Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za rije? 'rat', kao ni njihovi ju?niji susjedi Indijanci za rije? 'la?'. Ove zna?ajne karakteristike zapadnja?ke kulture donijeli su im tek bijele prido?lice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1500 u Sibiru, 45.000 na
Grenlandu
i 28.000 na
Aleutima
i
Aljaski
. Ukupno ih je vi?e 90.000 ju?no od arkti?kog kruga.
Naziv Eskimi se ukorijenio ?irom svijeta, pa se koristi i po stru?noj literaturi. Prvi puta se ime Eskimo u izvje?tajima javlja
1612.
kod
Pierra Biarda
kao 'Excominqui' (ekskomunicirani). Ona je nastala od abena?kog naziva za 'jeda?a sirove hrane' i po Lipsovoj od 'Excominqui'. Meso i riba, ?esto sirova, gotovo je isklju?iva hrana. Indijanci su ovo smatrali barbarstvom. Naziv 'Excominqui' Biard, koji je bio među njima prvi sve?enik, dr?i ta te urođenike treba smatrati 'onim ekskomuniciranim', oni su se prema kr??anstvu odnosili s neprijateljstvom. Biard je rije? zapisao na latinskom. Lipsova (Eva Lips) dr?i stoga da su abena?ki naziv i Biardovi 'ekskomunicirani' korijeni eskimskog imena. U engleskom jeziku on glasi Eskimo, u francuskom Esquimaux, hrvatskom Eskimi. Ime Inuit, kako sebe zovu, ve? je u pluralu i neispravno ga je pisati Inuiti.
Eskimi ?ive ekstremno te?kim ?ivotom u kojemu se mo?e opstati jedino u slo?noj zajednici u kojoj se ?lanovi mogu osloniti jedni na druge. Zbog ovoga kod njih, sli?no je kao i kod Abenaka, postojalo specijalno partnerstvo između dva mu?karca, ?ija je glavna zada?a bila da međusobno ?tite jedan drugog, recimo na putu, ili da međusobno dijele ?ene. Ovdje je zasigurno i razlog za?to su samo najintimnije stvari privatno vlasni?tvo. Eskimi su organizirani po malenim bandama a mu?ki i ?enski poslovi striktno su odijeljeni. Posao mu?karca je da izgradi dom i da ide u lov. Na ?eni je da vodi doma?instvo. Vođa ovakve grupe mora biti sposobna osoba i odgovoran je da opskrbi svoju grupu, napose mora biti sposoban do?i do izvora hrane. Tradicionalni sistem srodstva eskimskih grupa nalikuje ameri?kom.
Eskimi poznaju i organizaciju plemena, ali u ve?ini slu?ajeva to 'pleme' nije sasvim izgrađeno. Nazivi ovih zajednica zavr?avaju na ?miut (izg. mjut) u zna?enju 'people of', kao 'ljudi odavde' ili 'ljudi odande'. Ovakve grupe kao 'ljudi odavde' ?esto se pojavljuju na sasvim drugim mjestima i lokacijama od onih, na kojima su viđeni prvi puta.
Eskimi ?ive u vi?e tipova ku?a. Postoje ?atori od ko?a karibua i tuljana, to je za njih adekvatna ljetna za?tita i skloni?te. U hladnijoj sezoni konstruiraju se nastambe od kamena, naplavnog drveta. Zimska ku?a Eskima ima tri osnovna karakteristi?na elementa, to su:
Ovo, kla?e Mauss dalje, ovisi o lokalitetu i pokazuje promjenljive osobnosti i stvaraju vi?e sekundarnih varijacija. Tako u Angmagsaliku ku?a je duga 24-50 stopa (7,5 m ? 15 m). Ona le?i, u pravilu, na kosom terenu i stje?e se dojam da se nalazi pod zemljom. U nju se jedino na koljenima mo?e u?i kroz niski hodnik. Pod je prekriven pljosnatim kamenjem, a u dnu se nalazi klupa, jednodijelna, ?iroka 4 ili 5 stopa (1,2-1,5 metara), i stopu je iznad poda. Klupa je na ju?nom i zapadnom Grenlandu nekada po?ivala na stupovima, kao i danas na Mackenziu i Aljaski, dok se u Angmagsaliku oslanja na kamenje i busenje. Nise pregrade dijele klupu na odjeljke, od kojih svaki pripada jednoj porodici. U podru?ju Mackenzia ima dosta plovnog drveta pa je ku?a sagrađena od velikih balvana postavljenih pod pravim kutom, jedno na drugo. Ova ku?a ima ?etiri strogo odvojena odjeljka, a klupa je vi?e izdignuta nego na Grenlandu, hodnik je jo? ni?i i spaja se s hodnikom odjeljka, i naj?e??e je okrenut prema jugu.
