Elizabeth Cady Stanton
(
Johnstown (New York)
,
12. studenog
1815
. -
New York
,
26. listopada
1902
.) bila je
ameri?ka
sufra?etkinja
, dru?tvena aktivistica i vode?a figura u ranom pokretu za
prava ?ena
. Sazvala je prvu ≫?ensku≪ konferenciju (
Seneca Falls
,
1848
.) zajedno s
Mott Coffin
na kojoj je donesena ?Deklaracija osje?aja”, program koji je parafraziraju?i
Deklaraciju o nezavisnosti
(1776.) zahtijevao ista prava za ?ene.
[1]
To je bio jedan od prvih organiziranih pokreta za ?enska prava i
pravo glasa ?ena
u
Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama
. Stanton je bila predsjednica Nacionalnog ameri?kog ?enskog udru?enja za pravo glasa od 1890. do 1892. godine.
Prije nego ?to je Stanton suzila svoj politi?ki fokus gotovo isklju?ivo na ?enska prava, bila je aktivna borba za
abolicionizam
sa svojim
suprugom
Henryjem Brewsterom Stantonom (suosniva?em
Republikanske stranke
) i brati?em Gerritom Smithom. Za razliku od mnogih koji su bili uklju?eni u pokret za prava ?ena, Stanton je bio uklju?ena u niz pitanja vezanih uz ?ene izvan prava glasa. Njezin opseg djelovanja uklju?ivao je
roditeljska
i skrbni?ka prava ?ena, imovinska prava,
zaposlenje
i prava na
prihod
,
razvod
, obiteljsko ekonomsko zdravlje i kontrolu rađanja.
[2]
Također je bila otvoreni zagovornik pokreta umjerenosti iz 19. stolje?a.
Nakon
Ameri?kog građanskog rata
, njena predanost ?enskom pravu glasa izazvala je podjelu u pokretu za prava ?ena kada je ona, zajedno sa
Susan B. Anthony
, odbila podr?ati usvajanje 14. i 15.
amandmana
na
Ustav Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
. Protivila se davanju dodatne pravne za?tite i prava glasa
Afroameri?kim
mu?karcima, dok su ?enama, crncima i bijelcima, ta ista prava uskra?ena. Njezino stajali?te o ovom pitanju, zajedno s njezinim razmi?ljanjima o organiziranom
kr??anstvu
i ?enskim pitanjima izvan prava glasa, dovelo je do formiranja dviju odvojenih organizacija za ?enska prava koje su se na kraju spojile, sa Stanton kao predsjednicom zajedni?ke organizacije, dvadesetak godina nakon razlaza.
Stanton je umrla
1902
., nakon ?to je napisala ??ensku Bibliju” i svoju autobiografiju ?Eighty Years and More”, te brojne ?lanke i pamflete o ?enskom pravu glasa i pravima ?ena.
