Frank O. Gehry
postmoderna arhitektura ( dekonstruktivisti?ka arhitektura ) high-tech arhitektura
Frank Gehry prima Nagradu Henry C. Turner 2007. god.
Rođenje	28. velja?e 1929. Toronto , Kanada
Nacionalnost	kanadsko / ameri?ko (1947.)
Vrsta umjetnosti	arhitektura , dizajn , kiparstvo
Praksa	Gehry Partners, LLP
Utjecao	Vlado Miluni?
Utjecali	Walter Gropius , Mies van der Rohe , Marcel Breuer
Poznata djela	Ku?a Gehry Ple?u?a ku?a Muzej Guggenheim u Bilbau Koncertna dvorana Walt Disney Experience Music Project
Nagrade	Zlatna medalja AIA Pritzkerova nagrada (1989.)
Portal o ?ivotopisima

Frank Owen Gehry , rođen kao Ephraim Owen Goldberg ( Toronto , Kanada , 28. velja?e 1929. -) kanadsko-ameri?ki arhitekt , dobitnik Pritzkerove nagrade . Poznat je po zgradama s velikim oblinama, ?esto prekrivenim sjajnim metalima, od kojih su mnoge su postale turisti?ke atrakcije.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Frank Gehry je rođen u Torontu , u roditelja koji su bili poljski ?idovi . ^[1] Kao dijete bio je kreativan, a njegovu je kreativnost poticala baka Caplan s kojom je izrađivao razne predmete od komadi?a drveta. ^[2] Godine 1947. seli se u Kaliforniju gdje radi kao voza? kamiona.

Godine 1951. zavr?io je studij arhitekture na University of Southern California God. 1952. o?enio je Anitu Snyder, koja mu je savjetovala da promijeni ime. Zajedno imaju dvije k?erke, a razveli su se 1966. god.

Od 1956. do 1957. godine studirao je urbanizam na ?Graduate School of Design“ na Harvardskom sveu?ili?tu. Potom je dvije godine radio u uredu Welton Becket & Associates u Los Angelesu (1957. ? 58.), a zatim kod arhitekta Victora Gruena . God. 1961. god. kod Andrea Remonda u Parizu .

Godine 1962. osnovao je svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu . Njegovi prvi projekti su bili trgova?ki centri i sli?na trgova?ka zdanja. Tijekom 1970-ih ostvario je suradnju sa suvremenim umjetnicima iz Los Angelesa, koji su sna?no utjecali na njegov stil. Prva građevina u njegovom eksperimentalnom stilu bila je njegova osobna ku?a u Santa Monici 1979. godine, Ku?a Gehry , koju je izgradio za svoju novu obitelj nakon druge ?enidbe 1975. god. U njoj jo? uvijek ?ivi sa svojom ?enom, Panamkom Bertom Isabelom Aguilera, s kojom ima dva sina.

Od 1967. ? 69. god. je bio gostuju?i predava? na Kalifornijskom sveu?ili?tu, a 1972. je postao profesor-asistent na Sveu?ili?tu ju?ne Kalifornije, da bi 1974. god. je postao ?lanom Ameri?kog instituta arhitekata (AIA). Od 1979. god. se udru?io s arhitektom Kruegerom, s kojim je osnovao ured Gehry & Krueger Inc. i postao je gostuju?i predava? na Harvardskom postdiplomskom studiju dizajna. Nakon uspjeha na Venecijanskom bienalu 1980., 1987. je postao ?lanom Ameri?ke akademije umjetnosti, a 1988. god. profesorom na Sveu?ili?tu Yale .

God. 2006. Sydney Pollack , Gehryjev dugogodi?nji prijatelj, snimio je dokumentarac ?Skice Franka Gehryja” o ?ivotu slavnog arhitekta. U filmu su prikazane brojne Gehryjeve građevine, te intervjui s mnogim slavnim osobama kao ?to su: Bob Geldof , Dennis Hopper , Charles Jencks , Philip Johnson , Robert Rauschenberg , Edward Ruscha , Julian Schnabel i dr.

