Futurizam je kulturni pokret nastao po?etkom 20. st. u Italiji , a stekao je poklonike i u drugim zemljama, naro?ito u Rusiji .

Futuristi nisu svoje podru?je interesa i djelovanja grani?ili samo na knji?evnost , slikarstvo i kiparstvo , nego su istra?ivali i druge vidove umjetnosti, kazali?te , glazbu , arhitekturu , ples , fotografiju , film , pa ?ak i gastronomiju , a domi?ljali su se i posve novima: godine 1921. objavljen je Manifest taktilizma , umjetnosti opipa .

Povijest i odlike [ uredi | uredi kod ]

Ideolog futuristi?kog pokreta bio je Filippo Tommaso Marinetti , koji je 1909. god. u francuskom dnevniku Le figaro objavio Manifest futurizma . U njemu proklamira na?ela futurizma: gnu?anje spram pro?losti, naro?ito spram tradicionalne umjetnosti, te veli?anje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju. Automobil, avion, industrijski grad postali su novi mitski toposi , jer su predstavljali trijumf tehnologije, ?ovjekova ?eda, nad prirodom.

Marinettijeva polemi?nost brzo je privukla druge knji?evnike kao ?to su: Giovanni Papini i Aldo Palazzeschi , ali i mlade, ali ve? afirmirane slikare koji su htjeli pro?iriti te ideje na figurativne umjetnosti: Umberta Boccionija , Carla Carra i Luigija Russola . Zapo?ela je prva faza futurizma, a u godinama koje su slijedile futurizam se sve jasnije profilirao, naro?ito u svojoj razlici spram kubizma . Također se profiliraju, i mijenjaju, i interesi i izri?aji njegovih predstavnika: Severini naginje apstrakciji, Boccioni se pribli?ava simbolizmu, Russolo se posve?uje muzici.

Futurizam gubi na utjecaju kada 1915. mnogi njegovi predstavnici odlaze u rat. Smr?u Boccionija i Sant'Elije , te otpadni?tvom Severinija i Carra, futurizam prelazi u drugu, eklekti?niju fazu, koja traje do Marinettijeve smrti 1944.

Ideologija veli?anja rata kao izraza vitalnosti i na?ina pro?i??enja, kao i agresivan nacionalizam doveli su do povezivanja futurizma s fa?izmom .

Futurizam u knji?evnosti [ uredi | uredi kod ]

Najve?i je doprinos futurizma knji?evnosti ideja rije?i na slobodi ( parole in liberta ), koju je Marinetti izlo?io u trima manifestima. U prvom od njih, Tehni?kom manifestu futuristi?ke knji?evnosti iz 1912., programu umjetnika u futurizmu, nala?e se kako valja ≪uni?titi sintaksu≫, ≪glagol koristiti u infinitivu≫, ≪ukinuti priloge≫, ≪ukinuti interpunkciju≫, ≪ukinuti pridjeve, kako bi gola imenica zadr?ala svoju bitnu boju [bez nijansi]≫, i tako dalje. Klju?na rije? futurista bila je pobuna, bilo to pobuna protiv tradicionalnog, emocija ili ?ak estetike. Pod utjecajem industrijske revolucije, knji?evnici su ?eljeli izborom rije?i posti?i ritam rada strojeva i to koriste?i imenice, glagole u infinitivu, izbacuju?i interpukcijske znakove do tog da su unosili matemati?ke znakove: plus (+), minus (-), puta (*) i sli?no.

Glavni predstavnik ruskoga knji?evnog futurizma bio je Vladimir Vladimirovi? Majakovski koji je unio neke novosti. Zapo?eo je pisati o novoj temi-gradu i kako bi uvjerljivije zvu?ao u tome po?eo je koristiti jezik ulice(?argonizme i vulgarizme). Njegovi stihovi nisu bili pisani u redovima, nego u stupcima ?to nazivamo stupnjeviti stih. Uz to, napisao je ruski manifest 1912. u Almonu zvan Pljuska dru?tvenom ukusu . U futurizmu Rusi su svoje pjesme ?itali na trgovima tako da djeluju kao govor.

Futurizam u slikarstvu [ uredi | uredi kod ]

Manifest futuristi?kih slikara ( Il manifesto dei pittori futuristi ), objavljen je 1910., a iste godine izlo?eni su u Milanu i prvi futuristi?ki radovi.

Kao posljedica estetike brzine, u futuristi?kom slikarstvu prevladava element dinamizma: u pokretu sudjeluju i objekt i prostor unutar kojega se on kre?e. Iluziju kretanja likova ?esto posti?u simultanim sekvencama kretanja na istoj plohi; vizualni dojam inspiriran strobofotografijom (vi?e etapa pokreta na istoj fotografiji). Dinamizam vlakova, aviona, u?urbanost svakodnevnog ?ivota ( pas u ?etnji s vlasnicom, djevoj?ica koja tr?i balkonom, plesa?ice ) nagla?eni su komplementarnim bojama i sna?nim potezima kistom. Svoj analiti?ki pristup stvarnosti, geometrijski karakter oblika, fragmentaciju i dekompoziciju plohe i volumena, futuristi duguju kubizmu . Nagla?eno je i kubisti?ka tehnika lomljenja slikarske povr?ine na djeli?e, od kojih svaki bilje?i druga?iju prostorno-vremensku perspektivu, dok je izraziti kolorizam u suprotnosti s monokromijom nekih kubista. U poku?ajima da slikarskim sredstvima prika?e zvukove, futurizam se pribli?ava apstrakciji . Futurizam je opre?an stati?nosti i nepomi?nosti metafizi?kog slikarstva Giorgia de Chirica .

Nastojanja futurizma također su, sa svoje strane, dijelom uklopljena u druge pokrete: art deco , vorticizam , dadaizam , nadrealizam .

Popis futuristi?kih slikara [ uredi | uredi kod ]

Futurizam u arhitekturi [ uredi | uredi kod ]

U sredi?tu zanimanja futuristi?kih arhitekata je grad , viđen kao simbol dinamike i modernosti. Arhitektonski se projekti odnose na grad budu?nosti. U opreci spram klasi?ne arhitekture, koja se osuđuje kao stati?na i monumentalna, idealan futuristi?ki grad karakteriziraju pokret i promet . Futuristi?ka je utopija grad kao trajno gradili?te, u vje?nom kretanju. Monolitni neboderi s terasama i mostovima , kakve je primjerice projektirao Antonio Sant'Elia , u futuristi?koj bi zamisli tvorili golemu, povezanu, vi?erazinsku konurbaciju .

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Ф?л?ппо Томмазо Мар?нетт? . Битва за Тр?пол? (авд?окнига). Ки?в. Книгарня Кр?пто-бар. 2019 р. ( ukr. )

• Antun Gustav Mato? , Futurizam , PDF na stranicama Matice Hrvatske . Prvotno objavljen tekst u Obzoru br. 18., Zagreb , 23. o?ujka 1913., str. 1. ? 3.
• Futurizam , blog na blog.dnevnik.hr
• Kronologija likovne umjetnosti prve tre?ine 20. st.

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Futurizam