Furlanija ^[1] ( furlanski : Friul , Friułi , njema?ki : Friaul , talijanski : Friuli ) povijesna je pokrajina koja se nalazi na sjeveroistoku Italije . S Julijskom krajinom ?ini autonomnu regiju Furlanija-Julijska krajina . U Furlaniji ?ivi narod Furlani koji govori furlanski .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Tijekom antike u Furlaniji su ?ivjeli Liguri , a poslije Veneti . Podru?je Furlanije su u 2. stolje?u pr. Kr. pokorili Rimljani . Rimljani su 181. pr. Kr. osnovali Akvileju , a kasnije Forum Iulii (dana?nji ?edad ). ^[1] Od imena potonjeg grada nastalo je talijansko ime Furlanije, Friuli . ^[2] Furlaniju u 6. stolje?u osvajaju Langobardi , a 774. Franci . Franci joj daju status markgrofovije . Erih , markgrof Furlanije, je 799. ratovao protiv Avarskog Kaganata i Hrvata . ?etiri godine kasnije Hrvatska je pala pod frana?ku vlast. Furlanski markgrofovi Kadaloh i Balderik su ratovali protiv Ljudevita Posavskog ( Ljudevitov ustanak ). Bavarskoj je 952. pripala Furlanija. Svetorimski car Henrik IV. je 1077. poklonio Furlaniju akvilejskom patrijarhu . Mleta?ka Republika je 1420. stekla ve?inski dio Furlanije, dok su gori?ki grofovi stekli manji dio kojeg su dr?ali do 1500. kada je taj dio zauzela Habsbur?ka Monarhija . Godine 1815. odr?an je Be?ki kongres , kojim su ?itavu Furlaniju dobili Habsburgovci. Podru?je Furlanije koje je prije kontrolirala Mleta?ka Republika, 1866. je postala dio Kraljevine Italije . Isto?ni dio Furlanije je postao dijelom Italije nakon Prvog svjetskog rata . ^[1]

Izvori [ uredi | uredi kod ]