Danas u?iva status ?arhitektonske zvijezde”, premda sam Gehry odbija taj populisti?ki pojam, i jedan je od najpoznatijih, ako ne najpoznatiji arhitekt na svijetu. Također u?iva velik financijski uspjeh, usprkos ?injenici da su njegovi projekti iznimno skupi i ?esto su znali prema?iti inicijalni prora?un (poput Koncertne dvorane Walt Disney koja je ko?tala 174 milijuna $ vi?e, ?to je dovelo do izvansudske pogodbe ^[3] ).

Od 2011. god. je profesor na Sveu?ili?tu ju?ne Kalifornije (USC) i trenutno se u svijetu gradi vi?e od 20 njegovih projekata.

Djela [ uredi | uredi kod ]

Od 1969. ? 73. god. Gehry je izradio seriju namje?taja od valovitog kartona za pakiranje, otkriv?i da ga presavijanje nekoliko puta u razli?itim pravcima ?ini jako dugotrajnim. ^[4] Ovaj namje?taj, koji je on nazvao Easy Edges (?Laki rubovi”), je donekle bio zaslu?an za njegovu slavu koju je stekao kao arhitekt 1970-ih. U to vrijeme je eksperimentiraju?i na svojoj ku?i ( Ku?a Gehry ) s ?jeftinim materijalima” poput ?ice, ?perplo?a i valovitih limova oblikovao svoj dekonstruktivisti?ki stil oblikovanja arhitektonskih konstrukcija u neobi?nim kiparskim formama.

Naposljetku je Gehry pre?ao na kombinaciju sna?nih zavojitih formi s masivinim dekonstruktivisti?kim volumenima. Takve građevine izgledaju kao da eksplodiraju, tope se ili daju utisak izobli?enosti. ^[5] Njegove, obi?no velike građevine od betona i ?elika su oblikovane s posebnom pozorno??u na kretanje ljudi kroz nju i kulturni kontekst njezina smje?taja.

Kronolo?ki popis zna?ajnijih djela [ uredi | uredi kod ]

• Ku?a Gehry , Santa Monica , Kalifornija , SAD (1971. ? 78.)
• Santa Monica Place , Santa Monica, Kalifornija, SAD (1980.)
• Akvarij marine Cabrillo, San Pedro , Kalifornija, SAD (1981.)
• Izlo?bena zgrada Air and Space u Kalifornijskom muzeju znanosti i industrije, Los Angeles Kalifornija, SAD (1984.)
• Muzej dizajna Vitra, Weil am Rhein , Njema?ka (1989.)
• Olimpijska riba (skulptura), Barcelona , ?panjolska (1992.)
• Muzej umjetnosti Frederick Weisman, Minneapolis , Minnesota , SAD (1993.)
• Ple?u?a ku?a , Prag , ?e?ka Republika (1995.)
• Guggenheimov muzej u Bilbau , ?panjolska (1997.)
• Der Neue Zollhof (stambeno naselje), Dusseldorf , Njema?ka (1999.)
• Experience Music Project , Seattle , SAD (2000.)
• Zgrada DZ Banke, Berlin , Njema?ka (2000.)
• Gehryjev toranj, Hanover , Njema?ka (2001.)
• Disneyeva koncertna dvorana , Los Angeles , SAD (2003.)
• Paviljon Jay Pritzker i pje?a?ki most BP, Chicago , Illinois , SAD (2004.)
• Hotel Marques de Riscal Vineyard, Elciego , ?panjolska (2006.)
• Zgrada IAC, New York , SAD (2007.)
• Umjetni?ka galerija Ontarija, Toronto , Ontario , Kanada (2008.)
• Kampus Novartis Pharma A.G., Basel , ?vicarska (2009.)
• Savjetodavni centar Danskog udru?enja raka, Aarhus , Danska (2009.)
• Muzej umjetnosti Ohr-O'Keefe, Biloxi, Mississippi , SAD (2010.)
• New York by Gehry , neboder na adresi 8 Spruce Street, New York, SAD (2010.)
• Guggenheim muzej u Abu Dabiju, Abu Dabi , UAE (u izgradnji od 2006.)
• Torre la Sagrera , Barcelona, ?panjolska (u izgradnji od 2009.)

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Frank Gehry