한국   대만   중국   일본 
Fujiwara no Kamatari ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Fujiwara no Kamatari

Izvor: Wikipedija
Kikuchi Yosai : Fujiwara no Kamatari.

Fujiwara no Kamatari (japanski 藤原 鎌足, ふじわら の かまたり, 22. godina carice Suiko / 614. ? 16. dan 10. mjeseca 8. godine cara Tenjija / 14. studenoga 669. ) bio je japanski dr?avnik, politi?ar i dvorjanin na japanskom dvoru u razdoblju Asuci . [1]

Osniva? je japanskog klana Fujiware . Sam Kamatari je rodom iz klana Nakatomija . Sin je Nakatomija no Mikeka . Ime koje je Fujiwara no Kamatari dobio kad se rodio bilo je Nakatomi no Kamatari (japanski 中臣 鎌足). Malo prije nego ?to je umro, primio je prezime Fujiwara koje mu je dodijelio car Tenji .

Kamatarijev sin bio je Fujiwara no Fuhito (Fubito), va?ni dostojanstvenik na dvoru. Kamatarijev ne?ak Nakatomi no Omimaro postao je glavnom osobom ?intoisti?kog sveti?ta Isea (Ise Jing?, 伊勢神宮) posve?enog bo?ici Amaterasu . Sveti?te se nalazi u istoimenom gradu .

Bio je prijatelj i podupiratelj carevi?a Nake no ?ea (Naka no ?e) koji je poslije postao car Tenji . Kamatari je bio glavni Jingi no Haku odnosno ritualista ?inta . Kao takav bio je glavnim protivnikom rastu?e mo?i i ra?irenosti budizma na dvoru i u narodu. Ishod toga je taj da su 645. godine carevi? Naka no ?e i Kamatari napravili dr?avni udar na dvoru, poznat u povijesnoj znanosti kao izgred Isshi (乙巳の?, Isshi no Hen) ili izgred iz 645. godine. Carevi? je zaklao dr?avnika Sogu no Iruku koji je mnogo utjecao na caricu K?gyoku . Nakon toga se je ubio Irucin otac Soga no Emishi .

Caria K?gyoku je bila prisiljena abdicirati u korist njena mlađeg brata koji je postao car K?toku . K?toku je potom postavio Kamatarija za naidaijina (ministra unutarnjih poslova).

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Nussbaum, Louis-Frederic. (2005.). "Fujiwara no Tadahira" in Japan Encyclopedia , str. 203. , str. 203., na Google knjigama ; Brinkley, Frank et al. (1915.). A History of the Japanese People from the Earliest Times to the End of the Meiji Era, str. 203. , str. 203., na Google knjigama

Literatura [ uredi | uredi kod ]