Ernst Kaltenbrunner
(
Ried im Innkreis
,
4. listopada
1903.
?
Nurnberg
,
16. listopada
1946.
) bio je
nacisti?ki
?asnik tijekom
Drugog svjetskog rata
.
Kaltenbrunner je rođen u
Ried im Innkreisu
, gradi?u u
Austriji
, kao sin odvjetnika. Obrazovanje je stekao u dr?avnoj op?oj gimnaziji u
Linzu
, te na
sveu?ili?tu
u
Grazu
. Krenuo je o?evim stopama, te je
1926.
i sam postao odvjetnik. Ipak, na tom poslu se kratko zadr?ao (
1926.
?
1928.
), i to po austrijskim gradovima
Salzburgu
i Linzu.
Pridru?io se
Nacisti?koj stranci
i
SS
-u u
Austriji
1932.
, a imao je ulogu predstavnika okruga (
njem.
Gauredner
), te glavnog savjetnika VIII. SS Divizije. U sije?nju
1934.
kratko je zadr?an u
zatvoru
s ostalim
nacistima
. Kasnije te godine je opet zatvoren pod sumnjom u veleizdaju i umije?anost u ubojstvo tada?njeg
premijera
Austrije,
Engelberta Dollfussa
, koji je bio zaslu?an za prvo Kaltenbrunnerovo zatvaranje. No, ve?ina optu?bi je otpala, te je Kaltenbrunner proveo samo ?est mjeseci zbog urote.
Kaltenbrunnerov uspon u nacisti?kom svijetu
[
uredi
|
uredi kod
]
Sredinom
1935.
Kaltenbrunner je postao vođa austrijskog SS-a. Zbog velike pomo?i u provođenju
Anschlussa
, Hitler ga je promaknuo u vođu austrijskog dijela SS-a (
njem.
Brigadefuhrer
), na dan kada je Anschluss uspje?no izveden.
11. rujna
1938.
postao je vođa paravojnih jedinica (pogledajte i
video o Kaltenbrunnerovom nastupu u Be?u 1939
.). Također je bio ?lan
Reichstaga
od
1938.
U travnju
1941.
promaknut je na ?in Glavnog policijskog generala. Nakon ubojstva
Reinharda Heydricha
u Pragu 1942. zamijenio ga je na ?elu
RSHA
.
?to se kraj rata vi?e bli?io, to je Kaltenbrunnerova pozicija bila bli?e samom vrhu, ?to se najvi?e vidjelo kada je izbio napad na
Hitlera
20. srpnja
1944.
Govorilo se da se Kaltenbrunnera boji ?ak i
Heinrich Himmler
, a postojale su glasine da je upravo on odgovoran za
Eichmannov
neuspjeh dobivanja ?ina pukovnika
SS
-a.
9. prosinca
Kaltenbrunner dobiva
?eljezni kri?
. U to vrijeme, Kaltenbrunnerove titule su bile Vođa elitne grupe SS-a (
njem.
Obergruppenfuhrer
), General policije i ?ef tajne policije. Također mu je dodijeljen
Blutorden
(
hrv.
Red krvi
).
Na
Nurnber?kom sudu
je optu?en za udru?ivanje s namjerom izvr?avanja djela protiv svjetskog mira, te zlo?ina protiv humanosti. Najzapa?eniji svjedok je bio
Rudolf Hoss
, zapovjednik
koncentracijskog logora
u
Auschwitzu
. Kaltenbrunnerova kontrola snaga SS-a zna?ile su da je izravno odgovoran za sljede?e optu?be:
- Masovna ubojstva civila iz okupiranih dr?ava.
- Provjera zarobljenika
logora
i pogubljivanje politi?ki i/ili
rasno nepo?eljnih
.
- Deportacija civilnih građana okupiranih zemalja i prisiljavanje na rad.
- Pogubljivanje zarobljenih komandosa ili kopnenih vojnika, te pomilovanje civila koji bi lin?ovali zarobljene protivni?ke zrakoplovce.
- Odvođenje civila na tajna suđenja u
Njema?ku
i izvr?avanje kazni.
- Ka?njavanje građana okupiranih teritorija kriminalnim na?inom.
- Pogubljivanje ljudi u koncentracijskim logorima ?ije bi zlo?ine priznali njihovi rođaci.
- Prisvajanje tuđeg privatnog vlasni?tva.
- Progon
?idova
.
- Uni?tavanje
crkvi
.
Progla?en je krivim za ratne zlo?ine i zlo?ine protiv humanosti, te potom
osuđen na smrt
. Pogubljen je oko 1.40 ujutro dne
16. listopada
1946.
Posljednje rije?i su mu bile: "
Sretno,
Njema?ko
!
"
- Matthias Bath:
Der SD in Danemark 1940-1945. Heydrichs Elite und der "Gegenterror"
(Neuhaus Verlag, Berlin 2015.)
ISBN
978-3-937294-03-2
.
Glavni optu?enici
Nurnber?kog procesa
|
---|
| Osuđeni na smrt
| | | | Do?ivitno zatvoreni
| | | Oslobođeni
| | | Bez odluke
| | | 1
- Osuđen u odsutnosti.
·
2
- Po?inio samoubojstvo prije izvr?enja smrtne kazne.
·
3
- Oslobođen zbog lo?eg zdravstvenog stanja.
·
4
- Po?inio samoubojstvo prije suđenja.
|
|