Fizika
elementarnih ?estica
je grana
fizike
koja se bavi prou?avanjem elementarnih sastavnih dijelova
tvari
i
zra?enja
. ?esto se koristi i naziv "
visokoenergetska fizika
", jer se pokusi ne odvijaju u normalnim okru?enjima kakva se nalaze u
prirodi
, ve? prilikom visokoenergetskih
sudara
?estica, kakvi se posti?u u
akceleratorima
.
Pretpostavka da se sva
materija
sastoji od elementarnih ?estica se pojavila u
6. stolje?u pr. n. e.
, ako ne i prije. Filozofsku doktrinu pod nazivom "
atomizam
" su zagovarali
starogr?ki
filozofi
poput
Leukipa
,
Demokrita
i
Epikura
. Iako je ve?
Isaac Newton
u
17. stolje?u
vjerovao da je tvar sastavljena od sitnih osnovnih dijelova, tu je ideju tek
1802.
formalno izrazio
John Dalton
.
Periodni sustav elemenata
iz
1869.
kojeg je izradio
Dmitrij Ivanovi? Mendeljejev
je pomogao opravdati tu ideju koja je prevladavala kroz
19. stolje?e
.
Joseph John Thomson
je otkrio da se
atom
sastoji od lak?ih
elektrona
i te?ih
protona
, a
Ernest Rutherford
je bombardiranjem atoma
zlata
alfa ?esticama
otkrio da su protoni skupljeni u
sredi?tu atoma
. Pojava
izotopa
je bila je bila obja?njena otkri?em da atomsku jezgru uz protone sastavljaju i
neutroni
.
Po?etkom
20. stolje?a
po?inje se razvijati
nuklearna
i
kvantna fizika
, koje dose?u svoj vrhunac otkri?em
nuklearne fuzije
i
fisije
. Ta otkri?a su omogu?ila ostvarenje davnog
alkemijskog
sna o pretvaranju
olova
u
zlato
(
kamen mudraca
), iako na neisplativ na?in. Također su omogu?ila i izradu
nuklearnih oru?ja
.
Tijekom
1950-ih
i
1960-ih
je otkriveno veliko mno?tvo ?estica, koje je dobilo ime "zoolo?ki vrt ?estica", a zbog ogromnog broja ?estica po?elo se sumnjati u elementarnost tih ?estica. Taj naziv je bio odba?en nakon formulacije
standardnog modela
tijekom
1970-ih
, koji je obrazlo?io mno?tvo ?estica kao kombinacije puno manjeg broja elementarijih ?estica.
Eksperimentalni laboratoriji
[
uredi
|
uredi kod
]
Velika ve?ina svojstva tih
?estica
se ispituju ili je otkriveno u sljede?im
laboratorijima
i njihovim
akceleratorima
:
