Etnografija

Izvor: Wikipedija
Dio etnografske zbirke Muzeja Međimurja u ?akovcu

Etnografija ( gr? . ?θνο? narod i γρ?φειν pisati ), opisni (deskriptivni) dio etnologije , znanost koja opisuje i prou?ava materijalnu, dru?tvenu i duhovnu kulturu (?ivot, obi?aje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabira?ka, muzejska djelatnost etnologa.

Etnografija se odnosi na kvalitativni opis pojava ljudskog dru?tva utemeljen na terenskom radu . Etnografija je metoda holisti?kog istra?ivanja zasnovana na ideji da se svojstva sustava ne mogu nu?no razumjeti na pouzdan na?in neovisno jedna o drugima. Disciplina ima i formalnu i povijesnu povezanost s putopisanjem i kolonijalnim slu?benim izvje??ima. Nekoliko akademskih tradicija, posebno konstruktivisti?ke i relativisti?ke paradigme, tvrde da je etnografija valjana metoda istra?ivanja.

Kulturna antropologija [ uredi | uredi kod ]

Kulturna antropologija izrasla je oko primjene etnografije. Njeni kanonski tekstovi su ve?inom etnografski, kao Argonauts of the Western Pacific (Argonauti zapadnog Pacifika) Bronislawa Malinowskog , The Nuer E. E. Evans-Pritcharda , Coming of Age in Samoa (Odrastanje na Samoi) Margaret Mead ili Naven Gregoryja Batesona . Kulturni antropolozi danas pola?u visoku vrijednost na stvarno vr?enje etnografskog istra?ivanja tako da je etnologija , ?to zna?i komparativna sinteza etnografskih informacija, rijetko osnova za karijeru.

Unutar kulturne antropologije postoji nekoliko podvrsta etnografije. Tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih antropolozi su zapo?eli pisanje "konfesionalne" etnografije koje su namjerno izlo?ile prirodu etnografskog istra?ivanja. Slavni primjeri uklju?uju Tristes Tropiques (Tu?ni tropi) Claudea Levi-Straussa , The High Valley (Visoka dolina) Kennetha Reada i The Savage and the Innocent (Divljak i naiv?ina) Davida Maybury-Lewisa, kao i blago fiktivan Return to Laughter (Povratak smijehu) Elenore Smith Bowen (Laure Bohannan). Kasnije "refleksivne" etnografije pobolj?ale su tehniku kako bi prevele kulturne razlike predstavljanjem njihovih u?inaka na etnografe. Slavni primjeri uklju?uju Reflections on Fieldwork in Morocco (Osvrti na terenski rad u Maroku) Paula Rabinowa, The Headman and I (Poglavica i ja) Jean-Paula Dumonta i Tuhami Vincenta Crapanzana. U 1980-ima retorika etnografije bila je podvrgnuta intenzivnom pregledu unutar discipline pod op?im utjecajem literarne teorije i postkolonijalne / poststrukturalisti?ke misli.

"Eksperimentalne" etnografije koje otkrivaju ferment discipline uklju?uju Shamanism, Colonialism, and the Wild Man (?amanizam, kolonijalizam i divlji ?ovjek) Michaela Taussiga, Debating Muslims (Raspravljaju?i muslimani) Michaela F. J. Fischera i Mehdija Abedija, A Space on the Side of the Road (Prostor na strani ceste) Kathleen Stewart i Advocacy after Bhopal (Zastupanje nakon Bhopala) Kim Fortun.

Kako bi se postalo kulturnim antropologom, normalno se mora baviti etnografijom. ?to se du?e ostane tako, vi?e se nau?i i razumije. Ostanak preko godine dana dopu?ta ponavljanje događaja i procesa koji su se mo?da propustili zbog nepoznavanja u po?etku te kulturnog ?oka. Kulturni antropolozi prou?avaju i interpretiraju kulturnu razli?itost kroz etnografiju utemeljenu na terenskom radu. Terenski rad omogu?uje procjenu posebne kulture, dru?tva ili zajednice. On obi?no podrazumijeva provođenje godine dana ili vi?e u drugom dru?tvu, te ?ivot s lokalnim ljudima i u?enje o njihovim na?inima ?ivota. Etnografi su sudioni?ki promatra?i. Oni sudjeluju u događajima koje prou?avaju jer to poma?e razumijevanju lokalnog pona?anja i mi?ljenja.