U unutra?njosti ku?e Eskima mo?e se na?i jedna (u ?atoru) pa do vi?e obitelji (ku?e od kamena ili drveta) .U malenim ku?ama od kamena, i onima od snijega, broj obitelji mo?e biti do dvije. U isto?nom Grenlandu u ku?ama mo?e biti 6 pa do 9 obitelji, a nekada na zapadnom Grenlandu i deset obitelji.
Pored privatnih ku?a postoji i kashim, ku?a za okupljanje, ?iji je naziv skra?en, ali bukvalno zna?i 'moje mjesto za okupljanje'. Ima ga na cijeloj Aljaski i kod svih plemena na ameri?koj obali do rta Atkinson. Na Grenlandu nema tragova kashima. Amerikanci ovu nastambu gdje Eskimi provode svoj dru?tveni ?ivot pogre?no nazivaju Dance House,
[1]
[
neaktivna poveznica
]
. Poznati eskimski iglu (engl. Igloo; esk. Iglu) uglavnom se koristi na putovanjima, on je izgrađen od blokova snijega. ?esto ga nazivaju snje?na ku?a.
Jedan od zanimljivijih primjeraka eskimske materijalne kulture je ulu-no?, radi se o ?enskom no?u sastavljenim od ru?ke i polukru?ne o?trice. Jedan primjerak iz razdoblja, mo?da
Punuk
kulture (500-1200 prije Krista) pronađen je na Aljaski. O?trica mu je od ?kriljevca. Dr?ke ulu-no?eva izrađivale su se od paro?aka losa ili karibua, a o?trica od ?kriljevca, danas od ?elika.
I. Labrador Eskimo (
Labradorski Eskimi
)
:
- Aivitumiut
, blizu
Rigoleta
.
- Avitumiut
, blizu
Hopedale
.
- Chuckbuckmiut
, na Saglek Bay.
- Itivimiut
, na isto?noj obali
Hudson Bay
.
- Kanithlualukshuamiut
, na George River.
- Kigiktagmiut
, na
Belcher Islands
i drugim otocima pred isto?nom obalom Hudson Bay.
- Killinunmiut
, na
Cape Chidley
.
- Koksoakmiut
, između Whale i Payne Rivera, posebno na Koksoak River.
- Konithlushuamiut
, Okkak.
- Netcetumiut
, oko
Cartwrighta
, na Sandwich Bay.
- Nunenumiut
, oko
Naina
.
- Nuvugmiut
, na Cape
Wolstenholme
.
- Puthlavamiut
, na Battle Harbor, Labrador.
- Unavamiut
, na
Hopes Advance
.
II. Central Eskimo (
Sredi?nji Eskimi
)
:
- Aivillirmiut
, na Wager Inletu i du? obale od
Cape Fullertona
do
Cape Penrhyn
.
- Akudnirmiut
, od Home Bay do
Scott Inlet
.
- Akuliarmiut
, Od Icy Cape do iza Amadjuak Bay.
- Akulliakatagmiut
, na ju?noj obali Dolphin i Union Straits.
- Arveqtormiut
, na Bellot Strait.
- Arviligyuarmiut
, Od
Committee Bay
skoro do Rae Strait.
- Asiagmiut
, nasuprot Melbourne Island.
- Ekaluktogmiut
, Od Dease Strait do Denmark Bay.
- Haneragmiut
, na sjevernoj obali Dolphin i Union Straitsa
- Haningayormiut
, na gornjem toku Backs River.
- Harvaqtormiut
, na Mistake Bay.
- Hauheqtormiut
, od Pistol Bay do Rankin Inlet.
- Iglulirmiut
, na Fury i Hecla Straitsu.
- Iluilermiut
, na Adelaide Peninsula i King William Island.
- Kanghiryuachiakmiut
, na Minto Inlet.
- Kanghiryuarmiut
, na ju?noj obali Banks Islanda i Prince Albert Sounda.
