Freon je zbirno ime za vi?e vrsta plinova koji su se upotrebljavali ili se upotrebljavaju u rashladnim strojevima . Iako pogre?no, to ime se po?elo upotrebljavati za skoro sve vrste rashladnih medija, bez obzira na kemijski sastav, pa se tako do?lo i do apsurdne situacije da se freonom nazovu i neki plinovi poput ugljikovodika : metana , etana , propana ,...

Op?enito o freonu [ uredi | uredi kod ]

Freoni su fluorovi i klorovi derivati metana i etana, plinovi iz porodice haloalkana , koji se koriste u rashladnoj tehnici kao rashladni medij. Kratice za najva?nije tipove freona su CFC (en. prva slova za klor - fluor - ugljik ) ili HCFC ( vodik - klor - fluor - ugljik ). Najpoznatiji freoni su R-12 i R-22 koji su bili najva?niji u proizvodnji rashladnih uređaja. Freoni su netopljivi u vodi, a prodiru visoko u stratosferu jer su inertni u kemijskim reakcijama.

Svojstva [ uredi | uredi kod ]

Freon je nezapaljiv plin bez boje, mirisa i okusa i nije otrovan. To je dokazao Thomas Midgley udi?u?i taj plin i ispuhuju?i ga u otvoreni plamen svije?e. Za svoju svrhu, plin je ispunio sva o?ekivanja, a primjenu nije morao ni tra?iti jer je primjena na?la njega. Do 1935 godine, pet godina od otkri?a Freona, prodano je preko 8 milijuna hladnjaka.

Nekoliko desetlje?a nakon otkri?a freona, otkrilo se koliko je on zapravo ?tetan za cijeli ?ivot na Zemlji, a to je znao u samom po?etku njegov izumitelj - Thomas Midgley. Lako gorivo ? 'Leaded gasoline', jedan od najve?ih zagađiva?a atmosfere, otkrio je isti izumitelj.

?tetnost [ uredi | uredi kod ]

Ozon je altropska modifikacija kisika, nalazi se 15-20 km iznad Zemljine povr?ine i ?ini sloj koji nas ?titi od UV zraka. Bez njega izumro bi sav ?ivot na Zemlji. Freon je, kao i ozon, rjeđi od zraka ?to zna?i da ?e se u atmosferu popesti do ozona, tamo ostati i reagirati. Nakon ?to se jedna molekula freona, npr. CCl3F(g) popne do ozonskog sloja, bit ?e izlo?ena UV zrakama ?to ?e dovesti do raspadanja molekule na CCl2F(g) + Cl(g). Dalje ?e te raspadnute molekule reagirati direktno s ozonom Cl(g) + O3(g) --> ClO(g) + O2(g), ClO(g) + O(g) --> O2(g) + Cl(g) Iz ovoga se mo?e zaklju?iti da jedna molekula freona mo?e uni?titi puno molekula ozona. Mjerenjima je ustanovljena ?injenica da jedna molekula freona u atmosferi ostaje 50 do 100 godina ?to nas dovodi do zaklju?ka da ?emo posljedice trpiti jo? dugo. Jedino dugoro?no rije?enje problema je istiskivanje freona iz upotrebe, tj. pronalazak ili kori?tenje postoje?ih alterntiva.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Hladnjaci koji su postojali do tridesetih godina dvadesetog stolje?a, kao rashladno sredstvo, koristili su otrovne plinove: amonijak (NH3), metilni klorid (CH3Cl) i sumporov dioksid (SO2). Nakon brojnih kobnih nezgoda uzrokovanih curenjem metilnog klorida iz hladnjaka, ljudi su ih se po?eli rije?avati. Tu su tri poznate svjetske tvrtke vidjele mogu?nost za inovaciju i zaradu pa su ujedinile snage usredoto?ene na otkrivanje manje opasne rashladne metode. Te su se tvrtke zvale Frigidaire, DuPont i General Motors.

1928. godine, Thomas Midgley Ml., pomo?nik Charlesa Franklina Ketteringa izumio je '?udesnu mje?avinu' sastavljenu od nekoliko razli?itih fluorokloroalkana (CFC) koju je nazvao Freon.

Vrste [ uredi | uredi kod ]

ovisno o svrsi, koriste se razli?ite vrste freona:

Freon 12 [ uredi | uredi kod ]

Freon 12 ili R-12 (Diklordifluormetan), kemijske oznake $CCl_{2}F_{2}$ je naj?e??e upotrebljavan plin CFC tipa, i nekada je bio osnovni plin u rashladnim sustavima, ali i kao sredstvo za ?i??enje, pogonsko sredstvo u bocama pod tlakom (razni sprejevi). Upotreba freona 12 se zabranila protokolom iz Montreala 1987. godine zbog velikog utjecaja na ozonski omota? . Freoni su se po?eli koristiti od 1930. godine.

Freon 22 [ uredi | uredi kod ]

Freon 22 ili R-22 (Klordifluormetan) kemijske oznake $CHClF_{2}$ je sli?an R-12, ali umjesto jednog atoma klora ima atom vodika. Vrlo se ?esto upotrebljavao, a bio je i prva pogodne zamjena za R-12 jer je njegov utjecaj na omota? samo 10% utjecaja R-12. I on je danas izba?en iz uporabe.

Rasplet [ uredi | uredi kod ]

1,1,1,2-Tetrafluoretan, ili R-134a (Genetron 134a, Freon 134a ili HFC-134a), je haloalkansko rashladno sredstvo koje nema utjecaj na ozonski omota? kao prva dva primjera. Kako su mu termodinami?ke osobine sli?ne R-12, od 1990 se sve vi?e upotrebljava u rashladnim krugovima. R-134a spada u grupu Haloalkana koji nemaju klora u svom sastavu, nego je klor kompletno zamijenjen atomima vodika. Posljednjih 10 godina, koncentracija R-134a se znatno pove?ala u zemljinoj atmosferi, s predviđanjima da ?e se i dalje pove?avati. Iako nema utjecaja na uni?tenje ozonskog omota?a, ima znatan utjecaj na globalno zatopljenje kao i utjecaj na pojavu kiselih ki?a.

U zadnje vrijeme se i R-134a zamjenjuje s rashladnim sredstvom s lo?ijim rashladnim svojstvima, ali bez ikakvih negativnih utjecaja na okoli?. To je R-744 ili obi?ni uglji?ni dioksid.

Neka predviđanja govore da ?e u sljede?ih 10 godina ozonske rupe biti najve?e. 2070. ozon ?e biti jednak kao 1980., a nakon te godine, ozonska ?e rupa biti sve manja. No, to je sve vrlo upitno jer se zapravo ne zna je li mogu? oporavak ozonskog sloja zbog promjene klime koja nam se ve? događa.

Vidi [ uredi | uredi kod ]