Ostala srodna podru?ja [ uredi | uredi kod ]

Sociologija i kulturne studije također stvaraju etnografiju. Urbana sociologija i Chica?ka ?kola posebno su povezane s etnografskim istra?ivanjem, iako su neki od najpoznatijih primjera (uklju?uju?i Street Corner Society (Dru?tvo s uli?nog ugla) Williama Footea Whytea i Black Metropolis (Crni Metropolis) Clair Drake) bili pod utjecajem antropologa Lloyda Warnera , koji se nalazio na odjelu sociologije u Chicagu. Simboli?ki interakcionizam razvio se iz iste tradicije i donio je nekoliko izvrsnih sociolo?kih etnografija, uklju?uju?i Shared Fantasy (Podijeljena fantazija) Garyja Alana Finea , koja dokumentira ranu povijest fantasti?nih role-playing igara . Ali iako mnoga potpolja i teoretske perspektive unutar sociologije koriste etnografske metode, etnografija nije sine qua non discipline, kao ?to je to u kulturnoj antropologiji.

Obrazovanje , etnomuzikologija i folklor su ostala podru?ja koja su pro?irila upotrebu etnografije. Ameri?ki antropolog George Spindler (Sveu?ili?te Stanford) bio je pionir u primjeni etnografske metodologije na ?kolski razred. James Spradley je drugi dobro poznati etnograf, posebno po svojoj knjizi, The Ethnographic Interview (Etnografski intervju), objavljen 1979. godine. Etnografija se koristila za prou?avanje poslovnih postavki. Grupe radnika, upravitelja i tako dalje su razli?ite dru?tvene kategorije koje sudjeluju u zajedni?kim socijalnim sustavima. Svaka grupa pokazuje razli?ite karakteristi?ne stavove, obrasce pona?anja i vrijednosti.

Netografija ili virtualna etnografija je novi oblik etnografije koji upli?e sakupljanje etnografskih prou?avanja na Internetu. Sve vi?e sveu?ili?ta (poput Sveu?ili?ta u Illinoisu u Urbana-Champaignu ) koriste etnografiju kao tehniku za ohrabrivanje studentskih istra?ivanja u humanisti?kim znanostima. Na primjer, program Ethnography of the University Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 24. prosinca 2005. ( Wayback Machine ) (EOTU; Etnografija na sveu?ili?tu) podupire studentsko istra?ivanje na UIUC-u i arhivira ga u web-pristupnom obliku za UIUC zajednicu. EOTU također djeluje kao obrazovna grupa studenata, osoblja i fakulteta sa zanimanjem za ono ?to taj program zna?i za provođenje istra?ivanja na sveu?ili?tima kao institucijama.

Antropolozi poput Daniela Millera i Mary Douglas koristili su etnografske podatke kako bi odgovorili na akademska pitanja o potro?a?ima i potro?nji. Poslovi su također prona?li etnografiju korisnom u razumijevanju kako ljudi koriste proizvode i usluge. Etnografija za razvoj novog proizvoda (ponekad nazvana 'etnografija dizajna') i etnografija za razumijevanje potro?a?a i potro?nje ubrzano rastu. Nedavna Konferencija o etnografskoj praksi u industriji ( E thnographic P raxis in I ndustry C onference), ?iji su kosponzori bili Intel i Microsoft , dokaz je toga. Etnografski sistematski i holisti?ki pristup na stvarno iskustvo procijenjuju razvija?i proizvoda, koji koriste metodu kako bi razumjeli neizra?ene ?elje ili kulturne obi?aje koji okru?uju proizvod. Ondje gdje fokusne grupe zataje u informiranju trgovaca o onome ?to ljudi zaista rade, etnografija povezuje ono ?to ljudi ka?u s onim ?to ustvari u?ine--izbjegavaju?i klopke koje dolaze iz oslanjanja na samoizvje?tajne podatke o fokusnim grupama.

Tehnike [ uredi | uredi kod ]

  1. Promatranje iz prve ruke ili izravno promatranje svakodnevnog pona?anja. Ono mo?e uklju?ivati sudioni?ko promatranje.
  2. Razgovor s razli?itim razinama formalnosti. Ovo mo?e uklju?ivati od malenog razgovora do dugih intervjua.
  3. Genealo?ka metoda. To je skup procedura po kojima etnografi otkrivaju i bilje?e povezanosti među krvnom srodnosti, potomstvu i vjen?anju upotrebom dijagrama i simbola.
  4. Detaljni rad s klju?nim savjetnikom oko posebnih podru?ja dru?tvenog ?ivota.
  5. Produbljeno intervjuiranje.
  6. Otkrivanje lokalnih vjerovanja i percepcija.
  7. Istra?ivanje orijentirano prema problemu.
  8. Longitudinalno istra?ivanje. To je neprekidno dugoro?no prou?avanje podru?ja ili mjesta.
  9. Timsko istra?ivanje.