- Kiglinirmiut
, na istoku Victoria Islanda.
- Kilusiktomiut
, na Bathurst Inletu, unutra?njost.
- Kingnaitmiut
, na sjevernoj obali Cumberland Sounda.
- Kogloktogmiut
, na donjem toku Coppermine Rivera.
- Nagyuktogmiut
, na Coronation Gulf.
- Nedlungmiut
, između Jones' Sounda i Norwegian Baya, Ellesmere Land.
- Nenitagmiut
, na Arctic Sound.
- Netsilingmiut
, na Boothia Peninsula.
- Noahonirmiut
, na Cape Krusenstern.
- Nugumiut
, na Frobisher Bay.
- Padlimiut
, dvije grupe: (1) od Cape Dier do Home Bay; (2) od Cape Esquimaux do Ferguson River na zapadnoj obali Hudson Bay.
- Pilingmiut
, na Fox Channel(?).
- Pingangnaktogmiut
, na ju?noj obali Coronation Gulf.
- Puivlirmiut
, na sjeveru Dolphin i Union Straita zapadno do
Lady Franklin Pointa
.
- Qaernermiut
, Chesterfield Inlet.
- Qaumauangmiut
, od Resolution Islanda do Icy Covea, Baffin Island.
- Qinguamiut
, na Cumberland Sound.
- Sagdlirmiut
, na ju?noj obali Southampton Island.
- Saumingmiut
, između Cape Mercy i Exeter Sounda.
- Sikosuilarmiut
, okoKing Charles Cape.
- Sinimiut
, na Pelly Bay.
- Talirpingmiut
, na ju?noj obali
Cumberland Sounda
i Netilling Lake.
- Tununerusirmiut
, a Admiralty Inletu.
- Tununirmiut
, na Ponds Inletu i Eclipse Soundu i na obje strane
Lancaster Sounda
i njenom isto?nom dijelu.
- Ukkusiksaligmiut
, na donjem Backs Riveru.
- Wallirmiut
, od Rae River do Dease Baya na
Velikom medvjeđem jezeru
III.
Mackenzie Eskimo
(Eskimi rijeke Makenzie):
IV.
Grenlandska
plemena su sljede?a, (imenovana su najve?im dijelom po suvremenim naseljima:
V.
Alaskan Eskimo
plemena i 'gradovi':
- Aglemiut
, od u??a Nushagak Rivera do Heiden Baya, uklju?uju sela:
Igagik, na u??u Ugaguk Rivera.
Ikak, kod Naknek Lake.
Kingiak, na sjevernoj strani u??a Naknek Rivera, Bristol Bay.
Paugwik, s Aleutima, na u??u Naknek Rivera, na ju?noj strani.
Ugashik, na u??u Ugashik Rivera.
Unangashik, na Heiden Bayu, poluotok Alaska Peninsula.
- Chingigmiut
, u regiji Cape Newenham i Cape Peirce; sela:
Aziavik, kod
Cape Peircea
.
Kinegnak, na
Cape Newenham
.
Tzahavak, blizu Cape Newenham.
- Chnagmiut
, na obali Pastol Baya, na Yukon Delta, i na obje obale Yukon Rivera as sve do Razboinski; sela:
Aiachagiuk, na desnoj obali Yukona blizu delte.
Aimgua, kod u??a Yukon River.
Alexeief, na Yukon Delta.
Andreafski, na sjevernoj obali Yukon Rivera
Ankachak, desdna obala donjeg Yukona, mo?da identi?an s Kenunimik.
Apoon, na Apoon Passu, na sjevernom u??u Yukon River.
Ariswaniski, desna obala donjeg Yukon.
Avnulik, nepoznata to?na lokacija.
Chatinak, kod u??a Yukon River.
Chefoklak, Yukon Delta.
Chukchuk, Yukon Delta.
Claikehak, na sjevernoj obali Yukon River blizu Tlatek.
Fetkina, sjeverni rukavac Yukon Delte.
Ingichuk, i Yukon Delta.
Kanig, sjeverna obala Yukon Rivera, kod u??a.
Kashutuk, na otoku u Yukon Delti.
Kenuninuk, 15 milja od Andreafski, mo?da identi?no s Ankachak.
Komarof, na sjevernoj obali Yukon Rivera.
