Edvard Kardalj
Edvard Kardelj
(
Ljubljana
,
27. sije?nja
1910.
? Ljubljana,
10. velja?e
1979.
),
slovenski
i
jugoslavenski
komunisti?ki
politi?ar i
publicist
.
Rođen je u radni?koj obitelji. Otac mu je bio kroja?ki radnik i ?lan Socijaldemokratske stranke, a majka radnica u tvornici
duhana
.
Nakon zavr?etka građanske ?kole upisao je
u?iteljsku
?kolu, koju je zavr?io
1929.
godine.
?lan
SKOJ-a
postaje
1926.
, a dvije godine kasnije i ?lan
KPJ
.
U u?iteljskoj slu?bi nije radio, jer je poslije mature hvatan zbog komunisti?kog djelovanja.
1930.
od strane Suda za za?titu dr?ave osuđen je na dvije godine
zatvora
koje je i odslu?io u
Zabeli
kod
Po?arevca
. U radni?kom se pokretu rano aktivirao. Radio je ilegalno kao protivnik
?estosije?anjske diktature
. Zbog politi?kog rada i kao publicist je hvatan i progonjen. Godine
1934.
oti?ao je ilegalnim putevima u inozemstvo. Sve do
Drugog svjetskog rata
bavio se publicistikom. Između ostalog je objavio politi?ko - povijesni rad "Razvitak slovenskog nacionalnog pitanja", koji je iza?ao
1939.
godine pod pseudonimom
Sperans
, ali ga je cenzura zaplijenila zbog
antifa?isti?kih
tendecija.
Godine
1941.
zajedno s istomi?ljenicima osnovao je Oslobodila?ki front u Sloveniji i postao potpredsjednik Izvr?nog odbora tog udru?enja. U rujnu iste godine ilegalno je do?ao u
Beograd
. Sudjelovao je na skupovima u
Stolicama
, kod
Krupnja
i tada postao ?lan Narodnooslobodila?kih partizanskih odreda Jugoslavije.
Na
Drugom zasjedanju AVNOJ-a
u
Jajcu
izabran je za ?lana Predsjedni?tva te organizacije i imenovan za potpredsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije.
Edvard Kardelj je jedan od tvoraca povijesnih odluka donesenih na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Otada neprekidno rukovodi radom u izgradnji zakonodavstva
nove Jugoslavije
, na njenom organiziranju i afirmiranju.
Poslije rata vr?io je najva?nije funkcije u dr?avi.
Od
7. o?ujka
1945.
potpredsjednik je Savezne vlade, a zatim i ministar vanjskih poslova. Poslije ustavne reforme
1963.
godine postao je potpredsjednik Saveznog izvr?nog vije?a.
Bio je ?ef jugoslavenske delegacije na
Konferenciji mira u Parizu
(
1946.
), ?ef delegacije FNRJ na zasjedanju
OUN
1947.
, bio je na zasjedanju Saveza ministara vanjskih poslova u
Moskvi
1947. i
1948.
godine, bio je ?ef delegacije FNRJ na Tre?em zasjedanju OUN u
Parizu
1949.
, na ?etvrtom i petom zasjedanju iste organizacije u
New Yorku
1950.
godine.
Vr?io je ulogu tajnika Izvr?nog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, generalnog tajnika SSRNJ i ?lana CK SKJ Slovenije. Ve? 1949. Kardelj je izabran za po?asnog ?lana
Slovenske ANU
, a poslije je postao ?lan
Srpske
,
Bosansko - hercegova?ke
i
Makedonske
akademije znanosti i umjetnosti, te po?asni doktor
Ljubljanskog sveu?ili?ta
.
Godine
1955.
radio je na izradi takozvane
Beogradske deklaracije
u sređivanje jugoslavensko -
sovjetskih
odnosa nakon
Staljinove
smrti.
Godine
1963.
, po usvajanju novog Ustava SFRJ, izabran je za predsjednika Savezne skup?tine. Tu je funkciju obavljao do
1967.
godine.
Za redovnog profesora Ekonomskog fakulteta u Ljubljani izabran je
1974.
godine. Na Desetom kongresu SKJ iste godine Kardelj je izabran za ?lana Predsjedni?tva CK SKJ, a zatim i ?lana Predsjedni?tva SFRJ.
Te?ko se razbolio krajem
1978.
godine. Odlazi u
Klini?ki centar u Ljubljani
, gdje i umire 10. velja?e 1979.
Edvard Kardelj je bio poznat po svom partizanskom pseudonimu
Bevc
. Jedan je od tvoraca zloglasnog logora
Goli otok
koji je slu?io za izolaciju Staljinovih pristalica.
[
nedostaje izvor
]
Osim toga, snosi odgovornost za masovnu likvidaciju ratnih zarobljenika i inih u
Ko?evskom rogu
sredinom svibnja 1945.
[
nedostaje izvor
]
Dugo vremena je smatran za drugog ?ovjeka Jugoslavije i nasljednika
mar?ala Tita
.
[
nedostaje izvor
]
Imao je ?in general - potpukovnika
JNA
u pri?uvi.
- Orden narodnog heroja
- Orden partizanske zvijezde
- Orden narodnog oslobođenja
- Orden bratstva i jedinstva
- Orden za hrabrost
Najzna?ajnije publikacije i knjige
[
uredi
|
uredi kod
]
- Razvoj slovenskega narodnega vpra?anja ; Ljubljana, 1936.
- Put nove Jugoslavije ; Beograd,
1960.
- O osnovama dru?tvenog i politi?kog uređenja ;
Zagreb
,
1970.
- Problemi na?e socijalisti?ke izgradnje ; Beograd,
1972.