Ernst Theodor Amadeus Hoffmann
Puno ime	Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann
Rođenje	24. sije?nja 1776. Kalinjingrad , Rusija
Smrt	25. lipnja 1822. Berlin , Njema?ka
Knji?evni period	romantizam
Va?nija djela ::: Vitez Gluck
Portal o ?ivotopisima

Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann ( Kalinjingrad , 24. sije?nja 1776. ? Berlin , 25. lipnja 1822. ) poznatiji pod pseudonimom E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann) je najpoznatiji predstavnik njema?ke romanti?arske novelistike . Pisao je pripovijetke s elementima strave i fantazije. Bio je svestran umjetnik, koji je bio i skladatelji, glazbeni kriti?ar, slikar i karikaturist. Hoffmannovo je stvarala?tvo izvr?ilo znatan utjecaj i na mnoge europske pripovjeda?e XIX. stolje?a ( Scott , Balzac , Gogolj , Poe , Baudelaire , Kafka i dr.)

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Mladost [ uredi | uredi kod ]

Njegovi preci i s maj?ine i s o?eve strane bili su pravnici. Otac mu je bio pravnik, ali također i pjesnik i glazbenik amater. Ernst se rodio kao najmlađi od troje djece. Roditelji su mu se rastali 1778. Otac mu je ?ivio s najstarijim sinom, a majka je ostala u Kalinjingradu s rođacima, dvije tetke i s ujakom.

Do 1792. pohađao je luteransku ?kolu u kojoj se dosta pa?nje poklanjalo klasicima. Pokazao je talent i za slikanje i za klavir, ali nije pokazivao veliki entuzijazam. Nije pokazivao ni entuzijazam za nove umjetni?ke ideje koje su se tada pojavile u Njema?koj . No, ipak je rado ?itao Schillera , Goethea , Swifta , Sternea , Rousseua i Jean Paula , a napisao je i dio romana.

Oko 1787. sprijateljio se s Theodorom Gottliebom von Hippelom . ^[1] Tijekom 1792. pohađao je i neka Kantova predavanja.

Boravak u provinciji [ uredi | uredi kod ]

Tijekom 1794. zaljubio se u udatu ?enu Doru Hatt, koja je bila deset godina starija od njega. Njena obitelj je 1796. tome se protivila, pa je morao oti?i u provinciju kod jednoga ujaka u ?leskoj .

Nakon polaganja ispita posjetio je Dresden , gdje je bio odu?evljen slikama u galeriji, posebno Rafaelom i Corregiom . Njegov ujak je 1798. dobio promaknu?e i posao na dvoru u Berlinu , pa je Hoffmann oti?ao s njim u grad. Tu je Hoffmann po prvi put poku?ao postati skladatelj, pa je napisao operetu Maske i poslao ju je kraljici Luizi od Prusije . Slu?beni odgovor da se obrati kraljevskom teatru stigao mu je s izvjesnim zaka?njenjem. Do vremena kada je stigao odgovor Hoffmann je polo?io tre?i krug ispita i sa svojim prijateljem Hippelom je putovao u Pozna? , a usput su se zaustavili i u Dresdenu da vide galeriju.

Od 1800. do 1803. radio je u pruskim provincijama u podru?ju Mazovije. Tu je brzo napravio skandal nakon karnevala 1802. Na balu su podijeljene karikature ?asnika, koje je on nacrtao, ?to se ubrzo saznalo. Poslali su prijavu protiv njega u Berlin, ali u Berlinu nisu htjeli o?tro kazniti mladog slu?benika, pa ga premje?taju u Płock u Novoj Isto?noj Prusiji . Kada se smjestio u zaba?enom Płocku, vratio se u Pozna? da se o?eni s Mariannom Teklom Rorer. U Płock su se vratili u kolovozu 1802. Płock je bio dosta izoliran, ?to je Hoffmann iskoristio za pisanje i skladanje. Tu se natjecao i za nagradu u jednom ?asopisu.

Po?etkom 1804. dobio je slu?bu u Var?avi .

Var?ava [ uredi | uredi kod ]

Hoffmann je vrijeme provedeno u Poljskoj smatrao najljep?im dijelom svoga ?ivota. U Var?avi je bila ista atmosfera koju je osje?ao u Berlinu. Tu je obnovio prijateljstvo sa Zachariasom Wernerom , a sreo se i s Juliusom Itzigom, koji je bio ?lan berlinske knji?evne grupe Nordstern ( njema?ki sjeverna zvijezda ).