Kotlik, na Kotlik River,
Kusilvak,
Kwiahok,
Nigiklik,
Ninvok,
Nokrot,
Nunapithlugak,
Onuganuk,
Pastoliak,
Razboinski,
Starik,
Takshak,
Tiatiuk,
Tlatek.
- Chugachigmiut
, od ekstremnog zapada Kenai Peninsula do delte of Copper Rivera; sela:
Ingamatsha, na Chenega Island, Prince William Sound.
Kanikluk, sjeverna obala Prince William Sounda.
Kiniklik, sjeverna obala Prince William Sound.
Nuchek, Hinchinbrook Island, Prince William Sound.
Tatitlek, na sjeveroisto?noj obali Prince William Sounda.
- Ikogmiut
, na obje obale Yukon Rivera od teritoija Chnagmiut Eskima pa u unutra?njost do Makaka: sela:
Asko,
Bazhi,
Ignok,
Ikatlek,
Ikogmiut,
Ikuak,
Ingrakak,
Katagkak,
Khaik,
Kikhkat,
Kochkok,
Koko,
Koserefski,
Kuyikanuikpul,
Kvikak,
Makak,
Nukluak,
Nunaikak,
Nunaktak,
Paimiut,
Pogoreshapka,
Ribnaia
,
Staria Selenie,
Uglovaia,
Ukak,
- Imaklimiut
, na Big Diomede Island u Bering Strait, Rusija
- Inguklimiut
, na Little Diomede Island in Bering Strait; imaju selo Inalik.
- Kagmalirmiut
, donji tok Colville Rivera ali ne do u??a.
- Kaialigmiut
, sjeverno od Kuskwogmiut, između Kuguktik Riveara i Cape Romanzof i na Nelson Islandu; sela:
Agiukchuk,
Anogok, na obali Kuskokwim Baya; po Porteru (1893) kao Magemiut, ali aktualno Kaialigmiut;
Asiknuk,
Chichinak,
Kaialik,
Chalit,
Igiak,
Kashigalak,
Kashunuk,
Kenachananak,
Kuskunuk,
Kvigatluk,
Nuloktolok,
Nunvogulukhluguk,
Nushanamut,
Sfaganuk,
Ukak,
Ukuk,
Unakagak.
- Kaniagmiut
, na Kodiak Islandu i na obali kopna od Iliamna Lake do Ugashik Rivera, i i ju?noj obali du?ine 159 W.; sela:
Afognak, sastoji se od 3 zajednice na Afognak Islandu.
Aiaktalik,
Akhiok,
Aleksashkina,
Alexandrovsk,
Ashivak,
Chiniak,
Fugitive,
Igak,
Kaguyak,
Kaluiak,
Kanatak,
Karluk,
Katmai,
Kattak,
Kiliuda,
Kodiak,
Kuiukuk,
Kukak,
Liesnoi,
Mitrofania,
Nauklak,
Nunamiut,
Nunikiak,
Orlova,
Ostrovki,
Seldovia,
Sutkum,
Uganik,
Uhaskek,
Ukshivikak,
Uyak,
Uzinki,
Yalik,
Yelovoi.
- Kanianermiut
, Colville River.
- Kaviagmiut
, na jugu Seward Peninsule zapadno od Norton Baya, mnogi zimuju na isto?noj obali Norton Sounda; sela:
Aiacheruk, kod Cape Nome.
Akpaliut, Norton Sound zapadno od Golofnin Bay.
Anelo, Port Clarence.
Anlik, Golofnin Bay.
Atnuk, kod Darby Cape.
Aziak, Sledge Island.
Chaik, obala Norton Sounda.
Chainruk, Port Clarence.
Chinik, Golofnin Bay.
Chiukak, na poluotoku kod Golofnin Bay.
Iknetuk, Golofnin Bay.
Imoktegokshuk, na Cape Nome.
Kachegaret, na Port Clarence.
Kalulek, at Port Clarence.
Kaveazruk, Port Clarence.
Kaviak, j.i. Port Clarence.
Kogluk, na Cape Nome.
Kovogzruk, Port Clarence.
Metukatoak, Port Clarence.
Netsekawik, Golofnin Bay.
Okinoyoktokawik, na obali nasuprot Sledge Islanda.
Opiktulik, na obali Norton Sound.
Perebluk, Port Clarence.
