Fiziokratizam je ekonomska teorija razvijena u Francuskoj tijekom 18. stolje?a koja je nau?avala da se izvori bogatstva i gospodarskog razvoja nalaze u poljoprivrednoj aktivnosti. Nastala je kao o?tra reakcija na merkantilizam i naslonjena je na stavovima Francoisa Quesnaya .

Najzna?ajniji predstavnik fiziokratizma, pored Quesnaya, bio je Jacques Turgot . Drugi zna?ajni fiziokrati bili su Victor de Riqueti de Mirabeau , Pierre du Pont de Nemours i Nicolas Baudeau .

Pojam potje?e od gr?ke rije?i φ?σι? ( fisis ), u prijevodu priroda, te rije?i κρ?το? ( kratos ) u prijevodu mo?, snaga, odnosno vladati. ^[1] Mo?e se dakle prevesti kao vladavina prirode.

Fiziokrati su smatrali da je prirodni poredak utemeljen je na nepromjenjivim prirodnim zakonima i kao takav je najbolji i najracionalniji. Zbog toga, po ugledu na njega, trebalo je ustanoviti i poredak u dru?tvu i gospodarstvu. Kao ?to priroda ima svoje samoregulativne mehanizme, i u dru?tevnom i u gospodarskom poretku, ustanovljenim po ulgedu na prirodne zakone, također postoje samoreguliraju?i mehanizmi. Stoga su fiziokrati smatrali kako svako uplitanje dr?ave u takav poredak mo?e samo smetati i praviti ?tetu, te su dr?ali da gospodarski ?ivot treba prepustiti vlastitim zakonitostima i ekonomskoj slobodi.

Za razliku od merkantilista, koji su smatrali da je izvor svih bogatstava u novcu i plemenitim metalima ?to ih je usmjerilo u prou?avanje oblasti prometa, fiziokrati su se bavili proizvodnjom, i to poljoprivrednom proizvodnjom, jer je prema njima "zemlja izvor svih bogatstava". Dr?ali su kako industrija samo preoblikuje ve? postoje?e dru?tvene vrijednosti, te da zbog toga ona ne utje?e na promjenu materijalnog bogatstva zajednice i da ju treba osloboditi od svakog mije?anja dr?ave jer bi se ono negativno odrazilo i na poslovanje industrije. Smatrali su kako dr?ava treba intervenirati jedino u oblasti oporezivanja zemlje.

Dok su se merkantilisti zalagali za intervenciju dr?ave u gospodarstvu, fiziokrati su smatrali da se dr?ava ne treba mije?ati u gospodarstvo, ve? da "stvari treba pustiti da idu svojim tijekom" - " laissez faire - laissez passer ". Zahtijevali su ukidanje svih oblika dr?avne intervencije. To je bio izraz shva?anja i te?nji ve? oja?anog trgova?kog i industrijskog građanstva.

Osnovna teorijska na?ela fiziokratskog ekonomskog u?enja bila su: koncepcija prirodnog poretka u ?ijoj je osnovi privatna svojina; poljoprivreda je najva?nija i osnovna gospodarska grana koja jedina daje i stvara ?isti proizvod, preferiranje krupnog posjeda u poljoprivredi; propovjedanje hedonizma, kao eti?kog pravca, kojem je osnovno na?elo i smisao ?ovjekova ?ivota i njegova naslijeđa, u?ivanje i zadovoljstvo; uporaba krilatice laissez faire , kao bojnog pokli?a za slobodno tr?i?te, a protiv merkantilisti?ke (intervencionisti?ke) politike; koncepcija o dru?tvenoj strukturi dru?tva, kojeg dijele na proizvodni, vlasni?ki stale? i neproizvodni, sterilni stale?.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• The New Physiocratic League ( engl. )