Du?anbe

Koordinate : 38°32′N 68°46′E  /  38.533°N 68.767°E  / 38.533; 68.767
Izvor: Wikipedija
Du?anbe
Душанбе
Tadžička nacionalna knjižnica
Tad?i?ka nacionalna knji?nica
Tad?i?ka nacionalna knji?nica
Grb Dušanbea
Grb
Koordinate : 38°32′N 68°46′E  /  38.533°N 68.767°E  / 38.533; 68.767
Dr?ava Tad?ikistan
Vlast
 -  Gradona?elnik Mahmadsaid Ubaydulloyev
Povr?ina
 -  Ukupna 100 km²
Stanovni?tvo (2008.)
 -  Grad 679,400
 -  Gusto?a 5431 st/km²
Vremenska zona Tad?ikistansko vrijeme ( UTC+5 )
Slu?bena stranica [1]
Zemljovid

Du?anbe (Душанбе) je glavni grad Tad?ikistana . Ime je dobio po tad?ikistanskoj rije?i za ponedjeljak zbog toga ?to je bio popularno sajmi?no trgova?ko mjesto ponedjeljkom. Du?anbe je mlad grad (osnovan 1925). Između 1929. i 1961. se zvao Staljinabad prema sovjetskom vođi Josifu Staljinu .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Do 1920. je na prostoru grada bilo samo malo selo. 1920. je tamo pobjegao zadnji emir iz Emirata Buhara koji su zauzeli bolj?evici. Crvena armija je taj prostor zauzela 1921. 1925. je stvorena Tad?ikistanska ASSR koja je od 1929. posebna republika unutar SSSR-a. Grad Du?anbe je stvoren 1925. kao glavni grad nove republike. 1929. je nazvan Staljinabad. Sovjetska vlast je provela ubrzanu industrijalizaciju i stvara se tekstilna industrija (na osnovi pamuka koji se uzgaja u okolici). U novi grad je vlast naselila ljude iz svih dijelova SSSR-a. Mnogo Tad?ika se naselilo u gradu jer su oti?li iz Buhare i Samarkanda koji su pripali Uzbe?koj SSR. Zbog toga Tad?ici ipak ?ine ve?inu u gradu. U gradu je osnovano sveu?ili?te i Tad?ikistanska akademija znanosti.

Grad se razvijao pod sovjetskom vla??u i građene su mnoge zgrade u tradicionalnom sovjetskom stilu. 1961. je zbog politike destaljinizacije koju je provodio predsjednik Nikita Hru??ov vra?eno ime Du?anbe. 1990. su izbili masovni prosvjedi protiv namjere vlasti da u Tad?ikistan preseli nekoliko desetaka tisu?a Armenaca.

1991. je sru?ena komunisti?ka vlast i SSSR se raspao. Tad?ikistan je postao neovisna dr?ava. Uskoro je izbio građanski rat između vlasti i pojedinih plemena. Grad je u ratu pretrpio zna?ajna o?te?enja. Rat je zavr?en 1997. i nakon toga dolazi do obnove i ja?eg gospodarskog razvoja grada koji postaje gospodarski i kulturni centar.


Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Du?anbe je smje?ten u zapadnom dijelu Tad?ikistana u dolini Gissar okru?enoj planinama. Nadmorska visina je 800 m. Kroz grad te?e rijeka Du?anbinka. Na njoj postoji umjetno jezero. Sjeverno od grada je Varzobska dolina.

Klima je kontinentalna s malo padalina. Padalina ipak ima vi?e nego u drugim glavnim gradovima srednje Azije, posebno zimi. Ljeti se javlja su?a. Zime nisu pretjerano hladne zbog toga ?to planine ?tite grad od utjecaja iz Sibira.

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

U blizini grada su zna?ajna rudna nalazi?ta ugljena , olova i arsena . Du?anbe je vode?e sredi?te tekstilne industrije na osnovi pamuka koji se uzgaja u okolici. Du?anbe također proizvodi svilu , strojeve , elektri?ne uređaje, odje?u , ko?nu galanteriju, traktorske dijelove i namirnice. Danas se razvija i moderna telekomunikacijsksa industrija. U blizini je najvi?a svjetska brana Rogun koja proizvodi mnogo elektri?ne energije. U izgradnji je jo? vi?a brana Nurek.

Znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Turizam je Du?anbeu razvijeniji nego u ve?ini glavnih gradova Srednje Azije. Grad se orijentira na razvoj ekolo?kog turizma. Ve?ina zgrada je građena u tradicionalnom sovjetskom stilu gradnje. Najva?nije znamenitosti su Nacionalni muzej i Pala?a Vahdat. U novije vrijeme se postavljaju spomenici koji slave perzijsku pro?lost Tad?ikistana. Najva?niji spomenik je 30 m visok slavoluk Ismaila Samanija .

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]