Frank Capra
(
Palermo
,
18. svibnja
1897.
-
La Quinta
,
Kalifornija
,
3. rujna
1991.
),
ameri?ki
filmski redatelj,
scenarist
i producent.
Rođen kao
Francesco Rosario Capra
u Bisacquinou,
Sicilija
, Capra se
1903.
s obitelji, ocem Salvatoreom, majkom Rosario Nicolosi, sestrama Giuseppom i Antoniom i bratom Antoniom, preselio u
Sjedinjene Dr?ave
. U
Kaliforniji
su se na?li s Benedettom Caprom (najstarijim bratom) i nastanili se u
Los Angelesu
, Kalifornija, gdje je
1918.
Capra diplomirao kemiju na Throop Instituteu. 18. listopada 1918. se pridru?io ameri?koj vojsci. Dok je bio u Presidiju, pokupio je ?panjolsku groznicu pa je 13. prosinca otpu?ten.
1920.
je postao naturalizirani dr?avljanin SAD-a, registrirav?i se kao Frank Russell Capra.
Kao i drugi poznati redatelji tridesetih i ?etrdesetih godina, i Capra je svoju karijeru zapo?eo u
nijemom filmu
, obavljaju?i razli?ite poslove sve dok se nije dokopao redateljske stolice.
1930.
je po?eo raditi s Marcom Sennettom, a onda se preselio u
Columbia Pictures
gdje je formirao partnerstvo sa scenaristom Robertom Riskinom i kamermanom Josephom Walkerom. No,
1940.
je Riskina u ulozi scenarista zamijenio Sidney Buchman.
Za film iz
1934.
,
Dogodilo se jedne no?i
, uloge su prvo ponuđene
Robertu Montgomeryju
i
Myrni Loy
, ali oboje su zaklju?ili kako scenarij nije dovoljno dobar. Loy ga je ?ak opisala kao jedan od najgorih koji je ikad pro?itala, naglasiv?i kasnije kako se kona?na verzija dobrano razlikovala od one koja je dana njoj i Montgomeryju. Nakon nje, uloge su odbile i
Miriam Hopkins
i
Margaret Sullavan
.
Constance Bennett
je pristala, ali uz uvjet da sama producira film. Nakon toga je
Bette Davis
htjela ulogu, ali je bila pod ugovorom s Warner Brosom., a Jack Warner je odbio posuditi je Columbiji. Capra nije mogao dobiti nijednu glumicu koju je htio za ulogu Ellie Andrews, djelomi?no zato ?to nijedna glumica koja dr?i do sebe nije htjela snimiti film sa samo dva kostima. Harry Cohn je za glavnu ?ensku ulogu predlo?io
Claudette Colbert
. Iako su Capra i
Clark Gable
u?ivali snimaju?i film, Colbert nije. Nakon filma
Dogodilo se jedne no?i
, Capra je re?irao niz filmova za Columbiju koji su trebali biti inspiriraju?i i humani.
Najpoznatiji među njima su
Gospodin Deeds ide u grad
, originalni
Izgubljeni horizont
,
U grob ni?ta ne nosi?
,
Gospodin Smith ide u Washington
i
Divan ?ivot
. Njegova desetogodi?nja stanka od screwball komedije zavr?ila je s komedijom
Arsen i stare ?ipke
. Među glumcima koji Capri duguju puno za svoj uspjeh su
Gary Cooper
,
Jean Arthur
,
James Stewart
,
Barbara Stanwyck
,
Cary Grant
i
Donna Reed
. Capra je naveo Jean Arthur kao "svoju omiljenu glumicu".
Caprini filmovi iz tridesetih godina do?ivjeli su veliki uspjeh na
Oscarima
.
Dogodilo se jedne no?i
je bio prvi film koji je osvojio svih pet glavnih Oscara, najbolji film, najbolji redatelj, najbolji glumac, najbolja glumica i najbolji scenarij. Capra je
1936.
osvojio svog drugog Oscara za re?iju za film
Gospodin Deeds ide u grad
, a 1938. je osvojio svoju tre?u nagradu u pet godina za
U grob ni?ta ne nosi?
koji je također osvojio Oscara za najbolji film. Osim tri pobjede u redateljskoj kategoriji, Capra je zaradio nominacije za tri druga filma (
Dama za jedan dan
,
Gospodin Smith ide u Washington
i
Divan ?ivot
). Bio je i doma?in osme dodjele Oscara,
5. o?ujka
1936.
