Egzokrine ?lijezde ( ?lijezde s vanjskim lu?enjem ) lu?e proizvedene tvari izvan tijela ili u ?upljine koje su povezane s vanjskim prostorom.

Najva?nije egzokrine ?lijezde su ?lijezde znojnice , slinovnice , suzne ?lijezde, dojke , gu?tera?a i jetra .

Egzokrine ?lijezde mogu se podijeliti na temelju nekoliko kriterija.

Kriterij broja stanica [ uredi | uredi kod ]

• jednostani?ne ?lijezde - su ?lijezde formirane od samo jedne stanice. Kod ?ovjeka i vi?ih ?ivotinja tu vrstu ?lijezda ?ine tzv. vr?aste stanice , koje se nalaze u crijevnom epitelu i epitelu di?nih organa . Vr?aste su stanice su?ene u bazalnom dijelu (dubini epitela) i postepeno se ?ire prema apikalnom dijelu (povr?ini epitela) u kojem akumuliraju mucin , tvar koja ?e u kontaktu s vodom postati sluz (mukus).

• vi?estani?ne ?lijezde - ?ine sve ostale egzokrine ?lijezde, koje imaju grozdastu strukturu sastavljenu od vi?estani?nih adenomera .

Kriterij na?ina oslobađanja sekreta [ uredi | uredi kod ]

• merokrine ?lijezde - akumuliraju sekret u obliku sekretnih zrnaca oblo?enih membranom koji se izlu?uju egzocitozom .

• apokrine ?lijezde - sakupljaju sekret u apikalnom dijelu stanice, prema povr?ini epitela . U trenutku sekrecije cijeli apikalni dio stanice se odvaja zajedno s djelom citoplazme koji sadr?i sekret. Tijekom apokrine sekrecije stoga stanica gubi dio stani?ne membrane i citoplazme .

• holokrine ?lijezde - stanice tih ?lijezda u cijelosti sudjeluju u procesu sekrecije. Tijekom nakupljanja sekreta u citoplazmi , cijela se stanica postepeno razgrađuje i ona sama postaje sekret. Tijekom holokrinog lu?enja dolazi do uni?tenja stanice, stoga se one stalno obnavljaju diobom i diferencijacijom mati?nih stanica epitela.

Kriterij karakteristike sekreta [ uredi | uredi kod ]

• serozne ?lijezde - proizvode vodenasti sekret niske viskoznosti , koji sadr?i uglavnom enzime . Stanice seroznih ?lijezda su piramidalnog oblika, sa ?irokim bazalnim dijelom u kojem se nalazi stani?na jezgra i u?im apikalnim dijelom u kojem se sakupljaju granule sekreta u obliku zimogena . Ove stanice imaju visoko razvijen endoplazmatski retikulum i Golgijevo tijelo , ?to ih intenzivno boji bazofilnim bojama pri pripremi za mikroskopsko promatranje.

• mukozne ?lijezde - proizvode gusti i viskozni sekret koji sadr?i mucin . Mucin se u kontaktu s vodom pretvara u sluz (mukus). Sekret je u ovom slu?aju uglavnom sastavljen od mukopolisaharida , koji se ne boji uobi?ajenim bojama u mikroskopiji. Stanice mukoznih ?lijezda su prozirnog i pjenastog izgleda u opti?koj mikroskopiji, s malom i bazofilno obojenom jezgrom u bazalnom dijelu stanice.

• mje?ovite ?lijezde - su ?lijezde sastavljene od i seroznih i od mukoznih stanica karakteristi?no raspoređenih u prostoru. Serozne su stanice raspoređene u bazalnom dijelu adenomera , udaljene od sekrecijskog kanala i poprimaju konkavni oblik. U histolo?kim dvodimnezionalnim preparatima ove stanice nalikuju na polumjesec i nose naziv serozni polumjeseci .

Kriterij oblika sekrecijskog dijela [ uredi | uredi kod ]

• alveolarne ?lijezde - stanice su u ovim ?lijezdama raspoređene u sferi?nom obliku.
• tubulusne ?lijezde - stanice su raspoređene duguljasto, u obliku cijevi.
• alveotubulusne - sadr?e i okrugle i cjevaste skupine sekrecijskih stanica.

Kriterij slo?enosti struktura [ uredi | uredi kod ]

• jednostavne ?lijezde - imaju jedan ili vi?e adenomera koji se otvaraju u jedan sekrecijski kanal.
• slo?ene ?lijezde - vi?e se adenomera u ovom slu?aju otvaraju u slo?eniju i razgranatu mre?u sekrecijskih kanala.