Napoleonova vojska je 28. studenog 1806. zauzela Var?avu, pa je Hoffmann, kao slu?benik Prusije, odmah izgubio posao. Vratio se u Pozna? i tu je razmi?ljao o odlasku u Be? ili u Berlin . Bolest je odlo?ila put, a francuske vlasti su zahtijevale da svi dotada?nji slu?benici prisegnu na odanost ili da napuste zemlju. Po?to mu nisu dali putovnicu do Be?a morao je u Berlin.

Berlin i Bamberg [ uredi | uredi kod ]

Sljede?ih petnaest mjeseci predstavljali su najgore razdoblje njegova ?ivota. Napoleonova vojska je okupirala i Berlin, pa je ?ivio od vrlo oskudnih prihoda. Neprestano je posuđivao novce od prijatelja, no i dalje je bio gladan. Sa suprugom je 1. rujna 1808. do?ao u Bamberg , gdje je dobio posao upravitelja kazali?ta. Hoffmann nije uspijevao pobolj?ati standarde izvođenja, a kasnije su se pojavile i spletke protiv njega pa je izgubio posao. Poslije toga bio je glazbeni kriti?ar u jednim novinama u Leipzigu .

Hoffmann je ostvario uspjeh 1809. kada je objavio pri?u Vitez Gluck , o jednom luđaku koji je vjerovao da je skladatelj Christoph Willibald Gluck . Tada je po?eo koristiti pseudonim E.T.A. Hoffmann, tvrde?i kako je ono "A" u ?ast Wolfganga Amadeusa Mozarta .

Zapo?ljava se 1810. u kazali?tu u Bambergu kao dekorater i scenarist , a davao je i privatne satove glazbe.

Dresden i Leipzig [ uredi | uredi kod ]

Prusija je 16. o?ujka 1813. objavila rat Francuskoj , tako da je putem imao pote?ko?a. Opera u kojoj se zaposlio premjestila se u Leipzig. Nije mogao na?i transport do Leipziga jer je bio rat. Stigao je kona?no 23. svibnja . Po?to je primirje progla?eno 4. lipnja , opera se vratila u Dresden. Međutim nakon zavr?etka primirja 22. kolovoza morali su se seliti iz predgrađa u sam grad jer trajala je bitka kod Dresdena . Grad se predao 11. studenog , a opera je 9. prosinca putovala u Leipzig. U velja?i 1814. posvađao se s ravnateljem opere koji mu je nakon toga dao otkaz.

Berlin [ uredi | uredi kod ]

U rujnu 1814. vratio se u Berlin i ponovo je dobio dobar polo?aj.

Hoffmann je alkoholom uni?tavao zdravlje, a imao je i sifilis . Takvo stanje ga je 1822. dovelo do paralize. Svoje posljednje radove diktirao je tajnici ili ?eni. Umro je 25. lipnja 1822. u 46. godini ?ivota.

Djela [ uredi | uredi kod ]

Izbor iz djela Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna.

Knji?evnost

• Fantazije u Callotovoj maniri I?IV (Fantasiestucke in Callot’s Manier I?IV) (1814. ? 1815.), zbirka novela i pri?a
• đavlovi eliksiri I?II (Die Elixiere des Teufels I?II) (1815. ? 1816.), roman
• No?ne zgode (Nachtstucke) (1817.), fantasti?ne i jezovite pripovijetke
• Serapionova bra?a I?IV (Die Serapions-Bruder I?IV) (1819. ? 1821.), zbirka novela i knji?evnih bajki
• ?ivotni pogledi ma?ka Murra I?II (Lebens-Ansichten des Katers Murr I?II) (1820. ? 1822.), sadr?e autobiografske elemente

Glazba

• Arlequin (1811.), balet
• Undine (1816.), opera

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Bilje?ke i literatura

• Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus , Hrvatska enciklopedija , www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. prosinca 2015.
• E.T.A. Hoffmann , Encyclopaedia Britannica Online , www.britannica.com, pristupljeno 22. prosinca 2015.
• Ivan Lazarovi?, E.T.A. Hoffmann, Mimesis kao egzistencijalna manifestacija , Crkva u svijetu , Vol.2 No.5, listopad 1967., Hr?ak , hrcak.srce.hr, pristupljeno 22. prosinca 2015.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Ernst Theodor Amadeus Hoffmann