Iako su ovi filmovi, koje su napisali ljevi?ari, te?ili uhvatiti duh
New Deala
, sam Capra je bio konzervativni republikanac koji nikad nije glasovao za predsjednika
Franklina D. Roosevelta
, divio se
Francu
i
Mussoliniju
, a kasnije je za vrijeme McCarthyjeve ere slu?io kao
FBI
-jev tajni dou?nik.
Između
1942.
i
1948.
, kad je snimio
State of the Union
, Capra je re?irao i sure?irao osam ratnih dokumentaraca uklju?uju?i
Uvod u rat
(1942.),
Nacisti?ki napad
(1942.),
Bitka za Britaniju
(1943.),
Podijeli i osvoji
(1943.),
Upoznaj svog neprijatelja Japan
(1945.),
Tuni?ka pobjeda
(1945.) i
Two Down and One to Go
(1945.). Njegov dokumentarac dobitnik
Oscara
,
Za?to se borimo
, smatra se remek-djelom propagande. Capra se, između ostalog, suo?io s izazovom da uvjeri izolacionisti?ku naciju da uđe u rat, ukine segregaciju u vojsci i udru?i se s Rusima. Capra ?e ove filmove nazvati svojim najva?nijim radom, ?in suprotstavljanja filmovima njema?ke redateljice
Leni Riefenstahl
, posebno
Trijumfu volje
.
Uvod u rat
je 1942. osvojio Oscara za najbolji dokumentarac.
Iako je
Divan ?ivot
prvotno smatran komercijalnim proma?ajem, nominiran je za pet
Oscara
, uklju?uju?i najboljeg redatelja i najbolji film, najboljeg glumca,
najbolji zvuk
i monta?u. Film je drugi ?ivot do?ivio na televiziji gdje je vi?e godina prikazivan u bo?i?no vrijeme. Zbog propusta u za?titi autorskih prava, film je zapao u zaborav, a televizijske postaje su smatrale da ga imaju pravo prikazivati bez pla?anja naknada. Novim prikazivanjem, film je postao bo?i?ni klasik.
Ameri?ki filmski institut
ga je proglasio jednim od najboljih filmova ikad snimljenih staviv?i ga na popis najinspirativnijih filmova svih vremena. Film se pojavio i na AFI-jevom Top 100: zauzeo je 11. mjesto na popisu najboljih filmova svih vremena.
Caprin posljednji film bio je
?e?ir pun ?uda
iz
1961.
s
Glennom Fordom
i
Bette Davis
. Kasnije u tom desetlje?u je planirao snimiti
SF
film, ali nikad nije zapo?eo s pretprodukcijom. Umjesto toga je producirao nekoliko specijala povezanih sa znano??u za Bell telephone System, kao ?to je "The Strange Case of the Cosmic Rays".
Caprini filmovi obi?no nose jasnu poruku o temeljnim vrijednostima ljudske prirode i pokazuju vrijednost nesebi?nosti i marljivosti. Njegove blagotvorne, lagane teme dovele su do toga da njegova djela nazovu 'Capra-corn'. Međutim, mnogi drugi koji vide pozitivne aspekte Caprinih radova preferiraju izraz "Caprasque".
1971.
je objavio svoju autobiografiju,
Ime iznad naslova
. Neki smatraju da nije u potpunosti pouzdana u smislu datuma i ?injenica; jedan je komentator primijetio da "se ?ini da je la?na prakti?no od po?etka do kraja".
Capra je bio predmet biografije Josepha McBridea iz
1991.
,
Frank Capra: The Catastrophe of Success
. McBride u njoj suprotstavlja mnoga mi?ljenja koja je izazvala Caprina autobiografija.
Frank Capra umro je 1991. u La Quinti,
Kalifornija
od sr?anog udara u snu u 94. godini. Pokopan je na groblju Coachella Valley u Coachelli, Kalifornija.
Izabrana filmografija
[
uredi
|
uredi kod
]