Giovanni Giustiniani Longo (gr?. Ιω?ννη? Λ?νγο? Ιουστινι?νη?, I?ann?s Longos Ioustinian?s ; lat. Ioannes Iustinianus Longus ; 1418. ? 1. lipnja 1453. ) bio je đenovski vojskovođa koji je zapovijedao kopnenim snagama Bizantskoga carstva za vrijeme opsade Carigrada 1453. godine. ^[1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Prije opsade Carigrada [ uredi | uredi kod ]

Sin Bartolomeja Giustiniania, ^[2] rođen je vjerojatno u Genovi, oko 1418. godine iz jednog od dva o?eva braka, prvi s Novellinom Raffaelea Giustinianija Arangia, drugi s Eleonorom di Valerano Spinola. Imao je i brata Galeazza, također trgovca i pomorskog kapetana.

Obitelj Giustiniani ^[3] se u Genovi politi?ki uzdigla tijekom druge polovice 14. stolje?a, kada je predak obitelji Antonio Giustiniani stekao toliki utjecaj da je, između ostaloga, 1390. godine prognan iz grada s du?dom Antoniottom Adornom zbog straha da ?e ga upravo on zamijeniti. Po povratku iz izgnanstva, Antonio je 1401. godine obna?ao du?nost jednog od dvojice republi?kih priora, a ugovorima je stekao kontrolu nad otokom Chiosom za svoju obitelj. Antoniovi nasljednici su se vi?e okrenuli trgovini nego politici, pa se tako i Giovanni Giustiniani ^[4] ve? 1443. bavi trgovinom u ime oca Bartolomeja. Pri tome je ?esto sklapao sumnjive poslove i nije puno mario za vra?anje dugova, pa mu je du?d Raffaele Adorno 1446. godine zaplijenio dio imovine.

Kada 1447. godine dolazi do pobune protiv obitelji Adorno, Giustiniani staje uz frakciju obitelji Fregoso, te 1447. Giano Fregoso postaje novi du?d. Zbog toga Giustiniani biva bogato nagrađen, nakon ?ega je organizirao privatnu flotu i po?inje se baviti piratstvom na obalama Provanse. Iste godine imenovan je upraviteljem rata i konzulom Teodosije na razdoblje od jedne godine, ali je titulu konzula zadr?ao i sljede?e dvije godine.

Opsada Carigrada [ uredi | uredi kod ]

Kako 1452. godine zapo?inju pripreme Osmanskog carstva za kona?no osvajanje Carigrada, bizantski dvor je zatra?io vojnu pomo? od europskih monarhija. U tu svrhu du?d Pietro Fregoso zapo?inje nova?enje ljudi, kojima se, pritisnut optu?bama za piratstvo od politi?kih protivnika, pridru?uje i Giovanni Giustiniani. U sije?nju 1453. godine dolazi u Carigrad s dva bojna broda puna zaliha hrane i baruta te 300 đenovljana s otoka Chiosa i jo? 400 poslanih od strane Republike Genoe. Iste godine bizantski car Konstantin XI. Palaelog mu dodjeljuje titulu protostratora te ga imenuje zapovjednikom kopnenih obrambenih snaga Carigrada, pritom mu obe?av?i i otok Lemnos za osobni posjed.

Osmanska vojska po?ela se okupljati ispred grada 2. travnja, dok je sam sultan Mehmed II. Osvaja? pred grad stigao 5. travnja 1453. godine, kada je po?ela blokada i opsada grada. Centralni obrambeni polo?aj koji je dr?ao Giustiniani bio je kod Zlatnih vrata, glavnog ulaza u sam grad s kopna. Njegova karizma i stru?nost bili su klju?na u organiziranju obrane s relativno malenim brojem lo?e uvje?banih branitelja grada te u spre?avanju sukoba među Grcima, Genovljanima i Mle?anima. Unato? stalnom bombardiranju zidina grada od strane velikih osmanskih topova, pod Giustinianijevim vodstvom one su preko no?i popravljene i utvrđivane dok se uzaludno ?ekala pomo? europskih monarhija.

Na posljednji dan opsade grada, 29. svibnja 1453. godine, Giustiniani je te?ko ranjen iz osmanskog topa u tijelo i ruku, te su ga njegovi vojnici iznijeli sa zidina kroz mala vrata u grad. Gubitak zapovjednika izazvao je paniku i strah među braniteljima, te su i oni kroz ista vrata provalili u grad pritom dobrim dijelom napustiv?i obranu zidina. Grad je isti dan pao u Osmanske ruke nakon 53 dana opsade.

Giustinianija su njegovi vojnici uspjeli izvesti iz grada, ali je te?ko ranjen preminuo 1. lipnja na putu za Chios. Pokopan je u crkvi Sv. Dominika na Chiosu, koja je uni?tena u potresu 1881. godine ali pronađeno je nekoliko fragmenata natpisa s grobnice.

Obitelj [ uredi | uredi kod ]

Oko 1447. godine Giustiniani je o?enio Clemenzu Fregoso, sestru budu?eg du?da Pietra Fregosa, sklopiv?i tako mo?an savez s vladaju?om obitelji u Genovi. Vjerojatno nisu imali djece jer nakon njegove smrti kao izvr?itelj oporuke navodi se njegov brat Galeazzo, koji i nakon toga nastavlja upravljati njegovim posjedima na jednako beskrupulozan na?in kao i Giovanni Giustiniani.

Knji?evnost i film [ uredi | uredi kod ]

• U romanu Mike Waltarija The Dark Angel Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
• U romanu Petera sandhmana Porphyry and Ash Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
• U romanu Jacka Highta Siege Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
• U turskom filmu Istanbul'un Fethi iz 1951. godine Giustinianija glumi turski glumac Kemal Ergunenc .  
• U turskoj miniseriji Fetih 1453. Giustinianija glumi turski glumac Cengiz Co?kun .
• U turskoj dokumentarnoj seriji Rise of Empires: Ottoman Giustinianija glumi turski glumac Birkan Sokullu .

Izvori [ uredi | uredi kod ]