Eutanazija je ?in s ciljem uzrokovanja smrti , kako bi se uklonila svaka bol . Sastoji se u nakani volje i u primijenjenim postupcima. ?eli se ukloniti bol namjernim prekidanjem ?ivota ?ovjeku , a za to se primjenjuju primjerena sredstva. Eutanazija, koju neki zovu i ubojstvom iz milosrđa, postupak je kojim se svjesno i namjerno usmr?uje neizlje?ivo bolesna osoba u situaciji kada je kvaliteta njezina ?ivota (zbog te?kih bolova ili potpunog odsustva svijesti) pala (po njezinu sudu ili sudu njezinih skrbnika) ispod ljudske razine.

Postoji vi?e vrsta eutanazije:

• dobrovoljna ? eutanazija koja se vr?i na zahtjev pacijenta koji je sposoban donijeti kompetentnu odluku
• nedobrovoljna ? u slu?aju da pacijent nije osoba koja je sposobna donijeti kompetentnu odluku (novorođen?e, osobe u komi...), ve? umjesto njih to u?ini neka druga osoba (roditelj, supru?nik, skrbnik)
• pasivna eutanazija ? ako se eutanazija izvr?i izostavljanjem lije?enja (tj. nelije?enjem, isklju?ivanjem aparata, prestankom terapije) pa se pacijent pusti umrijeti
• aktivna eutanazija ? postupak kojim se osoba izravno usmr?uje (smrtonosna injekcija)

Eutanaziju treba razlikovati od lije?ni?ki ili medicinski potpomognutog samoubojstva: u ovom drugom slu?aju rije? je o postupku kojim lije?nik stavi na raspolaganje bolesniku sredstvo kojim ?e si okon?ati ?ivot ili mu savjetom pomogne da to u?ini.

Povijest eutanazije [ uredi | uredi kod ]

Pojam potje?e iz Stare Gr?ke . Pod time su podrazumijevali bezbolnu prirodnu smrt, a ne namjerno izazvanu smrt. ^{[ nedostaje izvor ]} U suvremeno vrijeme pojavili su se filozofi koji su razmatrali eutanaziju. E. Haeckel zahtijevao je da se du?evno i tjelesno neizlje?ivi bolesnici pobiju na bilo koji prikladan i bezbolan na?in. Godinu dana nakon njegove smrti, 1920. , tom ?e pitanju pristupiti pravnik K. Binding i lije?nik A. Hoche. Oni određuju koji su ?ivoti nevrijedni ?ivota i nazivaju ih "balast?egzistencijama". ^{[ nedostaje izvor ]} Tu su uklju?ili sve osobe s tjelesnim i mentalnim oboljenjima. Nacisti su to prihvatili i ?irili propagandu, preko knjiga, novina i filmova, utje?u?i na javno mnijenje. Potom je Hitler takve nazvao "beskorisnim jeda?ima", a teoriju uglednih i priznatih profesora primijenio u praksi, tako da su nacisti eutanazirali 300.000 osoba s tjelesnim i mentalnim oboljenjima. Pedantno su evidentirali sve tako oboljele osobe, slali ih u domove i tamo eutanazirali. Poslije su im vadili mozgove i radili istra?ivanja. Jo? i dan danas ?uvaju se u kemikalijama neki od mozgova eutanaziranih osoba. To je bio uvod u holokaust . ^{[ nedostaje izvor ]}

Oko 1960. po?elo se ponovno razmi?ljati o eutanaziji. U SAD -u su od tada do danas, malo po malo, objavljivane knjige, rasprave o eutanaziji, uglavnom naklonjene njenom ponovnom uvođenju. O tome je bilo mnogo televizijskih emisija, filmova , novinskih ?lanaka i sudskih odluka. ^{[ nedostaje izvor ]}

Palijativna medicina [ uredi | uredi kod ]

Grana medicine kojoj nije svrha izlije?iti bolest, ve? umanjiti fizi?ke bolove i mentalne patnje, osna?iti ?ivotne sposobnosti i tako popraviti kvalitetu ?ivota umiru?ih. Palijativna skrb mo?e se pru?iti u specijaliziranim medicinskim ustanovama, tzv. hospicijima, ali također i u ku?i umiru?e osobe. Palijativna medicina gleda na umiranje kao prirodni sastavni dio ?ivota i poku?ava ga u?initi dostojanstvenijim.

Odnos religija prema eutanaziji [ uredi | uredi kod ]

Kr??ani , ?idovi i Muslimani dijele zajedni?ko mi?ljenje, da je Bog - Stvoritelj ?ivota i Gospodar ?ivota i smrti i da eutanazija nije dopu?tena, jer je nasilni?ki ?in u suprotnosti s Bo?jim zakonima i ozbiljno naru?ava svetost ljudskog ?ivota.

Glavni rabin u Ujedinjenom Kraljevstvu izjavio je: "Kad se za bilo kojeg ?ovjeka, ka?e da je bezvrijedan ili beskoristan, kad se za bilo koja dva ?ovjeka ka?e da nisu jednako vrijedni, naru?avaju se temeljne ljudske vrijednosti i prelazi se u relativizam, koji razara na? moralni red. Obezvrjeđivanjem ?ivota starijih ljudi, nerođene djece, bolesnika u komi, invalidnih osoba,....doslovno si sami kopamo svoje grobove."

Sa?imlju?i katoli?ki nauk, papa Ivan Pavao II. u enciklici Evanđelje ?ivota potvrđuje da je "eutanazija te?ka povreda Bo?jega zakona, budu?i da je namjerno ubojstvo ljudske osobe moralno neprihvatljivo."

Eutanazija ?ivotinja [ uredi | uredi kod ]

Eutanazija ?ivotinja dopu?tena je kad one trpe veliku bol a ne mo?e im se pomo?i.

U nacisti?koj Njema?koj postojali su strogi zakoni protiv eutanazije ?ivotinja, a eutanazija ljudi bila je dozvoljena. ^{[ nedostaje izvor ]} Na suđenju nacista u Nurnbergu , program eutanazije T-4 progla?en je "zlo?inom protiv ?ovje?anstva", a glavni je sudac izjavio: "Da ste zakon protiv eutanazije ?ivotinja primjenjivali na ljude, ovi stra?ni zlo?ini nikad se ne bi dogodili. Jedna od najve?ih va?ih sramota je da niste shva?ali da bi se u najgorem slu?aju ljudi trebali tretirati jednako kao ?ivotinje, a ne nikako manje." Novija istra?ivanja, koja se temelje na istra?ivanjima iz 1990. , upu?uju na brojku od barem 200.000 psihi?ko ili mentalno hendikepiranih ljudi ubijenih lijekovima , izgladnjivanjem, ili plinskim komorama između 1939. i 1945.

Wikicitati imaju zbirke citata o temi Eutanazija