Senikave, kopno nasuprot Sledge Islanda.
Shinnapago, Port Clarence.
Siningmon, Golofnin Bay.
Sitnazuak, zaapdno od Cape Nome.
Sunvalluk, obala nasuprot Sledge Islanda.
Takchuk, isto?no od Port Clarence.
Tubuktolik, sjeverna obala Norton Sounda.
Uinuk, u??e Nome River.
Ukivok, King Island.
Ukodlint, Golofnin Bay.
- Kevalingamiut
, na obali Arkti?kog oceana Cape Seppings i Cape Krusenstern pa do Nunatak Rivera. Kasnije se kre?u na sjever otjerav?i pleme Tikeramiut s Port Hopea i zaleđa; sela:
Ipnot, na Point Thomson.
Kechemudluk, na Cape Seppings.
Kivualinak, near Port Hope.
Ulezara, kod Cape Kruzenstern.
- Kiatagmiut
, na Kvichivak River i Iliamna Lake; sela:
Chikak,
Kakonak,
Kaskanak,
Kichik,
Kogiung,
Kvichak,
Nogeling.
- Kigirktarugmiut
, između Manning Pointa i u??a Mackenzie River.
- Killinermiut
, na srednjem toku Colville Rivera.
- Kinugumiut
, na Seward Peninsuli i kraju oko Cape Prince of Wales; sela:
Eidenu,
Kigegen,
Mitletukeruk,
Nuk,
Pikta,
Shishmaref,
Sinauk,
Niktak.
- Kowagmiut
, na Kowak River isto?no od Kotzebue Sounda; sela:
Kikiktak,
Kowak,
Umnokalukta,
Unatak,
Sheshalek, na sjevernoj obali Kotzerbue Sounda; trgova?ko mjesto za vi?e 'town'-a
- Kukparungmiut
, na Atrkti?kom oceanu između Point Belcher i Cape Beaufort; selo:
Kokolik, na Point Lay.
- Kunmiut
, na Kuk River kod Wainright Inleta; sela:
Kilimantavie, arkti?ka obala zapadno od Wainright Inleta.
- Kuskwogmiut
, na obalama Kuskokwim Baya i obalama Kuskokwim Rivera pa na kopno do Kolmakofa; sela:
Agomekelenanak,
Agulakpak,
Aguliak,
Agumak,
Akiachak,
Akiak,
Aklut,
Akmiut, na Kuskokwim Riveru 10 milja od Kolmakofa, navodi se i kao Taiyanyanokhotana (Koyukon) selo, mo?da eskimizirano u kasnijim vremenima;
Anagok,
Apahiachak,
Apokak,
Atchaluk,
Bethel, misija;
Chimiak,
Chuarlitilik,
Ekaluktaluk,
Etoluk,
Igiakchak,
Iliutak,
Kahmiut,
Kakuiak,
Kaltshak,
Kaluktuk,
Kamegli,
Kanagak,
Kanak,
Kenachanansk,
Kiktak,
Kinak,
Kinegnagak,
Klchakuk,
Kleguchek,
Klutak,
Kolmakof, misija, naseljeni Eskimi mije?ani s Atapaskima, 200 milja od u??a Kuskokwim Rivera.
Kongiganak,
Kuilkluk,
Kukluktuk,
Kulvagavik,
Kuskok,
Kuskovak,
Kweleluk,
Kwik,
Kwikak,
Kwilokuk,
Kwinak,
Lomavik,
Mumtrak,
Mumtrelek,
Nak,
Nakolvakik,
Napai, mije?ano s Atapaskima,
Napaiskak,
Napakiak,
Nochak,
Novotoklak,
Okaganak,
Oknagak,
Oyak,
Papka,
Shevenak,
Shiniak,
Shokfak,
Takiketak,
Togiaratsorik,
Tuklak,
Tuluka,
Tuluksak,
Tunagak,
Ugovik,
Uknavik,
Ulokak,
Vinasale,
Yakchilak.
- Magemiut
, od Cape Romanzof gotovo do Yukon River, sela:
Anogok, vidi Kaialigmiut.
Chefoklak,
Gilak,
Kipniak,
Kweakpak,
Kwikak,
Nanvogaloklak,
Nunochok,
Tefaknak,
Tiengak.
