Exxon Mobil Corporation
ili
ExxonMobil
, je ameri?ka multinacionalna naftna i plinska korporacija sa sjedi?tem u Irvingu, Teksas, Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave. Ona je izravni nasljednik
Rockefellerove
tvrtke
Standard Oil
,
[1]
a formirana je 30. studenog 1999. spajanjem
Exxona
(negda?nji
Standard Oil of New Jersey
) i
Mobil
-a (negda?nji
Standard Oil of New York
). Ona je povezana s tvrtkom
Imperial Oil
koja djeluje u Kanadi.
ExxonMobil je najve?a svjetska tvrtka po prihodima u godini 2013., postala je najve?e javno trgova?ko dru?tvo po tr?i?noj kapitalizaciji u svijetu.
[2]
[3]
Tvrtka je rangirana #5 na globalnoj razini u popisu Forbes Global 2000 iz 2013.
[4]
Rezerve Exxon Mobil-a bile su 72 milijarde ekvivalenatnih barela nafte krajem 2007, u tada (2007) stope proizvodnje, o?ekuje se da ?e trajati vi?e od 14 godina. S 37 rafinerija u 21 zemlji koje ?ine kombinirani dnevni rafinerijski kapacitet od 6,3 milijuna barela (1.000.000 m
3
), Exxon Mobil je najve?i prerađiva? nafte na svijetu, naslov koji je također bio povezan sa Standard Oil-om od njegovog osnivanja 1870.
[1]
ExxonMobil je najve?a od svjetskih supermajora
[5]
s dnevnom proizvodnjom od 3,921 milijuna barela ekvivalente nafte. Godine 2008, to je bilo oko 3% svjetske proizvodnje, ?to je manje od nekoliko najve?ih naftnih tvrtki u dr?avnom vlasni?tvu.
[6]
Kada se rangiraju po rezervi nafte i plina ExxonMobil je 14. u svijetu, s manje od 1% ukupnih rezervi.
[7]
?lanak u
The Daily Telegraph
2012. navodi da ExxonMobil je "izrastao u jednu od planetarno najvi?e omra?enih korporacija, u mogu?nosti određivati ameri?ku vanjsku politiku i sudbinu cijelih naroda".
[8]
U smislu brige za okoli?, ExxonMobil sve vi?e bu?i na nalazi?tima koja su dobili su od raznih diktatura, kao ?to su one u ?adu i Ekvatorijalnoj Gvineji.
[8]
Lee Raymond, korporacijski izvr?ni direktor do 2005, bio je "nevjerojatno skepti?an o klimatskim promjenama, i nije volio uplitanja vlasti na bilo kojoj razini".
[8]
Tvrtka je ?iroko kritizirana, zbog sporog odgovora na ?i??enje ?tete od
izlijevanja nafte na Aljaski 1989. s tankera Valdez
.
