Egzobaza ili termopauza je grani?ni sloj Zemljine atmosfere , između termosfere i egzosfere .

Ispod egzobaze, atmosfera se određuje da sudjeluje u primanju Sun?evog zra?enja ili insolacije , zbog prisustva te?ih plinova, kao ?to je na primjer jednoatomni kisik . Sun?eva konstanta se određuje za egzobazu. Iznad nje, egzosfera sadr?i najlak?e ostatke plinova, kao ?to su vodik i helij , s vrlo velikim putanjama prije bilo kakvog sudara.

To?na visina egzobaze se dosta mijenja, ovisno o unosu energije sa Sunca kao ?to je Sun?ev vjetar , o dobu dana, godi?njem dobu itd., i mo?e biti 500 km do 1000 km iznad povr?ine Zemlje. Jedan dio magnetosfere prolazi kroz egzobazu.

Iako je to sloj atmosfere, tlak je toliko mali, da ga neki smatraju i kao dio vanjskog svemira . Sateliti u orbiti ne do?ivljavaju zna?ajno zagrijavanje zbog atmosfere, ali s vremenom ipak malo propadaju. Ispod egzobaze su prisutni Međunarodna svemirska postaja , Space Shuttle i Sojuz .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Gerd W. Prolss: Physics of the Earth's Space Environment: An Introduction