- Malemiut
, na obali Norton Sound sjeverno od Shaktolika, i poluotok Seward; sela:
Akchadak-kochkond,
Atten,
Chamisso,
Inglutaligemiut,
Kongik,
Koyuktolik,
Kugaluk,
Kungugemiut,
Kviguk,
Kvinkak,
Kwik, dva sela: (1) Norton Sound; (2) zapadna strana Bald Head, Norton Bay.
Nubviakchugaluk,
Nuklit,
Shaktolik,
Taapkuk,
Ulukuk,
Ungalik.
Aniyak,
Noatak.
- Nunatagmiut
, gornji tok Noatak Rivera.
- Nunivagmiut
, veliki dio Nunivak Islanda i manji distrikt oko Cape Vancouver na Nelson Islandu; sela:
Chulik,
Inger,
Kaliukluk,
Koot,
Kwik,
Tanunak.
- Nushagagmiut
, na obalama Igushik, Wood, i Nushagak Rivera i obalama Nushagak Baya; sela:
Agivavik,
Akak,
Akuliukpak,
Akulivikchuk,
Anagnak,
Angnovchak,
Annugamok,
Ekuk,
Golok,
Igivachok,
Igushik,
Imiak,
Insiachak,
Kakuak,
Kalignak,
Kanakanak,
Kanulik,
Mulchatna,
Stugarok,
Tikchik,
Trinachak,
Vuikhtulik,
Yaoherk.
Isutkwa,
Nuwuk,
Pernyu,
Ongovehenok.
Atnik,
Attenok,
Charnroruit,
Nunaria,
Perignak,
Pinguishuk,
Sidaru.
Tikera (ili) Nuna, na Point Hope.
Aguliukpak,
Eklik,
Kashaiak,
Kassiank,
Kulukak,
Togiak,
Tuniakpuk,
Ualik.
- Ugalakmiut
, na u??u Copper Rivear i na Kayak Islandu; u kasnijim vremenima oni su u kontaktima s Tlingit Indijancima pa se klasificiraku kao jedno od njihovih plemena. selo:
Eyak, u??e Prince William Sounda.
- Unaligmiut
, ?ire se od e. obale Norton Sound do coast range; sela:
Anemuk,
Iguik,
Kiktaguk,
Pikmiktalik,
Tachik,
Topanika,
Unalaklik.
- Utkiavinmiut
, na Arkti?koj obali zapadno do Point Barrow; sela i ljetni kampovi:
Ernivwin, Point Barrow.
Imekpung, Point Barrow.
Ipersua, nije locirano.
Kuosugru, kod Point Barrow.
Nakeduxo, nije locirano.
Nunaktuau, Refuge Inlet.
Pengnok, Cape Smythe.
Sakamna, Point Barrow.
Sinyu, Point Barrow.
Utkiavi, ma Cape Smythe.
Walakpa,ni locirano.
- Utukamiut
, isprva na Icy Cape; kasnije se ?ire du? Arkti?ke obale od Point Hope do Wainright Inleta, i unutra?njost do Colville River; sela:
Kaiaksekawik,
Kelemanturuk,
Utuka.
VI
Yuit
, oko East Cape, Indian Point, i Cape Chukotsky, Siber, i na St. Lawrence Island, Aljaska; dijele se na:
(1)
Nookalit
, na East Cape; sela:
Enmitahin, sjeverno od East Cape.
Nabukak, na East Cape.
Ulak, naseljen dijelom ?uk?ima, upravo sjeverno od East Cape.
(2)
Aiwanat
, oko Indian Point; sela:
Avak, blizu Cape Chukotsky.
Imtuk, kod Indian Point.
Napakutak, na otoku kod Indian Point (?).
Nasskatulok, na Plover Bay.
Rirak, na Plover Bay.
Tesik, dijelom s Chukchi, na zapadnoj obali Chechin Bay.
Unisak, na Indian Point.
(3)
Wuteelit
, na Cape Ulakhpen; sela:
Chenlin, uklju?uju?i Chukchi.
Cherinak, kod Cape Ulakhpen.
(4)
Eiwhuelit
, na St. Lawrence Island; sela:
Chibukak, na Northwest Cape.
Chitnak, na ju?noj obali.
Kialegak, kod Southeast Cape.
Kukuliak, na sjevernoj obali.
Puguviliak, na Southwest Cape.
Punuk, na Punuk Island, isto?no od St. Lawrence Island.