kemijskim procesima.

Podjela goriva prema vrsti izvora energije [ uredi | uredi kod ]

kemijska (goriva koja izgaraju, oksidiraju)
nuklearna (izraz novijeg datuma, ozna?ava tvari koje energiju oslobađaju nuklearnim reakcijama , a ne kemijskim).